NIJE DOBRO... / Globalno praćenje inflacije: Pogledajte kako cijene divljaju kod nas u odnosu na druge zemlje i kako će nastaviti divljati

Iako je inflacija počela pokazivati znakove popuštanja, najnovije brojke najvećih svjetskih gospodarstava i dalje su zabrinjavajuće. Pritisci na cijene ostaju visoki jer rat u Ukrajini i dalje snažno utječe na cijene energije, ali u nekim zemljama su pritisci oslabili, a veleprodajne cijene energije i hrane su pale. Ekonomisti i ulagači očekuju stabilizaciju razine inflacije doduše, u razdoblju kroz nekoliko nadolazećih godina.

Kako bi suzbile inflaciju, središnje banke reagirale su nizom povećanja kamatnih stopa, iako bi viši troškovi posuđivanja mogli pogoršati pritisak na realne prihode. Iako posljednjih mjeseci inflacijski pritisci malo popuštaju, čelnici nekoliko velikih američkih banaka poručili su ovih dana da bi američko gospodarstvo iduće godine moglo uroniti u recesiju.

Strah od recesije pojačan je i zbog toga što su u četvrtak europska i britanska središnja banka podignule kametne stope za 0,50 postotnih bodova. S redovne sjednice čelnici Europske središnja banke poručili su i da će trebati dodatno značajno povećanje kamata kako bi se suzbila inflacija.

OVO NE STAJE /

Inflacija u Hrvatskoj iznosi 13,5 posto! Pogledajte što je na godišnjoj razini najviše poskupjelo, crno na bijelo

OVO NE STAJE /

Inflacija u Hrvatskoj iznosi 13,5 posto! Pogledajte što je na godišnjoj razini najviše poskupjelo, crno na bijelo

Kretanje inflacije kroz godine

Prema tablici godišnje promjene indeksa potrošačkih cijena, koja prikazuje inflaciju potrošačkih cijena kroz godine, vidi se da Njemačka, SAD i Britanija ove godine u lipnju bilježe skok od 10 posto u odnosu na kriznu 2008. godinu kada je taj podatak bio oko pet posto.

Nas, naravno, zanima kakva je situacija u Hrvatskoj i regiji, a ovdje tablica pokazuje brojke koje su značajno više i tim gore. Osim što je zemlje u regiji, Hrvatsku, Sloveniju, BiH te Srbiju inflacija 2008. godine pogodila više nego razvijenije europske zemlje, ova godina posebno je kritična - podaci za ovogodišnji listopad i studeni pokazuju da je situacija puno gora čak i kada se usporedi s 2008. godinom pri čemu, očekivano, Slovenija stoji nešto bolje u odnosu na ostale zemlje.

Hrvatska, koja se od financijske krize počela oporavljati s debelim zaostatkom u odnosu na ostatak svijeta - tek potkraj 2018. godine, da bi 2019. godine i službeno izašla iz recesije - u listopadu 2022. je zabilježila drastičan skok od 13,3 posto koji je u praksi naravno i veći budući da ovdje govorimo tek o prosjeku.

Prosječnom inflacijom u listopadu u i studenome u EU-u su najmanje bili pogođeni Luksemburg (5,9 posto), Francuska (6,2 posto), Španjolska (6,8 posto) i Malta (7,5 posto), a najviše Litva (22,9 posto), Mađarska (22,5 posto), Latvija (21,7 posto) i Estonija (21,3 posto).

U nastavku je kronološki popis i ostalih EU članica: Finska (8,3 posto), Grčka (8,5 posto), Cipar (8,8 posto), Danska (8,9 posto), Irska (8,9 posto), Nizozemska (9,9 posto), Slovenija (10 posto), Portugal (10,1 posto), Njemačka (10,1 posto), Belgija (10,6 posto), Švedska (10,8 posto), Austria (11,1 posto), Italija (11,8 posto), Hrvatska (13,3 posto), Slovačka (14,9 posto), Češka (16,3 posto), Bugarska (17,6 posto), Poljska (18 posto).

