Superizborna je godina. Idemo na parlamentarne, izbore za Europski parlament, te potom i na predsjedničke izbore. Prvi izbori na koje idemo su parlamentarni izbori koji će se održati u proljeće, poslije Uskrsa. Premijer Andrej Plenković potvrdio je da će se Sabor raspustiti 14. ožujka što je tjedan dana ranije od prethodnih najava u kojima se spominjao 22. ožujak. Nakon raspuštanja Sabora, idući je na potezu predsjednik Zoran Milanović koji bi trebao raspisati datum parlamentarnih izbora, a koji se moraju održati u roku od 30 do 60 dana.
Izbori zastupnika u Hrvatski sabor održavaju se svake četvrte godine. Dan provedbe izbora je neradni dan. Zastupnike u Hrvatski sabor biraju, na temelju općeg i jednakoga biračkog prava, svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina života. Za zastupnika u Sabor može biti biran hrvatski državljanin s navršenih 18 godina života. Mandat zastupnika traje 4 godine. Mandat zastupnika nije obvezujući i oni nisu opozivi.
U Hrvatski sabor bira se ukupno 151 zastupnik i to 140 zastupnika u Hrvatski sabor, ne računajući zastupnike nacionalnih manjina i zastupnike koje biraju hrvatski državljani koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, bira se tako da se područje Hrvatske podijeli na deset izbornih jedinica (od I. do X.) te se u svakoj izbornoj jedinici bira 14 zastupnika u Hrvatski sabor. Tri zastupnika u Hrvatski sabor biraju birački koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj na temelju lista u posebnoj XI. izbornoj jedinici. Osam zastupnika u Sabor biraju pripadnici nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj u posebnoj XII. izbornoj jedinici koju čini područje Republike Hrvatske.
Birači u Hrvatskoj imaju pravo i preferencijalnog glasa tj. na glasačkom listiću mogu označiti kandidata kojem daju prednost pred ostalima.
Prvo zasjedanje najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora
Predsjednik Milanović raspisuje izbore za zastupnike u Hrvatski sabor, saziva prvu konstituirajuću sjednicu te povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja uživa povjerenje većine svih zastupnika Hrvatskog sabora. Nadalje, saziva Hrvatski sabor na prvo zasjedanje, a prvo zasjedanje održava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora.
Hrvatski sabor konstituiran je izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina zastupnika. Predsjednik Milanović povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika. Vladu čini predsjednik, jedan ili više potpredsjednika i ministri. Članove Vlade predlaže osoba kojoj je predsjednik povjerio mandat za sastav Vlade. Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaćanja mandata,
mandatar je dužan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatražiti glasovanje o povjerenju. Vlada stupa na dužnost kad joj povjerenje iskaže većina svih zastupnika u Saboru.
Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske, rješenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi predsjednik Milanović uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora, a rješenje o imenovanju članova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora.
Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaćanja mandata, predsjednik Republike mu može produžiti mandat za najviše još 30 dana. Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predložena Vlada ne dobije povjerenje Hrvatskoga sabora, predsjednik Republike povjerit će mandat za sastav Vlade drugoj osobi. Ako Vlada ni tada ne bude sastavljena, tada će predsjednik imenovati privremenu nestranačku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor.
POGLEDAJTE VIDEO: Ujedinjena oporba pred prvim testom: A Plenković im nametnuo ritam za kojim još uvijek kaskaju
