Kuna uskoro odlazi u povijest, a iz HNB-a kažu da zasad nema problema što se tiče prelaska na novu valutu. "Ono što je izuzetno zahtjevno je distribucija gotovine kao što znate, za nas pohranjivanje gotovine koju ćemo povući iz opticaja. To je nešto što radite jedanput i nikada više i zahtijeva puno više kapaciteta nego u bilo kojem režimu normalnog poslovanja", rekao je Boris Vujčić, guverner HNB-a.
HNB je izašao i sa svojim projekcijama za iduću godinu. Prema njima, Hrvatska će 2022. završiti s rastom BDP-a od 6,3 posto, dok nas u idućoj čeka pad od 1,4 posto. Inflacija će ove godine biti 10,6 posto, dok za iduću predviđaju usporavanje od 7,5 posto, što je veća inflacija od one koju je procijenila Vlada, a iznosi 5,7 posto, piše Danas.hr.
Europa će, kaže guverner, u plitku recesiju u posljednjem kvartalu ove i prvom kvartalu iduće godine, ali onda kreće oporavak. Smirivanju tržišta pridonijet će stabilizacija cijena energenata. No pogon hrvatske inflacije je cijena hrane na koju prosječna obitelj troši četvrtinu mjesečnih prihoda.
Poskupljenje hrane 20 posto na godišnjoj razini
"Nama rast cijena hrane znači izuzetno značajan udar na građanstvo. Nama je prosječan udio troška hrane u mjesečnoj potrošnji za kućanstvo malo veći od 25, gotovo 26 posto", kaže Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Upravo zato i poskupljenje hrane, koje iznosi oko 20 posto na godišnjoj razini, najviše zabrinjava građane. Na pitanje kako zauzdati inflaciju, ministar financija je prošlog tjedna otvoreno prozvao HNB. "Inflacija, odnosno očuvanje stabilnosti cijena je primarni cilj HNB-a i HNB bi trebao biti češće pitan za nekakve politike", rekao je Marko Primorac.
Vujčić se pak poziva na Europsku središnju banku. "Da bi se stopa inflacije dovela na srednjoročni cilj, povećavaju se kamatne stope. (To radi Europska središnja banka, ali što radi HNB na hrvatskom tržištu?) Pa mi sad upravo ulazimo u eurozonu. Dakle, mi kao što smo najavili od ovog ljeta pa sa 1. siječnja svi naši instrumenti monetarne politike će postati instrumenti ECB-a", kazao je Vujčić.
U prijevodu, nisu radili puno, a od nove godine neće moći ništa osim provoditi odluke Frankfurta koje se odnose na cijelu eurozonu. A Europska središnja banka smirivanje inflacije na ciljanu razinu od oko dva posto najavljuje tek 2025.