Rasprostranjena po cijelom svijetu

Visoka inflacija ostaje zemljopisno široka, iako je najniža u mnogim dijelovima Azije. Tako je primjerice trenutačna inflacija u Kini 1,6 posto, u Indiji 5,9 posto, a u Južnoafričkoj Republici 7,6 posto. Brazil bilježi inflaciju od 5,9 posto, Čile 13,3 posto, a Argentina nevjerojatnih 88 posto, podjednako kao i Turska - 88,4 posto! U SAD-u, inflacija je 7,1 posto, a u Velikoj Britaniji 10,7 posto. Rusija bilježi inflaciju od 11,9 posto.

Predviđanja inflacije za 2023.

Što se projekcija tiče, one se za inflaciju za 2023. revidiraju prema gore za mnoge zemlje, iako su se stabilizirale drugdje, uključujući Njemačku, prema vodećim prognostičarima koje je anketirao Consensus Economics.

Godišnja promjene u indeksu potrošačkih cijena, prema datumu predviđanja, pokazuje tako da u Hrvatskoj, nažalost, inflacija nastavlja rasti tijekom cijele 2023. godine.

Očekivanja ulagača o tome gdje će inflacija biti za pet godina prestala su rasti, odražavajući agresivnije pooštravanje središnjih banaka i slabljenje gospodarskih izgleda. U nekim zemljama, posebice u Europi, vladini fiskalni paketi za nadoknadu viših troškova energije imaju utjecaja.

Najviše pogođene energija i hrana

Rast cijena energije bio je glavni pokretač inflacije u mnogim zemljama, čak i prije nego što je Rusija napala Ukrajinu. Dnevni podaci pokazuju kako se pritisak pojačao zbog sukoba koji je natjerao Europu da traži alternativne opskrbe plinom. Međutim, veleprodajne cijene sada su smanjene kao rezultat slabljenja globalne potražnje i europskih skladišta plina koja su popunjena blizu kapaciteta.

Prijelaz s veleprodajnih na potrošačke cijene nije neposredan, a troškovi kućanstava i poslovanja ostaju visoki u Europi, gdje je energetska kriza bila intenzivnija zbog veće ovisnosti regije o ruskom plinu.

Tablični prikaz troškova plina po kućanstvu pokazuje sav kaos 2022. godine.

Viša inflacija također se proširila izvan energije na mnoge druge artikle, pri čemu rastuće cijene hrane posebno pogađaju najsiromašnije potrošače.

Rastuće cijene ograničavaju ono što kućanstva mogu potrošiti na robu i usluge. Za manje imućne, to bi moglo dovesti do toga da se ljudi bore da si priušte osnovne stvari kao što su hrana i sklonište.

Prema podacima o utjecaju inflacije na osnovne komponente kao što su energija i hrana, sve veće zemlje bilježe najveću inflaciju u cijenama energije i hrane. U Njemačkoj inflacija za cijene energije iznosi 43,6 posto, za hranu 19,5 posto. Sve ostalo bilježi inflaciju od pet posto. Podaci za Francusku pokazuju inflaciju 19,84 posto za cijene energije te 12,87 posto za hranu dok je u ostalim artiklima inflacija 3,28 posto. Ogroman skok od 71 posto inflacije u energiji bilježi Italija, hrana 13,55 posto, a ostala dobra četiri posto.

Za usporedbu, energija u SAD-u pogođena je inflacijom od 17,63 posto, hrana 12,44 posto, a ostale potrepštine 6,28 posto. Podjednake brojke bilježi i Kanada.

Prosječna cijena sastojaka za doručak

EKSPLODIRALA CIJENA OMILJENOG NAPITKA /

Početak dana više uopće nije jeftin: Veliko poskupljenje u čitavoj EU, pa tako i Hrvatskoj

EKSPLODIRALA CIJENA OMILJENOG NAPITKA /

Početak dana više uopće nije jeftin: Veliko poskupljenje u čitavoj EU, pa tako i Hrvatskoj

Cijene nekretnina

Druga stvar koja zabrinjava su cijene imovine, posebno za kuće. One su u mnogim zemljama skočile tijekom pandemije, potaknute iznimno labavom monetarnom politikom te državnim potporama. Međutim, više stope hipoteke već dovode do značajnog usporavanja cijena nekretnina u mnogim zemljama.