Zbog ratne situacije u Ukrajini i nevjerojatnih zločina Rusije, u Hrvatskoj se ponovno aktivirala priča o obveznom vojnom roku. Ministar obrane Mario Banožić gostovao je u RTL-u Danas gdje je komentirao invaziju, ali i strahove i prijelijevanju sukoba u naše susjedstvo. Otkrio je i u kojoj je fazi modernizacija hrvatske vojske.
Na pitanje treba li uvesti vojni rok, Banožić je odgovorio: Vojni rok, kada pitate bilo koju ciljanu skupinu, dobit ćete različite odgovore. U vojsci promišljamo o sposobnosti države za obranu i na taj način prije svega razgovaramo o podizanju samog broja dragovoljnih ročnika koji pristupaju dragovoljno s ciljem razvoja vlastitih sposobnosti kojima će braniti državu.”
Kaže kako su pristupi toj temi među njegovim kolegama različiti.
“Moramo imati motiviranog vojnika, koji će razvijati svoje sposobnosti i ulagati u sebe, a i RH ulagati u njih”, kazao je Banožić.
Hrvati nisu baš motivirani za vojsku
Upitan je i hoće li premijer, s obzirom na situaciju, opet tako reagirati. “Treba imati motiviranog vojnika. Najbolje je kada imate toliko jaku promociju u društvu da muškarci i žene su ti koji samovoljno dolaze sa željom da rade i da se razvijaju. Tako je lakše upravljati razvojem vojske, njihovom obukom, ali ulaze i u profesionalne sastave i imate zadovoljnog vojnika koji će ulagati u sebe", kazao je.
Ipak, kazao je da će se raditi na tome da se poveća brojka od trenutnih 1000 vojnika koje planiraju svake godine. Odgovorio je na pitanje zašto trenutno nema dovoljno motiviranih ljudi za vojsku. “Imali smo teze mnogih godina da nitko nije očekivao da bi se dogodilo stanje kakvo je danas, da u 21. stoljeću može doći do ratnog sukoba i da će se cijeniti znanje koje će počivati na vojničkim doktrinama”, rekao je Banožić.
Može li vojni rok postati obavezan?
Može li ova situacija dovesti do toga da vojni rok postane obavezan, mnogi se pitaju. “Ono što moramo zaključiti je da pozicija od '91. do '95. ili 2007. kad se zamrznuo vojni rok i današnja pozicija kada je RH punopravna čalnica NATO-a nisu ista. Kao punopravna članica NATO-a, osim našeg profesionalnog i pričuvnog sastava, imamo određene mjere temeljem kojeg se uključuju zemlje partneri unutar NATO-a. Treba razmišljati ne samo o kvaniteti nego i kvaliteti vojnika”, komentirao je Banožić.
Ministar obrane otkrio je i koliki je hrvatski pričuvni sastav. “Do 20 tisuća imamo razvrstano u pričuvnom sastavu, do 1000 ugovornih pričuvnika. Popunili smo svih 12 postrojbi unutar Hrvatske vojske, do 18 tisuća ljudi je spremno, prolazili su vježbe dugi niz godina. Poremetio nas je u zadnje dvije godine lockdown. U 2021. smo odradili samo do 200 pričuvnih vojnika na vježbama, u 2020. je ta brojka zamišljena na 1200, ali to se nije dogodilo zbog covida”, rekao je.
“Obuke se rade na razini postrojbe kako su razvrstane pričuve. Na takav način se kroz obuke koje su se događale i koje bi pred ovakve situacije trebale biti većeg inteziteta, na tome radimo. Imali smo sastanak danas i podizanje pričuvnih sastava je jedna od spremnosti Hrvatske vojske”, dodao je Banožić.
Otkrio je i koja će biti zadaća hrvatskih vojnika koji idu u Mađarsku. “Imamo deklarirane snage koje idu u Mađarsku temeljem zapovjedi vrhovnog zapovjednika Savezničkih snaga na razini EU, idu u zadaće i operacije koje će imati”, odgovorio je.
Sljedeći tjedan odlazi na sastanak NATO-a
Banožić sljedeći tjedan odlazi na izvanredan sastanak ministara obrane NATO-a. Otkrio je i s kojim prijedlogom će se tamo uputiti. “Bit će razmjena promišljanja koja se odnosi na daljenje susrete koji bi se trebali događati između Ruske federacije i ostalih zemalja članica koje imaju mogućnosti razgovarati i utjecati da se smanje sukobi u Ukrajini, ali i rad na nacionalnim sustavima obrane gdje RH iskazuje svoje zadaće i ciljeve u što želi ulagati, među saveznicima traži moguća rješenja kako bi to učinila što bezbolnije za proračun”, rekao je Banožić.
Komentirao je i odluku NATO-a da ipak ne zatvara zračni prostor iznad Ukrajine, iako Kijev traži da povuče taj potez.
“Moramo cijeniti da ukrajinske kopnene snage mogu parirati ruskoj vojsci koja je brojnija i opremljenija, ali duh ukrajinskog naroda uz potporu oružja je pokazalo da može parirati. Snaga koja dolazi iz zraka može se rješavati protuzračnom obnavom, ali kad bi se zračni prostor zatvorio bilo bi jače djelovanje kopnenih snaga. Razumijem Ukrajinu da to traži, ali nije članica NATO-a i da bi umješanost NATO-a stvorilo veće probleme”, rekao je ministar.
Tenzije u regiji
A evo što je odgovorio na pitanje postoji li strah da se sukob prelije u naše susjedstvo.
Kada govorimo o regiji, obavještajna zajednica prikuplja podatke na dnevnoj razini, osluškujemo što se događa. Opasnost uvijek osjetite, prije svega u onome što bi se dogodilo kad bi se dogodilo. Mogu pohvaliti našu sigurnosno-obavještajnu agenciju jer vrijedno prikuplja podatke i predviđam određene protumjere. Kada govorimo o modernizacije Hrvatske vojske, cilj nam je da oformimo srednje pješačku brigadu, da osim Bradleyja nalaze se i drugi sustavi, jedan od njih je protuzračna obrana kratkog dometa i cilj je da se nabavi u periodu od 2023. do 2025. godine i da se ide na opremanje srednjeg dometa. Tu je razvoj radarskih sustava i dronova, jer kad vidite koliko dron može napraviti u ratovanju naravno da podupiremo i taj sustav", kazao je Banožić.
