Iskočilo je jednostavno kao oglas na internetu, ništa nije izgledalo sumnjivo, nije imao vremena previše razmišljati jer morao je naći rješenje. Otac troje malodobne djece trebao je novac za životne troškove i račune za vježbe koje je trebalo dijete sa zdravstvenim problemom i kliknuo je. Pristao je na brzi kredit preko interneta, u oko mu je zapelo da postoji i mogućnost odgode plaćanja od 30 dana. 

Potpisao je, kasnije će se uspostaviti, pakleni odnos zbog kojeg nije mogao spavati i koji se pretvorio u noćnu moru. 

Identitet ovog oca poznat je redakciji, ali ćemo ga zbog zaštite nazvati Petar, i on nam je ispričao detalje brze pozajmice koja se pretvorila u noćnu moru i koje se u posljednje vrijeme nude po bespućima interneta i preko društvenih mreža.

On je svoju brzu pozajmicu digao prije pola godine.

Za net.hr ispričao je kako je to izgledalo: "Troje je djece, jedno dijete treba vježbe, moram naći novac. Bio sam tada na bolovanju, primanja su mi pala, i ovo je bilo jedino rješenje. Uvjeti kreditiranja bili su strašni - za 3000 eura kredita, morate vratiti 5000 eura. Ali pristao sam". 

Brzi krediti, visoka cijena

Kaže - sve je lijepo pisalo, kako se vraća, koliko se vraća i ponavlja da je vidio i da ima odgoda plaćanja na koju je računao. "Rekao sam si - OK, vratit ću se s bolovanja, opet početi raditi, nekako ću pokrpati i vratiti dug. Prva rata kredita bila mi ja 1000 eura", nastavlja priču. 

Kaže, nazvao je i zatražio je odgodu plaćanja rate na 30 dana, tada je shvatio u kakvu je priču ušao. 

"Rekli su da su uspješno zaprimili moj zahtjev za odgodom plaćanja i da to košta 800 eura! Dakle - rata je bila 1000 eura, a odgoda te rate morala se platiti 800 eura ili 80 posto iznosa rate!", govori nam. 

Polako se uvlačio u spiralu koja je postala gotovo šablona za ovakve kredite. Došao je do zida, uzeo je novu pozajmicu kako bi pokrio prvu. "Misliš da će se nešto promijeniti, da će biti bolje, jednostavno si prisiljen uzeti novu pozajmicu. I tako su se zaredale tri pozajmnice, sveukupno sam podigao oko 4500 eura, na kraju sam bio dužan 10.000 eura", govori nam. 

Odgoda jednako skupa kao i rata

Tim potezom zapečatio je svoju sudbinu, rate kredita na takav dug nije mogao plaćati, kaže da je čak platio dvije odgode kredita, ali bio je to potez očajnika. Kaže, na kraju je platio 2000 eura koje nigdje nije vidio evidentirano. 

Sjela je ovrha, blokada, dobio je zaštićeni račun na koji je sjedalo oko 900 eura od 2500 eura. 

Krenuli su i pozivi tvrtke koja je dala pozajmicu, bila su to upozorenja da će podignuti tužbu, prijetili su odvjetnicima. 

"Čak se i neki odvjetnik javio. Otkad je sjela blokada, svaki dan sam primao 10-12 poziva, različiti su to bili brojevi, zovu i različiti ljudi. To je, vjerujete, hrpa ljudi koji zovu, to je hobotnica ljudi", govori nam.  

O ovoj temi poplave brzih kredita koji se pojavljuju na internetu i koje praktički nitko ne kontrolira, u podcastu na net.hr-u govorila je Sabine Gradištanac Škrgatić koja vodi tvrtku koja se bavi raspetljavanju slučajeva blokiranih. 

