Stigla proljetna prognoza iz Bruxellesa: Što će biti s inflacijom, nezaposlenosti i BDP-om?
Kao neto uvoznik energije, gospodarstvo EU-a pokazalo se visoko osjetljivim na energetske šokove uzrokovane sukobom na Bliskom istoku – drugim takvim u manje od pet godina
Proljetna gospodarska prognoza Europske komisije za 2026. predviđa slabiju gospodarsku aktivnost radi energetskih šokova izazvanih sukobom na Bliskom istoku koji je odgovoran za inflaciju i slabljenje gospodarskog sentimenta.
Do kraja veljače 2026. gospodarstvo Europske unije trebalo je nastaviti umjereno rasti uz daljnji pad inflacije, no izgledi su se znatno promijenili od izbijanja sukoba na Bliskom istoku. Rast inflacije krenuo je nekoliko tjedana nakon izbijanja sukoba, potaknuta naglim porastom cijena energetskih sirovina i padom gospodarske aktivnosti. U 2027. godini očekuje se blago poboljšanje ako se smanje napetosti na energetskim tržištima.
Nakon što je 2025. dosegnuo 1,5 %, sada se predviđa da će se rast BDP-a u EU-u usporiti na 1,1 % u 2026. – što je korekcija naniže za 0,3 postotna boda u odnosu na jesensku gospodarsku prognozu 2025. (1,4 %). Očekuje se rast BDP-a u 2027. do 1,4 %. Predviđanja rasta za europodručje su na sličan način revidirana naniže, s 1,2 % u 2026. na 0,9 % u 2027. i 1,4 % u 2027. godini. Očekuje se da će inflacija u EU-u 2026. dosegnuti 3,1 %, što je za jedan cijeli postotni bod više nego u ranijim predviđanjima – a za 2027. predviđa se ponovno smanjenje na 2,4 %. Inflacija u europodručju također je revidirana na 3,0 % u 2026. i na 2,3 % u 2027., u usporedbi s jesenskim predviđanjima od 1,9 % odnosno 2,0 %.
Gospodarstvo EU-a nastavlja rasti, ali sporijim tempom
Kao neto uvoznik energije, gospodarstvo EU-a pokazalo se visoko osjetljivim na energetske šokove uzrokovane sukobom na Bliskom istoku – drugim takvim u manje od pet godina. Nagli porast cijena energije znači veće račune za kućanstva te rastuće troškove poslovanja kojima se smanjuje dobit u mnogim industrijama, čime se prihodi iz gospodarstva EU-a preusmjeravaju u zemlje izvoznice energenata.
Isplatila su se ulaganja EU-a u energetsku otpornost, posebno nakon ruske invazije na Ukrajinu. Zbog poticanja diversifikacije opskrbe, dekarbonizacije i smanjenja potrošnje energije, gospodarstvo EU-a bilo je u znatno boljem položaju za apsorpciju aktualnih energetskih šokova.
Na početku sukoba povjerenje potrošača najniže je u posljednjih 40 mjeseci zbog sve većeg straha od rasta inflacije i gubitka radnih mjesta. No očekuje se kako će potrošnja ostati glavni pokretač rasta. Očekuje se i ograničavanje poslovnih ulaganja radi strožih uvjeta financiranja, niže dobiti i povećane nesigurnosti. Slabija vanjska potražnja također nastavlja negativno utjecati i na rast izvoza.
Inflacija nastavlja, potaknuta cijenama energije
Kratkoročni izgledi za inflaciju pogoršali su se od jesenske prognoze 2025., s ukupnom stopom inflacije koja će doseći vrhunac 2026., a zatim se smanjiti 2027. jer se očekuje i postupno smanjenje cijena energenata – iako će ostati na otprilike 20 % višoj razini nego prije izbijanja bliskoistočnog sukoba. Ovo povećanje prvenstveno je potaknuto naglim porastom energetske inflacije, a već su podaci iz ožujka i travnja 2026. pokazivali nagli rast.
Pri kraju je dugotrajni pad nezaposlenosti
Zaposlenost je 2025. porasla za 0,5 %, što je za gospodarstvo EU-a značilo više od milijun novih radnih mjesta. U 2026. godini predviđa se usporavanje rasta zaposlenosti na 0,3 %, uz ponovno povećanje na 0,4 % u 2027. Dugoročno se očekuje kraj smanjivanja stopa nezaposlenosti i stabilizirati na oko 6 % u 2027. Očekuje se nastavak rasta nominalnih plaća kako se budu prilagođavale višoj stopi inflacije.
