"Mi tjedno pojedemo jednu kreditnu karticu plastike."

"Veliki koraljni greben više nije šareno podmorje koje pamtimo."

"Od Jadrana nije ostalo ništa."

Ove rečenice izgovorila je Petra Boić-Petrač iz WWF-a, svjetske organizacije za zaštitu prirode, gostujući u podcastu portala net.hr Ideje na stolu. A ako vam već sada zvuče kao fikcija i plašenje vješticama – nažalost, riječ je o stvarnosti.

Populacije divljih vrsta pale za 73 posto

WWF svake dvije godine objavljuje Izvještaj o stanju planeta, globalni "inventar" života na Zemlji. Posljednje izdanje, objavljeno u listopadu prošle godine, otkrilo je da su se populacije divljih vrsta u proteklih 50 godina smanjile za čak 73 posto.

Foto: Net.hr

"To ne znači da smo ostali bez dvije trećine divljeg svijeta, ali realno – situacija je kritična", upozorava Petra Boić-Petrač i potvrđuje da su podaci zaista šokantni.

Znanstvenici su potvrdili da je prva točka preokreta već nastupila – riječ je o Velikom koraljnom grebenu u Australiji, koji zbog zagrijavanja mora i klimatskih promjena više nije ono raskošno podmorje iz dokumentaraca.

'BIO JE IZBEZUMLJEN' /

Hrvat iz mora izronio kameru i vratio snimke Rusu: Zahvalio se - kalašnjikovom! 'Što drugo?'

"Govori se o 14 ili 15 stupnjeva zatopljenja u tom području, iako globalno upozoravamo da ne smijemo prijeći 1,5. Europa je već prešla 2. U ozbiljnim smo problemima, ali se ponašamo kao da nas se to ne tiče", dodaje.

Jadran u alarmantnom stanju: “Od mora nije ostalo ništa”

Posebno zabrinjava stanje Jadranskog mora.

"Naš kolega je prije desetak godina na tržnici Dolac pronašao malog morskog psa – sklata – za kojeg se mislilo da ga više nema u Jadranu. To je strogo zaštićena vrsta, indikator zdravlja mora", kaže Boić-Petrač. Bio je to povod za veselje jer pojava te vrste možda znači da stvari idu na bolje.

Kako bi istražili situaciju, WWF je u Jadran doveo stručnjake sa Šri Lanke koji se bave turizmom vezanim uz istu vrstu. Njihova reakcija bila je šokantna: "Rekli su nam – od Jadrana nije ostalo ništa. Zaronili su i nisu vidjeli ni jednu živu vrstu." Naime, isti ljudi su ronili u Jadranu prije 25 godina i naša sugovornica kaže da su ostali frapirani promjenom koju su vidjeli u Jadranu.

Istraživanja WWF-ova broda Blue Panda u Jadranu potvrdila su njihove riječi: izlov, betonizacija obale, plastika i zagrijavanje mora uništavaju naš ekosustav.

Kao glavne probleme navela je izlov, zatopljavanje mora i betonizaciju.

IZVADILI 15 TONA /

Plešu sa sudbinom, zaranjaju i s gelerima u tijelu te nalaze užase: 'Tko zna otkad tu to stoji'

Svaki tjedan pojedemo jednu kreditnu karticu plastike

Jedan od najstrašnijih podataka koje WWF iznosi jest da svaka osoba tjedno unese oko 5 grama plastike, što je otprilike težina jedne kreditne kartice.

"Mi smo, doslovno, postali plastični ljudi – udišemo mikroplastiku kroz zrak, pijemo je kroz vodu i pivo, unosimo je morskom hranom i nosimo kroz novu odjeću. Zato apeliram: prestanimo koristiti jednokratnu plastiku", kaže Boić-Petrać.

Iako priznaje da je plastika u medicini spasila milijune života, naglašava da "ne moramo baš svaki dan uzimati plastičnu vrećicu u trgovini".

 Znanstvenici su znali još 70-ih – ali nitko nije reagirao

Još 1970. američka naftna kompanija ExxonMobil naručila je istraživanje o posljedicama fosilnih goriva.

"Rezultati su predvidjeli upravo ono što danas živimo – klimatske promjene, zagrijavanje mora, nestanak šuma. Znali su, ali su nastavili raditi po starom", govori Boić-Petrač.

Foto: Net.hr

Danas je jasno – djelovati smo trebali prije 50 godina. No, još nije kasno. 

"Moramo djelovati sada, svi mi", dodaje.

Mladi žele promjene – ali ne žele odustati od komocije

WWF je u Hrvatskoj proveo istraživanje među mladima o klimatskim promjenama. Rezultat? Mladi su izrazito zabrinuti, ali nisu spremni odreći se komfora.

"Svi kažu da su svjesni problema, ali kad ih pitate – jeste li spremni ne mijenjati mobitel svake godine, ne kupovati stalno novo – odgovor je: nismo", kaže Petra koja potvrđuje da bi svi na prvu glumili Gretu Thunberg, ali na konretan korak teško se odlučuju. Taj raskorak između želje i djelovanja naziva "greenwashing među obećanjima".

Što svaka obitelj može učiniti već danas

Petra Boić-Petrać poručuje da ne moramo drastično promijeniti život, ali moramo biti svjesni svojih odluka.

Evo tri jednostavna koraka koja, kaže, svaka obitelj može primijeniti odmah: "Ne idite gladni u trgovinu. Kupit ćete previše hrane, a velik dio završit će u smeću. Smanjite plastiku. Odbijte jednokratne vrećice i boce – možemo bez njih. Reciklirajte. I plastiku i otpad od hrane." Ukazuje i da svatko od nas u smeće baci 70 kg hrane i da je to ogroman problem. 

Nije sve izgubljeno: bizoni se vraćaju

Iako je situacija teška, nije bez nade. "U našem izvještaju ima i pozitivnih vijesti. Bizon se vratio u Europu, populacija gorila raste, priroda se može oporaviti ako joj damo šansu", kaže Petra optimistično.

U epizodi koja je izazvala snažne reakcije javnosti, WWF-ova predstavnica otvoreno govori o točkama preokreta planeta, "plastičnoj" prehrani i odgovornosti svakoga od nas.

Cijeli razgovor s Petrom Boić-Petrač pogledajte u podcastu "Ideje na stolu" na našem YouTube kanalu na kojem možete poslušati i podcast s Davorom Bruketom koji otvoreno progovara kako koristi umjetnu inteligenciju za kreiranje oglašivačkih kampanja o kojima piše i BBC, potom sa Bruceom Yerkovichem koji u Lici gradi prvi projekt integrativnog turizma vrijednog pola milijarde eura, ali i s Dragicom Jerkov koja s vunenim paletima osvaja svijet i bori se protiv puševa golaća. 

POGLEDAJTE VIDEO Sabine Gradištanac Škrgatić u podcastu 'Ideje na stolu': Blokirani i dužničke zamke u Hrvatskoj