Američki predsjednik Donald Trump posljednjih je tjedana dodatno "zagrizao" za preuzimanje Grenlanda, a iz Bijele kuće poručili su da ne isključuju ni vojnu intervenciju.

Trump Grenland može "preuzeti" na nekoliko načina, a jedna od opcija je i kupnja otoka. Navodno je državnom tajniku Marcu Rubiju naloženo da u narednim tjednima izradi prijedlog za kupnju Grenlanda, što je opisano kao visok prioritet za Trumpa. Procijenjuje se da bi Trumpa Grenland koštao i do 700 milijardi dolara.

Ovo nije prvi put da Amerikanci pokušavaju kupiti trenutačno najpoželjniji otok na svijetu, a nije ni jedino otočje na koje su "bacili oko". Manje je poznata činjenica da su SAD i Danska već trgovali otocima. SAD je Danskoj ponudio kupnju Grenlanda još 1867. godine, nakon kupnje Aljaske od Rusije. Ta je ideja ponovno razmatrana 1910. godine. 

'TO NIJE DOBRA IDEJA' /

Trump zaprijetio svima koji ne podrže njegov plan: 'Mogao bih to učiniti...'

SAD priznao suverenitet Danske

Godine 1917. američki predsjednik Woodrow Wilson je kupio Danske Zapadne Indije (danas Američki Djevičanski Otoci) uključujući otoke Sv. Toma, Sv. Ivan, Sv. Križ i Vodeni otok za 25 milijuna dolara u zlatu (oko 613 milijuna današnjih dolara). Danci na dogovor nisu htjeli pristati bez jamstva da će Amerika potpisati priznanje kako Grenland "jest i zauvijek će biti danski". 

Danci su tada bili u financijskim problemima, ali su isto tako strahovali od njemačke okupacije otoka tijekom Prvog svjetskog rata. SAD je, s druge strane, po svaku cijenu želio spriječiti uspostavu njemačkih podmorničkih baza u Karibima. Kao ključan dio ugovora o kupnji Djevičanskih otoka, SAD je izdao službenu deklaraciju kojom priznaje puni i apsolutni suverenitet Danske nad cijelim Grenlandom.

Do tada su Danci kontrolirali samo dijelove obale, a američko priznanje im je omogućilo da 1921. godine proglase suverenost nad cijelim otokom. Danska je 1953. godine odlučila integrirati Grenland kao ravnopravan dio kraljevine. Danska je od 1721. bila prisutna na zapadnoj obali Grenlanda, a od 1880-ih sve više istraživala neprohodne sjeverne i istočne dijelove otoka, pokušavajući ga kolonizirati u cijelosti, piše Danish Institute for International Studies.

Grenland je 1979. dobio autonomiju, a 2009. godine, Zakonom o samoupravi, Danska je priznala stanovnike otoka kao narod s pravom na samoodređenje prema međunarodnom pravu. Stanovnici otoka tako imaju zakonsko pravo na vlastitu državnost i nisu "vlasništvo" Danske. Svaki pokušaj druge države da kupi otok bez pristanka naroda Grenlanda bio bi grubo kršenje međunarodnog prava.

SLIČNOST JE NEVJEROJATNA /

Znate li čija je ovo majka? Jedna stvar iz njezine povijesti objašnjava prepoznatljiv 'potpis' njezina sina

'Morao bi prvo pitati London'

Početkom Hladnog rata, administracija Harryja Trumana uputila je 1946. godine formalnu ponudu u iznosu od 100 milijuna dolara za Grenland, koja je javno objavljena tek 1991. godine. Ponuda je poslana uz obrazloženje da je otok "potpuno bezvrijedan za Dansku, a kontrola nad njim neophodna za sigurnost SAD-a".

Kopenhagen je to odbio, a od 2019. godine, kada je Trump prvi put javno izrazio interes za otok, više je puta ponovljeno da Grenland nije na prodaju. Kako piše Daily Mail, čak i kada bi Danska pristala na prodaju Grenlanda, morala bi ga prvo ponuditi Ujedinjenom Kraljevstvu. Uvjet je to sporazuma sklopljenog prije više od 100 godina.

"Kada bi Trump pokušao kupiti Grenland, morao bi prvo pitati London. Ujedinjeno Kraljevstvo zahtijevalo je 1917. godine da ima pravo prvootkupa ako se Grenland ikada bude prodavao", poručio je Tom Høyem, koji je od 1982. do 1987. bio danski ministar za Grenland.

Završni tekst sporazuma iz 1917. ne spominje nikakvu ulogu Britanije. No, Høyem, stručnjak za povijest Grenlanda, tvrdi da je britanska podrška sporazumu bila uvjetovana ovim pitanjem. "Ideja je bila da, ako Danska ikada dobije glupu ideju da proda Grenland, Ujedinjeno Kraljevstvo ima prvo pravo na kupnju ili da bude konzultirano o njegovoj budućnosti - zbog Kanade", navodi, piše NPR. 

Također su zatražili kopije deklasificiranih diplomatskih dokumenata iz Britanske knjižnice i Nacionalnog arhiva Ujedinjenog Kraljevstva kako bi potkrijepili Høyemovu tvrdnju, ali još nisu dobili odgovor.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: S osmijehom od uha do uha Trump se dočepao Nobela: 'I jedan i drugi su se osramotili'