Istraživanja i prakse pokazuju da sve veći broj djece i mladih nije dobro, pandemija i potresi ukrali su im bezbrižnost odrastanja, kazala je u utorak pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević na tematskoj sjednici saborskih odbora na temu "Zaštita mentalnog zdravlja djece u okolnostima pandemije".

"Epidemija i potres velikom su broju djece i mladih ukrali bezbrižnost odrastanja , ali i uskratile temeljne potrebe kao što su sigurnost doma, druženje s vršnjacima, igra na otvorenom, odlazak u školu ili zagrljaj s bakom i djedom”, rekla je Pirnat Dragičević na zajedničkoj sjednici odbora za obrazovanje, znanost i kulturu te za obitelj, mlade i sport.

I prije epidemije oko trećina mladih u Hrvatskoj imalo je ozbiljne simptome anksioznosti, a 20 posto znakove depresije i stresa, upozorila je pravobraniteljica te istaknula potrebu ozbiljnog bavljenja brigom za mentalno zdravlje djece u vrijeme krize.

Osigurati stručnjake za zaštitu mentalnog zdravlja djece

Istaknula je kako radi zaštite mentalnog zdravlja djece treba osigurati potreban broj stručnjaka, dostupnost psihološke pomoći, posebice u manjim sredinama, povećati mentalno zdravstvenu pismenost odgojno-obrazovnih djelatnika.

Nataša Jokić Begić, profesorica na katedri za kliničku psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, predstavila je rezultate istraživanja provedenog u prosincu prošle godine na uzroku od 1400 djece i 2650 roditelja.

Da im je život lošiji nego prije pandemije ocijenilo je 65 posto djece, a da ima ozbiljnih problema sa spavanjem navelo je preko 28 posto osnovnoškolaca i više od 38 posto srednjoškolaca.

Kao stresne događaje djeca su najviše izdvajala samoizolaciju, smrt bliskog člana obitelji te svađe u obitelji. Kao najveći izvor stresa navodili su i strah da će virus prenijeti drugima. "Kada netko kaže da su mladi bioteroristi neka dobro razmisli da će to čuti djevojčica od 14 godina koja će možda nakon toga početi prati ruke do krvi", naglasila je Jokić Begić.

Klinički značajne simptome, pokazalo je istraživanje, ima 37 posto djevojčica i 22 posto dječaka.

Gotovo 30 posto više kaznenih djela na štetu djeteta

Ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba Gordana Buljan Flander kazala je da se u proteklih godinu dana za gotovo 30 posto bilježi rast kaznenih djela na štetu djeteta - zlostavljanje i zanemarivanje djece, seksualno zlostavljanje, nasilje u obitelji.

Prave rezultate svega što nam se dogodilo vidjeti ćemo tek u sljedećim godina, istaknula je zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin.

S njom se složila Katarina Dodig Ćurković, pročelnica Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC-a Osijek, poručivši da je epidemija pokrenula lavinu loših događanja među djecom čije rezultate ćemo vidjeti tek narednih godina.

Dijagnoze se značajno mijenjaju, postaju sve žešće, kazala je Dodig navodeći agresiju, autoagresiju, samoozlijeđivanje, smetnje u ponašanju, agresiju prema imovini, porast poremećaja prehrane, ovisnosti o influencerima te youtuberima i slično.

Učitelji i nastava uživo nezamjenjivi

Državni tajnik u Ministarstvu obrazovanja Tomislav Paljak kazao je kako su iskustava nastave na daljinu pokazala da su učitelji i nastavnici nezamjenjivi.

"Ako smo ikad sumnjali da će jednoga dana roboti raditi s djecom sada je potpuno jasno da neće i da je učitelj nezamjenjiv i nastava uživo nezamjenjiva te da je ona apsolutni prioritet kada govorimo o mentalnom zdravlju učenika", istaknuo je .

Tematska sjednica organizirana je kako bi se detektirali problemi i štetne posljedice izvanrednih okolnosti epidemije i potresa na mentalno zdravlje djece te načini kako što kvalitetnije i brže odgovoriti na njih.