Demografska problematika bit će ključna problematika ne samo na razini Hrvatske, nego i cijele Europske unije - kazao je demograf Stjepan Šterc gostujući na televiziji N1. Upozorio je da ono što se govori u političkim krugovima, naročto u predizborno vrijeme, nije u skladu s onim što se govori u znanstvenim krugovima te da bi činjenice koje pristižu s novim podacima službene statistike trebale uplašiti svakog racionalnog čovjeka.
Kazao je i da nedavno objavljeno prirodno kretanje stanovništva u 2022. godini potvrđuje da je Hrvatska u dvije godine samo prirodnim putem izgubila stanovništva koliko ga ima u cijeloj Ličko-senjskoj županiji.
“U samo dvije godine prirodnim putem izgubili smo 50 tisuća ljudi”, naglasio je Šterc.
'Ljudi koji su otišli ne moraju biti gubitak'
“Ovi ljudi koji su otišli iz Hrvatske ne moraju biti gubitak za Hrvatsku ako se prema njima postavimo koncepcijski, s nekakvim poticajnim modelom. Ali ovo je nestanak koji se reflektira na starost populacije, na broj učenika i čitav niz negativnih demografskih procesa i trendova”, upozorio je.
Rekao je da podaci koje je nedavno objavio Državni zavod za statistiku službeno potvrđuju da se lani rodilo najmanje djece u zadnjih stotinu godina. Lani je rođeno 33.883 djece, gotovo 3.000 manje nego 2021. godine, dok je istodobno umrlo 56.979 osoba. Prirodnim putem lani se, dakle, stanovništvo Hrvatske smanjilo za grad veličine Vukovara.
“To su egzaktni podaci koji najavljuju što će se događati u budućnosti”, kazao je Šterc i zapitao se kako to da se nitko niej sjetio sazvati izvanrednu sjednicu Sabora po pitanju demografije.
Samo četiri grada od 127 u demografskom plusu
Komentirao je i podatak da su samo četiri od 127 hrvatskih gradova – Dugo Selo, Solin, Metković i Imotski - lani imali veći broj rođene djece od broja preminulih. Takav indeks, kaže, nema nijedna županija, a najbliže su mu Zagrebačka i Međimurska županija, u kojima je vitalni indeks bio 71. Među županijama s indeksom manjim od 50 - što znači da je umrlih bilo barem dvostruko više od rođenih - nalazi se i Primorsko-goranska županija, u kojoj je lani rođeno 1891 dijete, a umrlo je čak 4077 ljudi.
“Nemamo nijednu županiju koja ima prirodni rast stanovništva. Ova četiri grada koja su spomenuta uglavnom su u prigradskim zonama jako urbaniziranih sredina i centara gdje mlado stanovništvo iz velikih urbanih centara odlazi u prigradske urbanizirane zone i manje urbanizirane centre. Cijela Hrvatska je pokrivena prirodnim nestajanjem”, istaknuo je Šterc dodajući da se prirast stanovništva izravno odražava na gospodarstvo, na uređenost društva i na uređenost prostora.
O populaciji, kaže, sada formalno brinu tek dvije institucije.
“Jedna se zove Središnji državni ured za demografiju, a druga Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske. Logično bi bilo da u tim uredima rade osobe koje najbolje znaju tu problematiku i nemaju predrasude prema političkom sustavu kojem će reći što želi napraviti. I da se s tim idejama izlazi pred Izvršnu vlast”, kaže Šterc.
'Trebali bismo slijediti irski model'
Ističe da se previše bavimo tehničkim demografskim mjerama poput dječjih doplataka i porodiljnih nakanada, a ne idemo ka strateškim odlukama poput usmjeravanja poreznog sustava u demografsku i migracijsku politiku. Kaže da bi se trebao slijediti irski model.
“Irska ima najviše iseljenog stanovništva u kojoj je povratak u Irsku kretao kroz investicije Iraca u Irsku. To je samo jedna odluka. Nama treba samo politička volja i razum. Treba omogućiti poticanim modelom investiranje iseljenih Hrvata u Hrvatsku kroz oslobađanje plaćanja nekih poreza u nekom vremenskom razdoblju, a drugi model je da se između ostalog prijeđe ta razina klasičnih demografskih mjera. Jer, nemojmo zaboraviti da sekundarni faktor, destrukcijski na demografsku problematiku nastaje silnom centralizacijom u Zagrebu apsolutno svega”, smatra Šterc.
Na pitanje slušaju li političari znanstvenike, kazao je da se uglavnom ljute.
“Na Svjetskom iseljeničkom kongresu imao sam priliku izgovoriti nekoliko riječi uz prisutne predstavnike političara i političare gdje oni naprosto nemaju osjećaj odgovornosti za neke stvari koje su negativne”, kazao je.
'Dijaspora pridonosi BDP-u više nego turizam'
Rekao je i da je, po procjenama, u svijetu oko 4 milijuna osoba s nekim oblikom hrvatskog identiteta i da je to jako veliko hrvatsko bogatstvo, ne samo demografsko, nego i akademsko i financijsko i investicijsko. Naglašava i da 5,5 milijardi financijskih doznaka, skoro 20 posto državnog proračuna, uplaćuje dijaspora svojim obiteljima što je 7,5 posto više BDP-a od onoga što nam donese turizam.
“To je nevjerojatni potencijal. I ako nekom nije jasno kako usmjeriti gospodarski razvoj Hrvatske, ne znam što bi između ostalog onda rekao”, rekao je demograf na N1.
Komentirajući Vladinu mjeru 'Biram Hrvatsku' koja nije polučila željene rezultate, kazao je kako to samo potvrđuje da nema političkih odluka temeljenih na projekcijama i logističkim zaključcima.
'Povratak hrvatskog stanovništva, kao što je bio povratak izraelskog i irskog, mora ići po modelu investicija tog stanovništva u matičnu zemlju”, naglasio je Šterc.
Smatra i da se novac za provođenje mjera može naći u proračunu i da bi mjere koštale 2 milijarde eura.
'Migracijska politika nam je bez koncepta, stihijska'
Govoreći o migracijskoj politici, kazao je da je ona stihijska.
“Nema koncepta, strategije i ta stihijska migracija ima za posljedicu da imao 450 firmi za dohvat stranih radnika. Nema koncepcije, nema selektivne migracije koju će vjerojatno imati sve zemlje sutra. Jer ova silina useljavanja radne snage u Hrvatsku ne sljedi osnovne zakonitosti migriranja stanovništva, a one su vezane za to da kad dođeš u novu sredinu izvoli se prilagoditi načinu života u njoj. Ne religiji, ne politici već naprosto načinu života, jer taj odnos mora biti dvostran i funkcionalan. Oni ne mogu biti izolirana i izrabljivana populacija. Njihovo uključivanje u život Hrvatske je prihvaćanje načina života u Hrvatskoj”, kazao je Šterc na televiziji N1.
POGLEDAJTE VIDEO: Demograf za RTL Danas: 'Hrvata sve manje. Proces supstitucije ljudi počeo prije 3 godine'
