Koronavirus je utjecao gotovo na sve aspekte ljudskog života, a posebno na mentalno zdravlje djece i mladih. Tome u prilog ide i činjenica da je austrijsko ministarstvo zdravstva priznalo kako u Beču na "psihijatriji za djecu" više nema mjesta, zbog čega je tamošnji stožer osnovao psiho-socijalni stožer za pomoć mladima i djeci upravo u pandemiji.
Pravobraniteljica za djecu, Helenca Pirnat Dragičević u emisiji HTV-a Studio 4 govorila je o tome kako i naši podaci vezani uz mentalno zdravlje, vezani uz utjecaj koronavirusa i potresa, alarmantni te kako mnoga recentna istraživanja pokazuju da djeca i mladi u Hrvatskoj nisu dobro.
'Djeca i mladi u Hrvatskoj nisu dobro'
"Ako pogledamo rezultate samo jednog od istraživanja, Kako smo, život u vrijeme korone, ono nam pokazuje kako je 65% djece i mladih, od 800 koliko ih je sudjelovalo u istraživanju, reklo da su živjeli bolje prije pandemije. Rezultati tog istraživanja pokazuju također kako veliki broj djece, 28 posto osnovnoškolaca i 38 posto srednjoškolaca, ima ozbiljne probleme sa spavanjem.
Dakle, iz tog, ali i ostalih istraživanja vidljivo je da nam svako peto dijete ima određenih mentalnih teškoća, a svako peto dijete među njima, dakle njih 20 posto uopće ne dobije ili ne zatraži stručnu psihološku pomoć", ustvrdila je pravobraniteljica za djecu.
Prisutna stigma stručne pomoći
Smatra kako je jedan od razloga tome jer je činjenica da kod nas još uvijek postoji stigma zatražiti stručnu pomoć, ali i nedovoljan broj stručnjaka kao i nedostupnost stručne psihološke pomoći za djecu izvan velikih gradova.
Da djeci od 8 do 12 godina puno teže pada socijalna distanca nego odraslima pokazuju austrijska, ali i naša istraživanja. Socijalna distanca teže je pogodila djecu u višim razredima osnovne škole i srednjoškolce. Pirnat Dragičević dodaje i kako su istraživanja pokazala da djeca u pandemiji imaju najveći strah od toga da oni ne budu prijenosnici zaraze, odnosno da ne zaraze sebi bliske osobe.
Ured pravobraniteljice za djecu inicirao je održavanje sjednice u Hrvatskom saboru jer je, kako smatra, krajnji trenutak da se svi uključe u očuvanje mentalnog zdravlja djece. Ideja je da se unutar odgojno-obrazovnih ustanova prepozna dijete kojemu je potrebna psihološka pomoć, zbog čega je potrebna dodatna pomoć nastavnicima ali i dodatno zapošljavanje psihologa u odgojno-obrazovnim ustanovama.
Mladima je najteže palo prikraćivanje druženja s vršnjacima
Pirnat Dragičević ističe kako su mladi u proteklom razdoblju bili izuzetno prikraćeni u pogledu druženja i međusobnih kontakata među vršnjacima.
"To je ono što je mladima najteže palo tijekom pandemije. Na određeni način oni sada to žele nadoknaditi. Upravo nedavni slučaj na Jarunu i ostali slični slučajevi koji se nažalost događaju nas trebaju potaknuti da pokažemo dodatnu brigu za djecu i mlade, ali i da upozoravamo na sve opasnosti", poručila je.
