Prema posljednjim podacima FINA-e, u blokadi živi više od 196 tisuća ljudi. Iza ove matematike stoje pravi brojevi, često vrlo teške sudbine, a s njima se svakodnevno susreće Sabine Gradištanac Škrgatić, koja se posljednjih deset godina bavi "raspetljavanjem" blokada.

Kao gošća u našem podcastu "Ideje na stolu" razotkrila je svu složenost ovog problema, pa i to da je broj blokiranih ljudi i duplo veći od onog što statistika kaže jer se nakon tri godine blokade i računa koji "miruje" posljednjih pola godine, blokirani brišu iz evidencije. No to ne znači da su dugovi nestali – mogu se aktivirati svaki tren. Kako je to moguće, više pročitajte OVDJE.

Kaže, jednom kad su blokirani, mnogi kreću u različite akrobacije. Neki pokušavaju zaštititi imovinu od pljenidbe, prepisat će nekretnine na djecu, neki će sastaviti potom ugovor o doživotnom uživanju nekretnine. Drugi se razvode.

"Vrlo rijetko, ali nekada savjetujem klijentima da prodaju nekretninu ako sve ostalo nema smisla. Ponekad je bolje prodati nekretninu, podvući crtu pod dugove nego da 20 ili 30 godina nose teret dugova", kaže naša sugovornica.

Ponekad zbog dugova izgube dom

Slaže se da su to vrlo teške emocije, naročito ako je nekretnina nečiji dom. A bilo je i toga...

"Bilo je iznimno teških trenutaka, jednom sam plakala zajedno sa svojim klijentima. To su oni trenuci koji se baš pamte. Lani su početkom ljeta došli muž i žena, rekli su mi da ne znaju što će ako im ja ne pomognem. Banka je već zakazala dražbu za njihov stan, već ranije su otkazali hipotekarni kredit. Rekli su mi tada da pakiraju kutije. Pitala sam kamo će. Odgovorili su: 'Ne znamo'", prepričava Sabine trenutak koji ju je pogodio.

DUŽNI DO GRLA /

Hrvatska u raljama dugova: Pola milijuna ljudi na rubu blokade, koja je razlika osobnog i jednostavnog stečaja?

Suprug je već bio u mirovini i to nakon što je preživio dva teška infarkta zbog kojih je bio na dugotrajnom bolovanju. Kad su primanja pala, preskočili su rate kredita. Nakon što je banka zakazala dražbu nekretnine, bili su pred zidom.

"Mi smo na kraju uspjeli riješiti slučaj, jednokratno podmiriti sva dugovanja, oni su se deblokirali, potom podigli novi kredit kojim su vratili nama novac za deblokadu, a onda im je ostalo dovoljno novca da kupe kuću izvan Zagreba. Doživjeli su ono što su oduvijek maštali – svoju kućicu van grada", smije se i o sretnim trenucima koje doživi kad nekoga deblokira.

Foto: Net.hr

Bilo je toga još, no vrlo je teško slušati sudbine prije nego se krene u forenzičku raspetljavanja gdje je i što netko dužan. Mnogi ni ne znaju kome se obratiti za pomoć. Naša sugovornica zato je godinama provodila projekt s udrugom Padobran te u suradnji s FINA-om provodila projekt financiran od EU, kojim su nudili savjetovanja za blokirane u poslovnicama FINA-e. Osim Zagreba, djelovali su i u drugim gradovima, a to su Rijeka, Split i Osijek. Potvrđuje da se pojedinci počnu gubiti nakon nekog vremena, da više ne prate kome su i koliko dužni, padnu u apatiju.

Ne znaju više ni kolika im je plaća

"Moje iskustvo je da zapravo ti ljudi ne znaju reći ni koliko je njihova neto plaća. Jer oni više ne znaju što ide na ovrhu, što je na zaštićenom računu... Oni ne znaju ni odgovoriti kolika su im dugovanja ako su dugo u blokadi", razgoljuje ovaj problem naša sugovornica.

NAGRAĐIVANA INOVACIJA /

Dragica Jerkov od ličke vune stvorila je organsko gnojivo i repelent za puževe

Ipak, uvjerava da je moguće izaći iz blokade čak i nakon 10 i više godina.

Lakše je pomoći dugo blokiranom

"Prema mom iskustvu – što je netko duže u blokadi, mi financijski stručnjaci čak ćemo prije njemu uspjeti pomoći nego nekome tko je kraće u blokadi", šokirala nas je odgovorom Sabine.

Nekoliko je razloga. "Prvo, vjerovnik je spremniji na nagodbu ako se radi o starijem dugovanju, onda se može i pregovarati, spustiti visina duga jer vjerovnik ionako dugo čeka", pojasnila je kada vjerovnik pristaje i na manje iznose, samo da nešto naplati.

Starija dugovanja lakše 'raspetljati'

Što je dugovanje starije, paradoksalno je da su veće šanse za pregovaranje o smanjivanju duga.

No za to trebaju financijski stručnjaci, kaže, treba se znati pregovarati, nastupiti, izraditi složenu financijsku računicu s kojom se ide kod vjerovnika. I to je jedan od razloga zašto pojedinac sam ne može nakon dugo godina izaći iz blokade.

"Zaista se treba pripremiti ozbiljan esej s kojim se ide pred vjerovnika, sve obrazložiti, dati argumente. Ponekad vjerovniku kažemo: 'Gle, moj klijent ima kamion i odselit će u Njemačku s tim kamionom ako ovo ne riješimo. Pa se ionako nećete naplatiti.' Onda i vjerovnici razmisle pa se otvara prostor za pregovaranje", otkriva tajne pregovaranja.

'IDEJE NA STOLU' /

Branka Čubelić doselila iz Sydneya u Zrin: 'I zasadila sam 10.000 lavandi! Idemo u svijet!'

Ima i toga da neki zaista odu u inozemstvo kako bi "pobjegli" od duga. No on nikad ne nestane i jednom kad se netko poželi vratiti, dug ga opet čeka.

Iznenađuje i podatkom da njezino iskustvo govori da se 25 do 30 posto svih blokiranih može deblokirati u roku od tri mjeseca, ali za to im obično treba vođenje financijskih stručnjaka, ozbiljnih znalaca. "Ali prvo, oni sami moraju biti aktivni, mora se u njima pojaviti ta želja i volja da se riješe problema. Nitko umjesto njih ne može napraviti taj prvi korak", govori.

Istina je da kod blokiranih često nastupi apatija, bezvoljnost, kad ne provjeravaju više niti poštu, ona se gomila.

No prva stvar koja se javlja kod svakog blokiranog je onaj poriv da se bori, da nađe rješenje, pa odlaze od jedne do druge bake, pokušavaju pokrpati svoj dug. U idućem nastavku donosimo šokantnu priču o svijetu onih koji su zapravo zbog ovakve panike posegnuli za brzom pozajmnicom preko interneta, kliknuli na oglas i ušli u financijski pakao. Naša sugovornica kaže da u Hrvatskoj upravo vlada cvjetanje potpuno nereguliranog financijskog tržišta kojeg nitko ne kontrolira, a u koji sve više ljudi upada.

Sve epizode podcasta "Ideje na stolu" možete pronaći na našem YouTube kanalu OVDJE.

Video podcasta pogledajte niže ili na YouTube kanalu na OVOJ POVEZNICI:

Sabine Gradištanac Škrgatić u podcastu 'Ideje na stolu': Blokirani i dužničke zamke u Hrvatsko