Saborska oporba ustvrdila je u četvrtak da povećanje osnovice za plaće u javnim i državnim službama za šest plus dva posto neće u cijelosti nadoknaditi zaostajanje plaća u javnom sektoru, no ministar financija Marko Primorac ustvrdio je da plaće stižu tempo inflacije.
U svibnju smo povećali osnovicu za plaće za četiri posto, sada još šest posto, inflaciju projiciramo na razini od 10, 4 posto, pa kada tome dodamo povećanje regresa, božićnice i dara za djecu stižemo tempo inflacije, rekao je Primorac u saborskoj raspravi o drugom rebalansu državnoga proračuna.
Time je odgovorio na navode Branka Grčića (SDP) da su unatrag godinu dana cijene rasle više od 12 posto, a plaće samo jednom za četiri posto, pa su realno pale između osam i 10 posto.
Davor Bernardić (Socijaldemokrati) tvrdi da Vladine mjere pomoći građanima nisu dale rezultate jer plaće i mirovine pale, a životni standard se urušava.
Odgoda uvođenja eura
Nikola Grmoja (Most) ustrajava u tvrdnji da inflacija od 12, 8 posto itekako ima veze s uvođenjem eura, pa poziva na odgodu uvođenja eura "ako se ne želi inflacijom ubiti građane".
Primorac odgovara kako inflacija ovisi o nizu čimbenika, a samo uvođenje eura je ne povećava, pogotovo ne tako kako Grmoja tumači. Što je s državama koje ne uvode euro, a bore se sa visokom inflacijom, poput baltičkih zemalja, upitao je Primorac.
Potvrdio da su u Ministarstvu financija "razmišljali, a razmišljaju i dalje" o ponudi građanima da financiraju državu putem obveznica.
O tome razmišljamo, ne kako bismo posegnuli za izvorima sredstava, nego kao o mogućnosti da građani na taj način ostvaruju veće prinose, rekao je Goranu Ivanoviću (HDZ) koji je pitao razmišlja li se o tome da se 250 milijardi kuna, koliko građani štede u bankama uz niske kamate, putem obveznica stavi u funkciju gospodarskog napretka.
Isplaćena sredstva
Ministar je, na upit Urše Raukar Gamulin (ZLB), izvijestio koliko je sredstava iz Fonda solidarnosti namijenjenih za obnovu od potresa do sada iskorišteno.
Ukupna alokacija, odnosno dodjela Fonda je 7, 5 milijardi kuna, a izvršeno je 1, 2 milijarde ili 16, 41 posto, istaknuo je.
Za zagrebački potres alokacija je 5, 1 milijardu, a izvršenje oko milijardu kuna, za potres na Banovini alokacija je 2,3 milijarde, a izvršenje 266 milijuna.
Odgovorio je i na upit Andreje Marić (SDP) o dugovima u zdravstvu i veledrogerijama - potkraj rujna obveze prema veledrogerijama iznosile su 3, 6 milijardi kuna, a prema ljekarnama 1,15 milijardi kuna.
Ružicu Vukovac (ZPH), koja je pitala za opskrbu s plavim dizelom, uputio je na resornog ministra Davora Filipovića dodavši kako, koliko zna, nije došlo do nedostatka tog energenta, svi koji ga trebaju došli su do njega, a cijena mu je ostala ista.
Rebalans proračuna
Primorac je rekao kako rebalans proračuna za ovu godinu pokazuje da Vlada zna u izazovnim okolnostima upravljati javnim financijama, te kako je uvjeren da bolji nisu mogli sastaviti.
"Rebalans je dobar i pokazuje da vlada u izazovnim okolnostima zna upravljati javnim financijama, uzimajući u obzir sve okolnosti i potrebu pomoći građanima i tvrtkama, uvjeren sam da bolji rebalans nismo mogli sastaviti", poručio je Primorac predstavljajući zastupnicima rebalans državnog proračuna.
Rebalansom se ukupni prihodi povećavaju za 758,2 milijuna kuna - na 171,8 milijardi kuna, dok rashodi ostaju na 184,7 milijardi kun
Njime su obuhvaćeni i rashodi iz vladinog jesenskog paketa mjera za zaštitu od rasta cijena, čiji je ukupni fiskalni učinak 1,2 milijarde kuna, kao i rashodi vezani u arbitražni postupka Ina-MOL od 1,8 milijardi kuna.
Obuhvaćeni su i rashodi za mirovine koji rastu za 1,2 milijarde kuna i koji uključuju isplate umirovljenicima za ublažavanja posljedice porasta cijena energenata, kao i rast rashoda za zaposlene za 583 milijuna kuna (plaće zaposlenih u osnovnim i srednjim školama) .
U rebalans su ugrađena i sredstava potrebna za povećanje osnovice plaća javnih i državnih službenika, te povećanje božićnice, regresa i dara za dijete što je dogovoreno u srijedu sa sindikatima, kazao je ministar odgovarajući na upit Željka Pavića (Socijaldemokrati).
Riječ je o iznosu od oko 600 milijuna kuna, ta sredstva su planirana rebalansom, ugrađena i moći ćemo ih ispoštovati bez problema, rekao je Primorac.
Kada je riječ o smanjenju sredstva koji se povlače iz EU-a Primorac je naveo kako su glavni razlozi tome drastičan rast cijena troškova građenja i materijala koje su značajno utjecale na provedbu projekata i javne nabave.
Za sljedeću godinu ministar Primorac predvidio je značajno usporavanje gospodarskog rasta na 0,7 posto, s 5,7 posto u ovoj godini, ali i značajno usporavanje inflacije, s 10,4 posto u ovoj godini na 5,7 posto.
