Predsjednik Zoran Milanović svojim izjavama često uzburka političko more, pa je tako bilo i s posljednjom izjavom gdje se referirao na izjave zviždačice Maje Đerek, koja je progovorila o nepravilnostima u Državnim nekretninama. Njezine navode Milanović je ocijenio ozbiljnim poslom za DORH te je ustvrdio da ako je pola toga istina, da je to onda razlog za pad Vlade. S Milanovićem se slaže i oporba, koja dodaje i neke druge razloge zašto bi Vlada Andreja Plenkovića trebala pasti.
Oporba se slaže s predsjednikom
Mostova Marija Selak Raspudić rekla je da Vlada prije svega treba pasti zbog neobnove nakon potresa i u Zagrebu i na Banovini, odnosno zbog nesposobnosti i neodgovornosti koja je građane Hrvatske dovela u krajnje nepovoljan položaj.
Zastupnica Sandra Benčić rekla je da ima jako puno razloga za pad Vlade. "Za početak obnova koje nema, onda pandemija u kojoj smo sad zaista postali najgori na svijetu po broju mrtvih na milijun stanovnika, korupcijske afere, koje se redaju kao na traci. Jedino što je gore od ekonomske inflacije je inflacija njihovih korupcijskih afera", kazala je Benčić iz Zeleno-lijevog bloka.
Dok oporba i Milanović misle jedno, politički analitičari imaju malo drugačija razmišljanja. Politički analitičar Žarko Puhovski u srijedu je u razgovoru za Net.hr ustvrdio da najnoviji nekretninski skandali nisu razlog za pad Vlade, iz razloga što je Vlada već imala desetak skandala vezanih za nekretnine, ali i da nije predsjednikova zadaća da se bavi padom Vlade.
"To bi bilo za pad vlade kada bi doista DORH proveo istragu i ustanovio da se radi o kaznenim djelima. Međutim, ni sam Milanović nije znao reći jesu li to kaznena djela ili se radi o prekršaju. S druge strane, nije predsjednikova zadaća da se bavi padom vlade. Ustav kaže da je njegova zadaća da se brine za uravnoteženo funkcioniranje sustava vlasti, a on radi baš obrnuto", rekao je Puhovski.
Nemaju strategiju ako padne Vlada
Da Vlada neće pasti misli i politički analitičar Karlo Jurak, koji kaže da se to neće dogoditi. "Meni je sasvim normalno da oporba govori o padu Vlade zato jer je to i posao oporbe da između ostalog što prije skine postojeću Vladu s vlasti", govori Jurak u razgovoru za Net.hr.
Međutim, oporba nema apsolutno nikakvu strategiju što ako Vlada doista padne, dodaje. "Vidimo da je oporba nikada međusobno heterogenija – imamo stranke s desnice i s ljevice koje su oporba i možemo primijetiti da bi oni zajedno trebali imati iznad tih 76 ruku u Saboru da bi bili vlast. Na nekim ponovljenim izborima, uopće je teško nagađati tko bi mogao osvojiti koliko mandata. Možemo biti sigurni da niti HDZ niti oporba ne bi imali dovoljno ruku", kaže Jurak, dodajući da se HDZ-u ne bi dogodila sreća koju su imali na prošlim izborima da su uspjeli do tanke, ali stabilne većine te bi bili prisiljeni tražiti koalicijski potencijal na desnici, u Domovinskom pokretu ili Suverenistima, koji bi osvojili jedan dio mandata.
"Moram naglasiti da je u HDZ-u ova unutarstranačka oporba, koja nikad nije do kraja zamrla, itekako svjesna toga da HDZ na nekim budućim izborima nema koalicijski potencijal na desnici s Andrejem Plenkovićem. Oni mu od samih početaka na neki način rade o glavi, a to se smjerom pali, smjerom gasi, ovisno o tome koliko je Plenković u nekom trenutku stabilan". Jurak odlazi toliko daleko pa kaže da je moguće i da je cijela afera sa Zvonimirom Frkom Petešićem unutarstranački udar na Plenkovića.
"Domovinski pokret vežem uz HDZ, oni nisu anti-HDZ stranka već su oni anti-Plenković stranka. Njima bi odgovarao neki desniji, autentičniji kako oni kažu HDZ-ovac i onda bi vjerojatno oni i HDZ išli u neki tip koalicije. Most koji se nalazi na desnici tu ipak više nije stranka od koje se može očekivati da će ići s HDZ-om. No, Most ima taj problem da ako ne žele biti vječno oporba, oni moraju u koaliciju s ljevicom. SDP i Možemo, vrlo vjerojatno ne bi mogli sami, nego bi im trebao i Most", kaže politički analitičar.
Milanović trasira put oporbi
Postavlja se pitanje može li se zamisliti koalicija SDP-Možemo-Most na vlasti? Jurak navodi da imamo neke primjere u Europi gdje se tako sa širokom koalicijom ide na vladajuću stranku – Bugarska, Mađarska, Slovačka je imala sličnu, Crna Gora je imala sličnu pa je sad pred raspadom – i na tim primjerima vidimo da se to teško održava. Kod nas bi se, smatra, još teže održalo zbog toga jer Hrvatsku dosta potresaju društveno-identitetske podjele koje se reflektiraju na odnose među strankama. "Ja na mjestu oporbe, za koju je jako teško zamislivo da bi išla u tako široku frontu, ne bih želio pad Vlade", dodaje.
Jurak navodi da je Milanović jedino vezivno tkivo između te međusobno različite heterogene oporbe. "Njegove kritike HDZ-a koje su izuzetno oštre uglavnom su nadstranačke. Jedino bi se kroz njegov lik i djelo moglo doći do tog ujedinjenja oporbe. Mislim da to u oporbi razumiju i da zbog toga oni sami njega ne kritiziraju, ili ako ga kritiziraju to je nešto toliko umiveno i u rukavicama da je jedva primjetno. Drugim riječima, on trasira put neke buduće oporbene pobjede, a tko zna možda i velikog oporbenog saveza koji je trenutno nezamisliv, ali kod nas je svašta bilo nezamislivo, ali se na kraju i dogodilo", mišljenja je ovaj politički analitičar, dodajući da kada kaže da on trasira put, ne misli da to radi svjesno.
"Svjestan on ili nesvjestan, on stvara oporbeni teren, opozicijsku situaciju stvara. Ta opozicijska situacija nije stranački definirana i to je ono u čemu on svjestan ili ne, radi na strani potencijalnog rušenja HDZ-a s vlasti u budućnosti", zaključuje Karlo Jurak u razgovoru za Net.hr.
