Međunarodni kazneni sud zatražio je uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, a uz njega je na nalogu za uhićenje Marie Lvove-Belova, povjerenica za prava djece u Uredu predsjednika. Sumnjiče ih za ratni zločin protuzakonite deportacije djece iz okupiranih područja Ukrajine od početka ruske invazije na tu zemlju 24. veljače 2022.
Za RTL Danas, Ana Mlinarić razgovarala je s Majom Munivrana, profesoricom na Katedri za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Iz Rusije kažu da se njih to ne tiče jer nisu među 123 zemlje koje priznaju ovaj sud, ima tu još nekoliko zemalja poput Indije, Kine, SAD-a.
"Bit će teško i izazovno, ali kao što je i predsjednik Međunarodnog kaznenog suda rekao - sud se rukovodio pravnim razlozima, izdao je uhidbeni nalog zato što je smatrao da postoji osnovana sumnja da je Putin odgovaran za međunarodne zločine. Sud nema policijske ovlasti i mora se osloniti na države stranke da izvrše njegove naloge da surađuju sa sudom", kaže Munivrana.
Dodaje kako je Putinu ograničeno kretanje te da ne može ići u zemlje koje priznaju sud.
"Rusija je rekla kako neće doći do predaje, ali vjerojatno će postići učinak da se spriječe njegova međunarodna putovanja, iako kada je riječ o putovanjima u države stranke statuta jer naime, sud je već imao prilike odlučivati u sličnoj situacijama kada se radilo o predsjedniku Sudana i države su se pozivale na njegov imunitet kao šefa države, no sud je rekao kako prema međunarodnom običajnom pravu takav imunitet ne vrijedi kada je riječ o optužbi za najteže zločine", poručuje profesorica.
"Moguće je da bi pojedine države mogle priznati sud iako nisu stranke, da ako pristanu, da potpišu ad hoc sporazum i potencijalno izruče Putina", tvrdi Munivrana
