Na sastanku ministara obrana zemalja članica NATO-a bilo je riječi i o sovjetskom dronu koji se prošloga četvrtka srušio nedaleko od studentskog doma na zagrebačkom Jarunu. Osim što je utvrđeno kako su ga snage NATO-a pratile, rečeno je kako dron nije bio vojna prijetnja, ali odgovora o tome otkud je doletio i tko ga je poslao, još nema. Bivši ministar obrane i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, umirovljeni general Pavao Miljavac tvrdi da ćemo doznati otkud je letjelica došla, ali ne i tko ju je usmjerio prema Zagrebu.
"Puno se stručnjaka i nestručnjaka sada bavi letjelicom koje je pala u Zagrebu. Najbitnije je tko ju je poslao. Trebat će utvrditi radi li se o sabotaži, o poruci, jer nije jednostavna stvar da u članicu NATO-a, usred glavnoga grada, doleti takav projektil. Sustavi koji su je trebali zaustaviti to nisu napravili, što je najveći problem", rekao je Miljavac za Večernji.
Nedavno je poručio da je skloniji vjerovati kako su dron od šest tona poslali Rusi. "Ako povežete da smo mi jedina članica NATO-a koja je dobila demarš od ministarstva Ruske federacije, moguće da je ta letjelica poruka da pripazimo što govorimo, što šaljemo i kako pomažemo. To je sve moguće u ratu. Te bi činjenice istraga trebala utvrditi, kao i to je li unutra bila bomba, a u tom slučaju bi priča bila sasvim drukčija", rekao je umirovljeni general i dodao da ćemo vjerojatno doznati otkud je letjelica došla, ali teško i tko ju je poslao.
General je pojasnio da crna kutija iz drona nije ista kao i crna kutija u komercijalnim zrakoplovima. Smatra da bi to moglo otežati istragu.
"Očito se radi o sustavu programiranja letjelice, ona ima zastarjeli način programiranja, pa moguće da su ti podaci unutra. Kad se snima, zna se to dobro zaštititi, da se uništi u slučaju pada, kako se druga strana ne bi mogla žaliti da ju se špijunira. Teško će tu biti utvrditi stvari kao kad se dogode nesreće civilnih zrakoplova", smatra on.
NATO je mlako reagirao
"No za mene je najzanimljivije što je prošla neopaženo kroz tri zemlje, a da nitko nije reagirao. Činjenica je i da je letjela dosta nisko, taj objekt ima vrlo mali odraz pa je dosta teško odmah reagirati, jer na radaru se dosta često pojave i greške pa se može krivo uzbuniti, no s obzirom na rat, stupanj pripravnosti i opreza bi trebalo dići na višu razinu. Sve su zemlje NATO-a uvezane na jedinstveni sustav uzbunjivanja. Zašto se nije reagiralo, trebalo bi postaviti pitanje u samom zapovjedništvu NATO-a u Španjolskoj, koji je za taj dio istočne Europe odgovoran", poručio je Miljavac.
Razvio je i vlastitu teoriju zašto nitko nije reagirao. "Vjerojatno nisu procjenjivali da bi jedna tako manja zemlja bila meta napada. Ako je bio napad, a ne slučajnost, trebao bi se aktivirati članak 5. Ali interesantno, i mediji na zapadu i sam NATO su tako mlako reagirali na cijelu priču. Vidjeli bi kako bi se vrištalo da je letjelica pala na Beč ili Berlin. Moguće da je to bio test da se vidi može li se tu proći. Ako bi eskaliralo, pitaj dragog Boga do kud bi se moglo doći. Ruska federacija prijeti da će postati meta svatko tko se umiješa ili bude pomagao Ukrajini u oružju. Amerikanci najavljuju da će Ukrajincima poslati moderno naoružanje. Oni su legalna potencijalna meta. Rusi su napali središte za obuku blizu poljske granice, bilo je preko 50 mrtvih i stotinu ranjenih, i ne viču previše na Zapadu. To je legalna meta u ratu", poručio je.
