U povodu 21. obljetnice vojno-redarstvene operacije "Bljesak", komemoracija poginulim braniteljima kod Središnjeg križa u Okučanima počela je u nedjelju prijepodne, u nazočnosti predsjednika Hrvatskog sabora Željka Reinera, premijera Tihomira Oreškovića i drugih dužnosnika.
Komemoracijom i polaganjem vijenaca u Spomen-parka hrvatskih vitezova u Okučanima državni dužnosnici, obitelji poginulih hrvatskih branitelja i predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata odali su počast braniteljima poginulima u oslobađanju zapadne Slavonije u vojno-redarstvenoj operaciji "Bljesak".
Pročitana su i imena 42 poginula branitelja, a nebo nad Okučanima preletjela su tri borbena zrakoplova. Molitvu za poginule branitelje predvodio je vojni ordinarij Jure Bogdan.
Uz predsjednika Sabora i premijera, na obljetnici sudjeluju izaslanik predsjednice Republike, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH general-pukovnik Mirko Šundov, ministri obrane i unutarnjih poslova Vlaho Orepić i Tomo Medved, zamjenik ministra obrane Tomislav Ivić te privremeni ravnatelj policije Zvonimir Vnučec.
Program svečanog obilježavanja počeo je jutros budnicom ulicama Okučana, a nastavit će se svečanim otvorenjem županijskih sportskih igara hrvatskih branitelja i misom zadušnicom za sve poginule branitelje i civilne žrtve u Domovinskom ratu.
Premijer Orešković u Okučanima će obići Spomen-sobu Vojno-redarstvene operacije "Bljesak",
U Spomen parku za posjetitelje je organiziran Taktičko-tehnički zbor naoružanja, borbene i neborbene tehnike te opreme postrojbi OS RH, a predstavit će se i Počasno zaštitna bojna.
"Bljesak" pred "Oluju"
Vojno-redarstvena operacija Hrvatske vojske i specijalne policije izvedena je nakon što su više godina pobunjeni Srbi odugovlačili i odbijali sve ponude za mirnom reintegracijom okupiranog područja u ustavnoopravni poredak Republike Hrvatske.
"Bljesak", čiji je glavni cilj bio ulazak u Okučane, počeo je 1. svibnja 1995. u 5 sati i 21 minutu napadom na južni i središnji dio zapadnoslavonskog okupiranog teritorija iz pravca Novske i Nove Gradiške.
U do tada najopsežnijoj oslobodilačkoj akciji u Domovinskom
ratu poginula su 42 hrvatska branitelja, a 162 su ranjena
Na glavnim pravcima napada bile su 81. gardijska bojna, 5. gardijska brigada te dijelovi 1. i 3. gardijske brigade, a u potpori su bile pričuvne i domobranske postrojbe potpomognute protuoklopno topničko-raketnim postrojbama, Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i postrojbama specijalne policije. U operaciji su prvi put korišteni i masovniji udari hrvatskog zrakoplovstva, a tenkovi dopremljeni željeznicom ulazili su izravno u borbu.
Hrvatske vojne i redarstvene snage munjevitom su akcijom, u manje od 32 sata, oslobodile više od 500 četvornih kilometara teritorija i uspostavile nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac te željezničkom prugom na tom pravcu. Sudjelovalo je 7200 pripadnika vojnih i policijskih snaga.
U do tada najopsežnijoj oslobodilačkoj akciji u Domovinskom ratu poginula su 42 hrvatska branitelja, a 162 su ranjena.
Među poginulima je bio i pilot Rudolf Perešin, koji je još na početku rata 1991. vojnim zrakoplovom MiG-21 tadašnjeg jugoslavenskog ratnog zrakoplovstva prebjegao u Austriju, te se potom stavio na raspolaganje hrvatskim vojnim snagama koje su se tek stvarale.
Na težak vojni poraz vodstvo pobunjenih Srba odgovorilo je 2. i 3. svibnja terorističkim metodama - raketiranjem više hrvatskih gradova, među kojima i glavnog grada Zagreba u kojem je ubijeno sedmero civila, a 205 ranjeno. Jedan od vođa pobunjenika Milan Martić svoju je odgovornost javno priznao u Kninu, a i već je ranije u veljači 1995. poručio kako ih nitko ne može spriječiti da tuku po Zagrebu, Osijeku, Vinkovcima, Zadru, Karlovcu, Splitu i drugim gradovima".
Hrvatske vojne i redarstvene snage munjevitom su akcijom, u
manje od 32 sata, oslobodile više od 500 četvornih kilometara
teritorija i uspostavile nadzor nad autocestom Zagreb-Lipovac
Zagreb je napadnut 2. svibnja raketnim sustavom Orkan s kasetnim punjenjem, tzv. zvončićima. U 10,23 sati nekoliko je projektila ispaljeno na zagrebačko gradsko središte u Šoštarićevu ulicu, u blizini križanja Vlaške i Draškovićeve ulice. Napad je ponovljen i sutradan, 3. svibnja 1995. Projektili su tada pali i na Dječju bolnicu u Klaićevoj ulici, Dom umirovljenika "Centar", Akademiju dramskih umjetnosti te na dvoranu Hrvatskoga narodnog kazališta u kojoj su vježbali baletani, među kojima je bilo i nekoliko stranaca. Ranjeno je 17 baletnih umjetnika, a ispred Akademije je poginuo student 1. godine filmske režije Luka Skračić.
Osobito su opasni bili mnogobrojni neeksplodirani 'zvončići', njih oko 500, koje je deaktivirala policija, pri čemu je jedan policajac poginuo.
Haaški sud osudio je Milana Martića na 35 godina zatvora zbog progona, ubojstava, mučenja, deportiranja i ostalih zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja rata počinjenih početkom devedesetih protiv Hrvata i ostalih nesrba u Hrvatskoj. Proglašen je odgovornim za zapovijedanje napada raketama na Zagreb u svibnju 1995. godine
Akcija "Bljesak" smatra se svojevrsnim uvodom u oslobodilačku vojno-redarstvenu akciju "Oluja" početkom kolovoza 1995., u kojoj je oslobođen Knin, središte srpske okupacijske tvorevine u Republici Hrvatskoj, te većina okupiranog područja.
"Bljeskom" i "Olujom" stvoreni su uvjeti za pobjedu u Domovinskom ratu te mirnu reintegraciju istočne Slavonije i hrvatskog Podunavlja, čime je okončan proces vraćanja cjelokupnog državnog teritorija pod suverenitet Republike Hrvatske.
