Hrvatska bi ove godine mogla imati najmanje novorođene djece u novijoj povijesti, manje od 35 tisuća. A to znači manje učenika, manje studenata i još manje radne snage. Demografi poručuju - ovo je strateško pitanje i potrebne su ozbiljnije mjere.
Zagrepčanka Martina Dušak nedavno je postala prvi put majka u 40. godini. Sreća je neizmjerna, ali Martina za RTL Danas kaže da je danas vrlo teško odlučiti se imati dijete.
''Plaće su niske, teško je osigurati egzistencijalne uvjete'', ističe.
Tridesetak posto majki rađa u 30-im godinama
Liječnici potvrđuju da se žene sve kasnije odlučuju imati djecu. A i broj poroda se posljednjih godina smanjio.
''Žene obično dođu roditi prvo dijete u dobi od 32 - 33 godine, njih 30-ak posto. Imamo trend pada, što zbog dobnih skupina majki, što zbog načina života, a što zbog kasnijeg školovanja i kasnije stvorenog dobrog financijskog statusa'', kaže dr. Vesna Gall, voditeljica Odjela rađaone u KBC-u Sestara milosrdnica u Zagrebu.
Broj novorođenih past će ispod 35.000?
Podaci govore da je u prvih devet mjeseci ove godine u Hrvatskoj rođeno 25.729 djece, dok je u istom razdoblju prošle godine bio rođeno 35.508 djece. Demograf Stjepan Šterc kaže kako će ove godine broj novorođene djece vrlo vjerojatno pasti ispod 35 tisuća, a broj umrlih vrlo vjerojatno biti oko 60 tisuća.
''Dakle, nastavlja se silina prirodnog pada. To znači zatvaranje škola, smanjivanje broja razreda i učenika, višak radne snage u obrazovnom sustavu…'', kazao je Šterc za RTL Danas.
Sve manje upisanih u prve razrede
U ovoj školskoj godini upisano je 454.452 učenika, dok je u školskoj godini 2013.-2014. u Hrvatskoj bilo 509.207 učenika. Ove godine upisano je 35.699 prvašića, a prošle školske godine njih 36.876.
Ravnatelj Osnovne škle Matije Petra Katančića u Valpovu, Dalibor Košutić, kaže da su prošle školske godine, prvi puta u povijesti škole, upisali samo dva odjeljenja prvih razreda, a ove godine tri.
''To je za nas bio šok. Prijašnjih godina uvijek smo upisivali po četiri razreda prvašića'', kazao je.