Pritisak na SAD
Umirovljeni general, poučen vlastitim iskustvom smatra da naš državni vrh nije ništa mogao pri padu letjelice, ali može "pritisnuti" Sjedinjene Države da pojačaju zaštitu u istočnoj Europi.
"Po meni, bilo bi dobro dobro da Amerikanci malo pomaknu ili dovuku novi sustav Patriot i tu ga postave. To je jedan od najkvalitetnijih sustava, ne gađa samo avione, nego i rakete i balističke projektile. Sada je trenutno u Poljskoj, moglo bi ga se pomaknuti do Mađarske. Mi PZO sustav nemamo, čak ni moderni avion koji bi se mogao dignuti, svojim radarom uočiti letjelicu i reagirati. Mi nismo mogli puno ni da nam je netko javio", rekao je general dodavši da smo imali puno sreće što je dron pao na zelenu površinu, a ne na studentski dom.
Komentirao je izjave vrhovnog zapovjednika i predsjednika države, Zorana Milanovića da bismo trebali što je prije moguće nabaviti proturaketni sustav primjeren našem budžetu i situaciji. Istaknuo je da bi bilo dovoljno kupiti "raketni protuzračni sustav srednjeg dometa. Ne mora to biti naj-naj."
"Mi smo to jednostavno zaboravili, rat je prošao preko nas, a odjedanput dođe ti rat u dvorište, padne jedan raketa…", rekao je Miljavac i dodao da je sasvim svejedno hoće li, primjerice američki sustav patriot biti raspoređen u Mašarskoj i Hrvatskoj, jer ni jedni ni drugi nisu osposobljeni za upravljanje njime, stoga je potrebno angažirati i američku posadu.
Treba li nam vojni rok?
Dotaknuo se i često spominjane teme u posljednje vrijeme - vraćanja obveze služenja vojnog roka. Ističe da bi svi trebali imati neka vojna predznanja i kako je četiri mjeseca obuke sasvim dovoljno za to. Kao primjer, naveo je američku Nacionalnu gardu, koja, po njemu, nije ništa drugo nego dobro obučena rezerva.
"Mi sad imamo dobrovoljnu bazu. Svake godine ih se oko 400 javlja, s tim da njih pokupe postrojbe i policija, tako da za pričuvu ostaje jako malo. Ako je vojna obveza, onda je vojna obveza. S time da bi se trebalo dobro definirati i regulirati što je to prigovor savjesti. Kada sam ja bio ministar obrane, imali smo svake godine kontigent od 24.000 do 26.000 ročnika. Taj je broj od 2000. godine znatno opadao, dovoljno je bilo reći: 'Ja ne mogu vidjeti pušku', i tako za četiri godine nismo imali koga ni zvati. Trebalo bi to regulirati i reći: 'Ako voliš svoju zemlju, nemaš se što buniti'. Švicarska nije imala rat 200 godina, ali ima vojni rok. Zamislite da odjednom trebate 30.000 vojnika i pokupite te mlade… A trebaš ih sad", rekao je.
Komentirajući situaciju u Ukrajini, ocijenio je da je kod Ukrajinaca proradio inat, zbog čega su se i ujedinili. No, s druge strane je višestruko snažnija vojna sila, zbog čega su izloženi strašnim napadima.
"Bit će jako puno žrtava. U ovom trenutku je opasno to što Rusima ne ide onako kako su očekivali, a za Putina je to veliki ispit. Povuče li se, gotov je, jer su resursi istrošeni, ima mrtvih, međunarodno je izoliran. Prestao bi biti globalna sila. A što je najvažnije, da se sad povuče, njemu sankcije ostaju, ništa time nije riješio. A teško se i Zelenskij može povući nakon svega", uvjeren je Miljavac.
Uvjeren je da je Putin kadar upotrijebiti nuklearno naoružanje te da je medijsko-informacijski rat u punoj snazi, zbog čega sve informacije treba uzeti s rezervom. Ističe i da Kina neće uskočiti Rusiji u pomoć s oružjem, jer bi to značilo uključivanje u sukob, što Zapad ne bi mogao prihvatiti.
Situaciju u Ukrajini možete pratiti OVDJE.
