Za neke europske države promatranje ruskog brutalnog rata u Ukrajini nameće pitanje: jesmo li mi sljedeći?
Zapadni dužnosnici smatraju da bi najranjivije mogle biti države koje nisu članice NATO-a ili Europske unije pa, samim time, zbog toga su i same i nezaštićene, kao što su ukrajinska susjeda Moldavija i ruska Gruzija, koje su obje ranije bile u sastavu SSSR-r. Među najranjivijima smatraju se i balkanske države Bosna i Hercegovina i Kosovo, piše AP.
No, analitičari upozoravaju da bi u opasnosti mogle biti i države članice NATO-a kao što su Estonija, Latvija i Litva koje su susjedne države Rusije, kao i Crna Gora koja bi mogla "nastradati" ili u direktnoj vojnoj intervenciji Moskve ili kroz pokušaj političke destabilizacije.
Sve o stanju u Ukrajini iz minute u minutu pratite OVDJE
'Ovdje se ne radi samo o Ukrajini...'
Ruski predsjednik Vladimir Putin "od početka je govorio da se ovdje ne radi jedino o Ukrajini", rekao je direktor varšavskog ureda German Marshall Funda, Michal Baranowski.
"Što želi nam je rekao kada je objavio listu svojih zahtjeva, među kojima su promjena vlasti u Kijevu, ali je govorio i o istočnom boku NATO-a i ostatku istočne Europe", rekao je Baranowski. No, kako je Ukrajina pružila žestoki otpor u prva dva tjedna rata, Baranowski smatra da "sada nije jasno kako će ispuniti ostale svoje ciljeve".
Administracija američkog predsjednika Joea Bidena je svjesna duboke zabrinutosti koja vlada u istočnoj i središnjoj Europi da je rat u Ukrajini možda samo predigra za napade na bivše članice Varšavskog pakta u pokušaju ponovnog uspotavljanja ruske regionalne dominacije. I šef za vanjsku politiku EU-a Josep Borrell je, također, rekao da se "Rusija neće zaustaviti na Ukrajini". "Zabrinuti smo za susjednu Moldaviju, Gruziju i Zapadni Balkan. Moramo pratiti situaciju na Zapadnom Balkanu, posebno u Bosni i Hercegovini, koja bi se mogla suočiti s ruskom destabilizacijom", kazao je Borell.
AP je naveo kakva je situacija u regijama koje se spominju kao moguće nove Putinove "mete":
Moldavija
Kao i susjedna Ukrajina, bivša sovjetska republika Moldavija ima separatističku pobunu na istoku zemlje gdje je raspoređeno 1500 ruskih vojnika. Iako je Moldavija vojno neutralna i nema planova za priključenje NATO-u, formalno je podnijela zahtjev za primanje u EU kada je počela ruska invazija.
Država od 2,6 milijuna stanovnika je jedna od najsiromašnijih u Europi, a sada su primili i desetke tisuća Ukrajinaca koji su pobjegli od rata. Invazija je u Moldaviji pojačala zabrinutost ne samo zbog humanitarne krize, nego i strahove da će Putin pokušati povezati separatistički istok s Ukrajinom preko strateške luke u Odesi.
"Podupiremo Moldaviju i sve druge zemlje kojima se prijeti na isti način", kazao je prošlog tjedna američki državni tajnik Antony Blinken tijekom posjeta Moldaviji. Moldavijska predsjednica Maia Sandu kazala je da još nema naznaka pregrupiranja ruskih snaga na istoku Moldavije. "No, u ovoj regiji ne možemo se osjećati sigurnima", kazala je.
Gruzija
Rat između Rusije i Gruzija izbio je u kolovozu 2008. godine kada je gruzijska vojska neuspješno pokušala povratiti kontrolu nad regijom JUžna Osetija koja je bila pod zaštitom službene Moskve. Rusija je u pet dana pobijedila Greuzijsku vojska, a stotine su poginule. Nakon toga, Rusija je priznala JUžnu Osetiju i drugu separatističku regiju, Abhaziju, kao nezavisne države i pojačala svoju vojnu prisutnost u tom području.
Zapadno okrenuta gruzijska Vlada osudila je rusku invaziju na Ukrajinu, ali nije pokazala jednaku solidarnost koju je njima pokazao službeni Kijev tijekom rusko-gruzijskog rata. Vlasti su zabranile odlazak u rat u Ukrajini stotinama dragovoljaca koji su se željeli uključiti u sukob na ukrajinskoj strani.
Neutralni stav Vlade izazvao je reakciju stanovništva pa su se tisuće okupile na skupu podrške Ukrajini u Tbilisiju. Prošlog tjedna, i Gruzija je podnijela zahtjev za primanje u EU, i to samo nekoliko dana nakon što su tvrdili da neće ubrzavati svoje pristupanje zbog straha od ruske invazije.