Upozorila je da takvi krediti nekontrolirano niču na sve strane, da sve više ljudi upada u njihovu priču, a da se često to dogodi kad se ljudi hvataju zadnje slamke spasa prije nego padnu u blokadu. Naša sugovornica kroz problem blokiranih otvorila je ovu temu za koju kaže da se o njoj ne priča, barem ne u javnosti, ali ona uvjerava da se doslovno dešava eksplozija.

Poplava brzih kredita

"Događa se poplava brzih kredita, ali to nisu bankarski krediti, to su takozvani oni payday loneri", pojašnjava. S nekoliko klikova ljudi uzimaju pozajmnice koje sjedaju brzo na račun, ali rok povrata je kratak, cijena tog novca je enormna. 

Naša sugovornica kaže da se radi o kreditima koji se oglašavaju na internetu, nude se brzi gotovinski krediti, sa svega nekoliko klikova dobivaju, a kamata je često ogromna. Kaže, ponekad netko želi jednokratno premostiti dug od 600 eura, posebne za takvim kreditom, obveže se da će u roku od mjesec dana vratiti 1400 eura, a onda idući mjesec podigne još jedan veći kredit da vrati prvi. Spirala se zatvara, ljudi ulaze u rašlje duga. 

Novac na računu za 24 sata

"U posljednje vrijeme radi se o poplavi tih kredita, to su takozvani payday loneri, novac je na računu u roku od 24 sata, iz udobnosti svog doma ljudi se zadužuju - klik-klik i novac stiže", prepričava. U svojoj praksi rijetko je vidjela one koji su pozajmicu i vratili, ali je dobivala klijente u potpunom očaju koji su se tako zadužili i za 20.000 eura. Zaista, ljudi moraju biti iznimno disciplinirani i moraju imati ozbiljan plan da bi vratili taj dug. A onda kreće pritisak", kaže.

I ona potvrđuje da njezini klijenti navode da su to uzastopna zvanja tijekom dana, s više različitih brojeva, nerijetko se zovu i članovi obitelji, prijatelji, stižu i pozivi na posao. Sve je, kaže naša sugovornica, izvan kontrole.

Tvrtke iz Španjolske?

Pitali smo tko stoji iza tih kredita. Kaže, to su tvrtke, nekoliko njih ima sjedište u Hrvatskoj, druge su registrirane u Španjolskoj. 

"Ja pretpostavljam da i iza njih stoji hrvatsko vlasništvo jer ne vjerujem da se baš netko iz Španjolske sjetio da će baš u Hrvatsku doći. Za njih je niska razina rizika, a iznimno su visoki povrati u uloženo. Kamate na te pozajmnice su visoke", govori. 

Ovi slučajevi nekako baš jako podsjećaju na problem koji je postojao ranije s agencijama za prisilnu naplatu dugova. Do prije nekoliko godina javnost je bila bombardirana pričama da banke čiste svoje portfelje tako što loše kredite prodaju tim agencijama koje onda s "punim" arsenalom idu na klijente, uzastopnim zvanjima, SMS-ovima i sličnim metodama su pokušavali naplatiti bilo što. 

No to se do danas riješilo. Sabine pojašnjava kako: "To se područje dobro reguliralo, sve su se agencije morale licencirati kod Hrvatske narodne banke. Jako puno njih je platilo iznimno visoke kazne - govorim o milijunskim iznosima u kunama i to Agenciji za zaštitu osobnih podataka. Prema mom iskustvu rad tih agencija sada je visoko reguliran". 

Ipak, smatra da se to dogodilo prekasno, gorak okus mnogim blokiranima je i dalje ostao. Sada takve agencije i tvrtke smiju samo jednom mjesečno nazvati dužnika ili jednim SMS-om podsjetiti na dug i pozvati da ga podmire.

Vračajući se na problem poplave brzih online kredita, kaže da se takvi oglasi nalaze posvuda, po portalima, na društvenim mrežama, da iskaču na sve strane.

