Kako se Hrvatska uvođenjem eura i u situaciji visoke inflacije suočila s novim poskupljenjima, nametnulo se pitanje kako će se to odraziti na iseljavanje ljudi iz Hrvatske, piše u ponedjeljak Večernji list, navodeći da nam prijeti nam novi val iseljavanja.
Ako mladi s prosječnom plaćom od tisuću eura ne mogu sebi priuštiti stan koji po kvadratu stoji dvije, tri ili više tisuća eura, niti su im dostupni povoljni stanovi za najam, što će ih ovdje zadržati?
'Imat ćemo popriličan migracijski pritisak na Hrvatsku'
Kakva korist poduzetnicima od slobodnog tržišta ako nema potrošača, ako u zemlji ostane samo manjina imućnih i sirotinja? U državi iz koje iseljavanje nije zaustavljeno, koja muku muči s nestašicom radnika i u kojoj će ove godine broj rođene djece pasti ispod 35 tisuća, što je negativni povijesni rekord, nikome nije mudro prijetiti novim poskupljenjima ili samovoljom koja nije u interesu općeg dobra. Demograf doc. dr. sc. Stjepan Šterc, voditelj Odsjeka za demografiju i hrvatsko iseljeništvo Fakulteta hrvatskih studija, ističe:
"Koliko god to političari negirali, činjenica je da ulaskom u Schengen i uvođenjem eura postajemo još ranjiviji u odnosu na sve one negativnosti koje su prije utjecale na odlazak mladih. To će zajedno s poskupljenjima biti izravan potisni faktor za iseljavanje. Inflacija je visoka, sve se uzdrmalo, događalo se to i u drugim zemljama. Sada ponovno postajemo granični prostor EU-a te ćemo imati popriličan migracijski pritisak na Hrvatsku", kaže Šterc.
Zatvoren politički sustav
Neki poslodavci, zabrinuti zbog demografske politike, zvali su ga na razgovor jer su svjesni problema nedostatka radnika te im je rekao da se nestašica radnika neće moći rješavati samo dohvatom stranih. Šterc tvrdi da je politički sustav zatvoren i ne uvažava mišljenje struke.
"Jeftina radna snaga koja dolazi u Hrvatsku tu praktično egzistira i nema mogućnosti veće potrošnje, a s obzirom na starenje hrvatske populacije, i ta će se potrošnja smanjivati, kao i ulazak sredstava EU u proračun. Sve će to imati ozbiljne posljedice kao rezultat neozbiljnog pristupa demografskoj problematici", zaključuje Šterc.
Demograf akademik Anđelko Akrap ponavlja da Hrvatska nema demografsku politiku, koja je ključna za opstanak zemlje.