Baltik
Sjećanja na sovjetsku vladavinu još su uvijek svježa u Latviji, Litvi i Estoniji. Od invazije na Ukrajinu, NATO je ubrzao napore i pojaćao svoje trupe na istočnom krilu saveza, dok je službeni Washingotn obećao i dodatnu pomoć.
Aneksiju te tri države proveo je Josef staljin tijekom 2. svjetskog rata, a nezavisnost su stekle nakon propasti SSSR-a 1991. godine. U NATO su ušle 2004. godine, čime su se stavile pod zaštitu SAD-a i zapadnih saveznika. Njihov stav je da savez treba pokazati odlučnost ne samo na riječima već i preko gomilanja vojnika i vojne opreme.
"Rusija uvijek procjenjuje vojnu moć, ali i volju država za borbu. Jednom kada vide slabost, iskoristit će je", kazala je dužnosnica latvijskog ministarstva obrane Janis Garisons. Blinken, koji je glavni latvijski grad Rigu posjetio u ponedjeljak, kazao je da su baltičke države "formirale demokratski zid koji sada stoji na putu plime autokracije" koju Rusija gura prema Europi.
BiH
Bit će teško da ruska vojska dođe do Balkana bez da se uključe NATO države stacionirane u svim susjednim državama. No, Moskva može destabilizirati regiju, kao što to već i čini, putem pomoći Srbiji, svom savezniku kojega je već naoružala tenkovima, modernim protuzračnim sustavima i borbenim avionima, piše AP.
Kremlj je uvijek tu regiju smatra svojom sferom utjecaja iako nikad nije bio dio sovjetskog bloka. U brutalnom ratu 90-ih poginulo je najmanje 120 tisuća ljudi, a milijuni su ostali bez domova. AP piše da se za početak rata, uglavnom, odgovornom drži Srbiju koja je brutalnom silom pokušala spriječiti raspad Jugoslavije, a taj potez uspoređuju s pokušajem Moskve da sada vrati Ukrajinu u svoju "orbitu".
Na Zapadu postoje strahovi da će prorusko vodsvo u Beogradu, koje je odbilo uvesti sankcije Rusiji, pokušati iskoristiti činjenicu da se fokus prebacio na Ukrajinu i pokušati destabilizirati svoje susjede, posebno Bosnu i Hercegovinu, gdje srpska manjina prijeti da će se odvojiti od zajedničke federacije i pridružiti Srbiji. Službena Srbija uporno ponavlja da se upliće u unutarnja pitanja susjedne države, ali i daje jasnu potporu secesionističkom pokretu i njezinom lideru Miloradu Dodiku.
Rusko veleposlanstvo u Sarajevu prošle godine je upozorilo da ako BiH poduzme korake prema priključenju NATO-u, da će "naša zemlja morati reagirati na taj neprijateljski čin". Tvrdili su da će pridružene NATO-u prisiliti BiH da se stavi na jednu stanu u "vojno-političkoj konfrontaciji". Mirovne snage u BiH su izvijestile o dolasku dodatnih 500 vojnika u državu, a kao razlog su naveli "sigurnosno pogorašnje u svijetu koje ima potencijal za širenje nestabilnosti".
Kosovo
Kosovo se odvojilo od Srbije 1999. godine nakon što je NATO izveo zračne napade na srpske snage. Sada traže od SAD-a uspostavljanje stalne vojne baze na svom teritoriju i ubrzano pridruživanje NATO-u nakon ruske invazije na Ukrajinu. Kosovski ministar obrane Armend Mehaj izjavio je kako je to potrebno kako bi se osigurao mir, sigurnost i stabilnost na Zapadnom Balkanu.
S druge strane, Srbija je poručila da je takav potez neprihvatljiv. Kosovo je kao nezavisnu državu priznalo više od 100 država, no nisu i Rusija te Srbija. Nezavisnost su proglasili 2008. godine.
Crna Gora
Crna Gora, bivši saveznik koji je okrenuo leđa Rusiji i 2017. godine je ušla u NATO, uvela je sankcije Rusiji zbog rata u Ukrajini, a mnogi je vide kao prvu državu koja će iz regije pristupiti Europskoj uniji. Država je podijeljena između stanovnika koji su za zapadne integracije i one koji podržavaju prorusku i prosrpsku politiku. Takva podjela dovodi do čestih sukoba u Crnoj Gori.
Rusije je u nekoliko navrata upozorila crnogorskog prozapadnog predsjednika Milu Đukanovića, koji je državu uveo u NATO, da je to nelegitiman potez i da se s njime nisu složili svi Crnogorci. Rusija se nada kako će poboljšati svoje odnose s Crnom Gorom u pokušaju da ojača svoju prisutnost na Balkanu, zaključuje AP.