'Jamac nije potreban' 

U jednom od tih oglasa, stoji: "Novac možemo pozajmiti vrlo diskretno bez da ikog moramo uvjeravati i kasnije se osjećati dužnima. Jamac nije potreban, već je potrebno da smo punoljetni, imamo redovita primanja te vlastiti tekući račun koji nije blokiran niti zaštićen. Novac možemo pozajmiti brzo: od ideje do realizacije može proći samo 24 sata, tj. novac na našem računu može biti doslovno 15 minuta nakon odobrenja."

Krediti preko mobitela

Navodi se i da se zahtjev može predati on-line od 0-24 svaki dan i to sa svog mobitela.

Tko su ti ljudi koji zovu?

"Te su stvari iznimno neugodne. Smatram da se nitko od nas ne može isključiti ako ti telefon svako malo zvoni. Pa znaš već tko zove pa se ne javljaš na nepoznate brojeve. Čim imaš pet propuštenih poziva s nepoznatog broja,to je i psihološki pritisak. I ja se pitam kako onda ta osoba može raditi normalno na radnom mjestu. Možda je netko medicinska sestra koja radi u jedinici intenzivne skrbi i ti pogledaš svoj telefon, pet ljudi te zvalo... Oni očekuju svoj novac. Mislim da takav čovjek ne može raditi staloženo, prisutno, da ne možeš zaista biti na svom poslu 100% uz takav pritisak", ističe naša sugovornica.

Petar s početka teksta, otac troje djece, bio je klijent Sabine Gradištanac Škrgatić, uspio se riješiti blokade nakon svega nekoliko tjedana. Ona navodi da oko 60 posto njezinih klijenata imaju u svojoj povijesti blokada i priču s brzom pozajmicom s interneta. Navodi, riječ je o stotinama klijenata. 

U RTL Detektoru provjerili smo s nadležnim institucijama stoji li tvrdnja Sabine Gradištanac Škrgatić da na tržištu cvjeta trižište brzih kredita koje ne kontroliraju nikakva državna tijela i da sve više građana poseže za njima. Zatražili smo i komentar na njezin stav da se poplava takvih kredita događa u posljednje vrijeme zbog zaoštravanja uvjeta kreditiranja u poslovnim bankama koje je nametnula Hrvatska narodna banka (HNB) kako bi usporio sverastuće zaduživanja građana. 

Brojni upiti građana HNB-u

Iz HNB-a su nam odgovorili da su upoznati s ovakvim i sličnim ponudama kredita i to najčešće kroz brojne upite građana koje zaprimaju. "Građane u pravilu zanima radi li se o reguliranim subjektima (kao što su primjerice banke, stambene štedionice, kreditne unije, leasing kompanije i sl.) i jesu li konkretni subjekti pod nadzorom Hrvatske narodne banke. Pri tome moramo istaknuti da, za razliku od prijašnjih godina kada su takvi upiti isključivo bili upućivani tek nakon što bi ponudu prihvatili i kada bi nastupili određeni problemi, u posljednje vrijeme sve više upita zaprimamo u fazi razmatranja ponude odnosno prije ugovaranja", odgovorili su iz HNB-a.

Naveli su i koji je njihov stav: 

"S obzirom na to da se konkretni upiti u pravilu odnose na neregulirane subjekte koji pozajmice, odnosno zajmove, nude najčešće putem društvenih mreža, u očitovanjima na takve upite Hrvatska narodna banka, između ostalog, redovito ističe da neregulirane subjekte ne obvezuju zakoni i podzakonski akti koji se primjenjuju na regulirane subjekte u Republici Hrvatskoj (npr. Zakon o zaštiti potrošača - osobito odredbe članaka 87. – 102., Zakon o kreditnim institucijama, Zakon o potrošačkom kreditiranju, Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju, Zakon o kreditnim unijama i dr.). Prema našim saznanjima, često se radi o stranim, odnosno inozemnim subjektima koji nude ugovaranje pozajmica s primjenom stranog prava i nadležnosti stranog suda u slučaju spora".