Energetski šok kao dodatno opterećenje za javne financije
Očekuje se povećanje deficita opće države u EU-u s 3,1 % BDP-a u 2025. na 3,6 % BDP-a do 2027. godine – zbog slabe gospodarske aktivnosti, većih rashoda za kamate i mjera za ublažavanje učinka viših cijena energije na ranjiva kućanstva i poduzeća te radi povećane potrošnje za obranu. Javna ulaganja u EU-u trebala bi se 2027. stabilizirati na visokim razinama unatoč kraju isplata kroz Mehanizam za oporavak i otpornost. Predviđa se i povećanje udjela duga u BDP-u EU-a s 82,8 % u 2025. na 84,2 % u 2026. godini, kao i na i 85,3 % u 2027. Očekuje se da će 2027. u europodručju taj udio porasti s 88,7 % u 2025. na 90,2 % u 2026. te na 91,2 % u 2026. i 2027. godini. Ovo je odraz viših primarnih deficita i sve nepovoljnijeg rasta diferencijalnih kamata. Očekuje se da će do 2027. četiri države članice imati udjele duga više od 100 % BDP-a.
Negativan utjecaj stalnih napetosti u opskrbi
Glavni rizik povezan s prognozom odnosi se na trajanje sukoba na Bliskom istoku i posljedice za globalna energetska tržišta. S obzirom na neuobičajeno visok stupanj nesigurnosti i sužavanje prozora za brzu normalizaciju uvjeta opskrbe – osnovna je prognoza nadopunjeno alternativnim scenarijem u kojem se pretpostavljaju dulji poremećaji. Prema takvom alternativnom scenariju, pretpostavka je da će cijene energetskih sirovina porasti znatno iznad osnovnih budućih krivulja i dosegnuti vrhunac krajem 2026., prije postupnog usklađivanja do kraja 2027. Prema tom scenariju inflacija ne bi popustila, a gospodarska aktivnost ne bi se oporavila 2027. kako je predviđeno u osnovnom scenariju. Osim toga, više cijene mogle bi potaknuti kućanstva i poduzeća da smanje potrošnju i znatnija ulaganja.
Nadalje, mogla bi porasti i nestašica u opskrbi određenom robom i materijalima - na primjer proizvodima od prerađene nafte, helija i gnojiva, što bi moglo utjecati na globalne proizvodne lance i cjenovnu pristupačnost hrane.
Kontinuirano slabljenje potražnje za radnom snagom, što je vidljivo iz smanjenja broja slobodnih radnih mjesta i stope zapošljavanja—potencijalno ukazuje na negativniji učinak na budući rast zaposlenosti. Kontinuirana nesigurnost u pogledu globalnih trgovinskih politika i aktualna rekonfiguracija geopolitičkih i trgovinskih odnosa mogla bi dodatno negativno utjecati na povjerenje i gospodarsku aktivnost.
Brža provedba strukturnih reformi za uklanjanje dugotrajnih uskih grla u rastu unutar Europske unije i dalje predstavlja znatan rizik. Visoka javna ulaganja u sektore poput obrane i energetske tranzicije mogla bi potaknuti neke od slabosti koje se očekuju u privatnom sektoru. Umjetna inteligencija istovremeno je prilika i rizik: povećanje produktivnosti moglo bi potaknuti ulaganja u EU-u, iako bi poremećaji na tržištu rada mogli negativno utjecati na potražnju.
Pozadinske informacije
Ova se prognoza temelji na tehničkim predviđanjima za devizne tečajeve, kamatne stope i cijenu robe, zaključno s datumom 29. travnja 2026. godine. Za sve ostale ulazne podatke, uključujući podatke o politikama nacionalnih vlada, ova prognoza uključuje informacije do 4. svibnja 2026. (ovaj datum također obuhvaćen u prognozi). U projekcijama se pretpostavlja da nije bilo promjena politika, osim ako su mjere donesene ili najavljene te dovoljno detaljno objašnjene. Prognoza uključuje dva posebna pitanja: ono o smanjenju potrošnje energije u EU-u u posljednja tri desetljeća te o jazu u uvođenju umjetne inteligencije. Kroz nekoliko okvira analiziraju se i makroekonomski odgovori na energetske šokove, strategije proizvođača za smanjenje trgovinskih napetosti i poremećaja, tekuća ublažavanja na tržištu rada, povezivanje cijena električne energije iz plina, kao o nacionalne fiskalne mjere za ublažavanje naglog porasta cijena energije 2026.
Europska komisija svake godine objavljuje dvije sveobuhvatne gospodarske prognoze – proljetnu i jesensku – koje obuhvaćaju širok raspon gospodarskih pokazatelja za sve države članice EU-a, države kandidatkinje za članstvo u EU-u, države članice EFTA-e i druga velika napredna tržišna gospodarstva te tržišna gospodarstva u usponu.
U jesenskoj gospodarskoj prognozi za 2026. Europska komisija ažurirat će ova predviđanja, dok s objava očekuje u studenome 2026.