Ovime potvrđuju navode Sabine Gradištanac Škrgatić koja je u podcastu Net.hr-a iznijela da iza ponude takvih kredita obično stoje strane tvrtke, po njezinom iskustvu sa sjedištem u Španjolskoj i da je takvih 15-ak, dok je domaćih tvrtki koje nude kredite svega nekoliko. Podsjećamo, ona sumnja da i iza stranih tvrtki stoji hrvatsko vlasništvo.

S obzirom na to da se ovi krediti nude potpuno izvan sustava, ne kontrolira ih ni HNB, niti Ministarstvo financija, pitali smo treba li možda i ovo tržište regulirati i kako. 

'Nisu dobili odobrenja u EU'

Iz HNB-a su odgovorili: "Smatramo da iz važeće regulative u RH jasno proizlazi koji subjekti i pod kojim uvjetima smiju odobravati potrošačke kredite na teritoriju u RH i to bilo da se radi o subjektima koji imaju odobrenje dobiveno od nadležnih tijela u RH ili se radi o subjektima koji su dobili odobrenje od nadležnih tijela u državama članicama EU. Takvi regulirani subjekti objavljeni su na internetskim stranicama nadležnih tijela u RH (Ministarstva financija, HANFA i HNB-a) i za potrošače – korisnike usluga reguliranih subjekata, nadležna tijela u RH mogu osigurati višu razinu zaštite njihovih prava. U svim ostalim slučajevima radi se o nereguliranim subjektima kod kojih se stoga ne može osigurati isti nivo zaštite potrošača. Iz tog razloga, mišljenja smo da se u tom pogledu puno više može postići kroz različite oblike financijske edukacije građana u cilju unaprjeđenja njihove financijske pismenosti. Na taj način može se posljedično doprinijeti boljem razumijevanju razlike između reguliranih i nereguliranih subjekata kao i kvalitetnijem donošenju informiranih financijskih odluka. "

Pojednostavljeno - jedino rješenja za ovaj problem po njima je educirati potrošače, upozoravati ih da su krediti koji se nude preko interneta potpuno izvan kontrole i da nema zakona koji bi zaštitio pojedinca u slučaju bilo kakvog incidenta. 

Ističu da su upozorenje o ovim kreditima, potaknuti upitima brojnih  građana, izdali još 2021. godine na svojim stranicama pod nazivom "Oprezno s kreditnim ponudama putem društvenih mreža". 

Upozorenje HNB-a građanima

"Ukazali smo našim građanima na financijske rizike, rizike prijevare te druge rizike koji mogu nastati prilikom uspostavljanja poslovnih odnosa sa subjektima koji nude kredite, zajmove, pozajmice i sl., a koji nisu regulirani subjekti odnosno subjekti nadzora Hrvatske narodne banke te su građani upućeni na što obratiti pažnju prilikom ugovaranja i koje informacije trebaju dobiti prije zaključivanja ugovora o kreditu", naveli su.

Spomenuto upozorenje se zbog svoje aktualnosti i dalje nalazi na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke i može se pronaći OVDJE.

Ipak, iz HNB-a se ne slažu sa stavom naše sugovornice iz podcasta "Ideje na stolu" da je postrožavanje uvjeta kreditiranja u bankama poguralo građane prema sivom tržištu te da sve više njih zato poseže za spornim kreditima putem interneta. 

Naveli su: "Recentno propisivanje strožih uvjeta kreditiranja potrošača usmjereno je i na prevenciju prezaduženosti naših građana pa se iz tog razloga ne bi mogli složiti s navedenim mišljenjem jer je neregulirano tržište bilo aktivno i prije primjene ovih strožih uvjeta. S tim u vezi i uz puno razumijevanje za financijske poteškoće s kojima se suočavaju naši građani, moramo istaknuti da je iskustvo pokazalo kako je najbolji pristup pokušati problem riješiti u suradnji s reguliranim subjektom (primjerice bankom) pri čemu osobito skrećemo pažnju na odredbe Zakona o potrošačkom kreditiranju kao i na odredbe Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju, a kojima su regulirane mjere za olakšavanje otplate (članci 16.a, 16.b, 16.c, 16.d i 16.e Zakona o potrošačkom kreditiranju te članci 28., 28.a, 28.b, 28.c, 28.d i 28.e Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju). "

Jesu li ti krediti uopće legalni?

S obzirom na to da se ti krediti nude online, a nisu pod nadzorom HNB-a, Ministarstva financija ili nekog drugog državnog tijela, pitali smo i jesu li ti krediti uopće legalni. 

Iz HNB-a odgovaraju da, iako nisu pod nadzorom, nisu nelegalni. 

"Neregulirano ne znači nužno nezakonito jer pozajmice ili zajmove mogu odobravati fizičke i pravne osobe koje nisu subjekti koje nadziru nadležna tijela u RH ili u inozemstvu. Međutim, radi li se o lažnom oglašavanju ili prijevarnim radnjama, odnosno postupanju vezano uz ponude i ugovaranja pozajmica i zajmova, može se jedino utvrđivati u svakom pojedinom slučaju. Stoga je i do sada HNB upozoravao i dalje skreće pažnju našim građanima na što trebaju obratiti pažnju kada se razmatraju takve i slične ponude i tom prilikom se redovito ističe razlika između onih subjekata koji su pod nadzorom nadležnih tijela u RH i u inozemstvu u odnosu na ostale", upozorili su iz HNB-a.

Pitali smo o svemu i Hrvatsku udrugu banaka koja navodu da građanima uvijek preporučuj da se kvalitetno informiraju: "Također da budu svjesni svojih prava te regulacije koja se primjenjuje na financijske usluge koje koriste."

MUP: Slični oglasi ponekad imaju pozadinu prijevare

Pitali smo i MUP jesu li imali prijave građana koji su podigli ovakve kredite i osjetili da su možda prevareni. Odgovorili su da oni nemaju ovlasti vezane za sadržaj u digitalnim medijima, ali da ovakvi i slični oglasi ponekad imaju pozadinu prijevare. 

Iz MUP-a su istaknuli: "Ministarstvo unutarnjih poslova nema regulatorne ovlasti u odnosu na sadržaje u digitalnim medijima, a takvi ili slični oglasi uglavnom predstavljaju pripremnu radnju za izvršenje različitih kaznenih djela, a uglavnom se radi o kaznenim djelima prijevara. Prema statističkim podacima, u osam mjeseci 2025. godine evidentirana su 1994 kaznena djela prijevare (sve vrste prijevara), a u istom razdoblju 2024. godine evidentirano je njih 1696. "

Nastavili su da prijevare uključuju namjerno obmanjivanje, varanje ili manipulaciju drugih ljudi kako bi se stekla neka vrsta koristi, obično materijalne ili financijske prirode (kod osoba starije životne dobi to je najčešće novac). "To može uključivati lažno predstavljanje, skrivanje informacija ili izvršavanje nečega što je suprotno očekivanjima ili prethodnom dogovoru", istaknuli su.

Naveli su kako su na svojim stranicama objavili detalje najčešćih vrsta prijevara, među njima su i krađe identiteta, CEO/direktorska prijevara, prijevara s računima, potom krivotvorene mrežne stranice banaka, romantične prijevare, investicijske prijevare i prijevare uz online kupnje, krađa osobnih podataka. 

Detalje navedenih prijevara i kako one izgledaju možete pogledati OVDJE.

MUP također poziva sve građane da prijave svaki oblik prijevare u najbližu policijsku postaju.

"Europski parlament ne snosi nikakvu odgovornost za stavove i sadržaj objavljen u okviru projekta koji sufinancira Europska unija, jer su oni isključivo u nadležnosti autora."