EU je u srijedu odlučila potpuno 'zamrznuti' ruski plin čijom prodajom Rusija financira ratnu mašineriju. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pozdravila je u srijedu "povijesni dogovor" o potpunoj zabrani uvoza ruskih fosilnih goriva: "Danas je doista povijesni dan za našu Uniju... Na početku rata plaćali smo Rusiji 12 milijardi eura mjesečno za fosilna goriva, sada smo na 1,5 milijardi, a to je još uvijek previše. Cilj nam je svesti to na nulu."

Zabrana uvoza ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG) i plina iz plinovoda išla bi postupno od kraja 2026., odnosno jeseni 2027.

Zbog sankcija uvoz nafte dosad je pao ispod 3 posto u 2025., a ruski plin i dalje čini procijenjenih 13 posto uvoza EU-a u 2025., vrijednog više od 15 milijardi eura godišnje.

EU: 'Nikad više!'; Kremlj: 'Europa se osudila'

"Ruski predsjednik Vladimir Putin koristi energiju kao oružje protiv nas, ucjenjivao je države članice Europske unije, a profit je koristio za financiranje svog strašnog rata protiv naših prijatelja u Ukrajini. Danas kažemo: ne više i nikad više", rekao je povjerenik za energiju Dan Jorgensen.

Izvršni direktor Međunarodne agencije za energiju Fatih Birol rekao je da je Europska unija u posljednje tri godine postigla nevjerojatan rezultat, povećavši proizvodnju iz obnovljivih izvora za 40 posto.

ATMOSFERA ZASTRAŠIVANJA /

Što se krije iza Putinove prijetnje brzim ratom? Gjenero: 'Europa ima velike probleme'

Stigla je i reakcija Kremlja: Putinov glasnogovornik Dimitrij Peskov kaže da se "EU osudila na brži gubitak svoje moći".

"Europa se osuđuje na skuplje izvore energije, što će neizbježno imati posljedice za europsko gospodarstvo i uzrokovati smanjenje njezine konkurentnosti. To će samo ubrzati proces gubitka potencijala europskog gospodarstva da bude lider, koji je počeo posljednjih godina", dodao je.

Štern ima zanimljivo pitanje

Davor Štern, hrvatski energetski stručnjak, za net.hr na pitanje što će značiti kad EU jednom zavrne "pipu" plina prema sebi, odgovara protupitanjem: "A što ako se potpiše primirje između Rusije i Ukrajine?"

O uvozu plina iz Rusije kaže da se ti podaci zapravo kriju kao zmija noge, a ako je točno da sada EU otamo uvozi 13 posto svog plina, smatra da je to malo s obzirom na to da je EU ranije iz Rusije uvozila skoro 50 posto svojih potreba.

Komentirao je reakciju Kremlja da će EU zbog toga ekonomski posrnuti.

"Slažem se s tim stavom. Ruski plin je najjeftiniji plinski izvor energije koji možemo imati. Svi planovi o dobivanju plina iz bazena Sredozemlja – Izrael, Gaza, Cipar preko Grčke – to su daleki planovi koji se, po meni, neće ostvariti u idućih deset do petnaest godina. Europa sama sebi reže granu kad tvrdi da neće uvoziti ruski plin. Ako, Bog da, i nastupi primirje – pitam: zašto ne bismo uvozili ruski plin?"

PAO DOGOVOR /

Ursula Von der Leyen o velikom udarcu za Putina i Rusija: 'Ovo je povijesni dan!'

Odakle je do sada Europa dobivala plin općenito? Štern kaže da dio dolazi iz Sjevernog mora, no tamo proizvodnja pada. "Čak i Norveška i Engleska uvoze LNG plin. Iza toga izvor je bila i Rusija. Nešto malo plina za svoje potrebe proizvode Mađarska, Hrvatska i Srbija. Te zemlje proizvode 20 do 30 posto vlastitih potreba. I to je to", kaže Štern.

Na pomolu je jedna izvjesna priča...

Dodaje da Italija, Španjolska i Portugal dobivaju plin iz Sjeverne Afrike i da je to razlog zašto njih toliko ni ne zanima uvoz plina iz Rusije, niti su se oni previše angažirali oko tog pitanja. Francuskoj plin ni ne treba jer imaju nuklearke.

Međutim, na pomolu je sada jedna priča za koju kaže da je dosta izvjesna – iako još nije potvrđena – a vezana je uz razvoj umjetne inteligencije.

'NE VRIJEDI SUHU ŠLJIVU' /

Eksplodirala ruska 'Sotona', Tonči Tadić: 'To nije jedina katastrofa Sarmata'

"Naime, razvoj umjetne inteligencije i ogromna količina električne energije koja se troši na podatkovne centre (a bit će ih sve više) dovodi SAD u situaciju da se postavlja pitanje hoće li za nekoliko godina biti dovoljno plina za izvoz kroz LNG terminale. Dakle, pitanje je hoće li u trenutku kad se broj podatkovnih centara udvostruči ili utrostruči biti dovoljno LNG plina za izvoz", ukazuje Štern.

Što stoji iza ovog straha? Pojašnjava kako je plin energent koji je još uvijek jedini siguran i da se jedino plinska centrala može "uključiti na jedan gumb". Za sve ostale oblike proizvodnje energije potrebno je sustave zagrijavati i pripremiti za proizvodnju (izuzima pritom nuklearnu energiju).

Jedino je plin siguran

"Među konvencionalnim gorivima jedino je plin taj koji je siguran u bilo kojem trenutku – pa i kada nema vjetra i sunca", navodi. Naime, predviđa da će širenjem podatkovnih centara potrošnja energije u SAD-u toliko porasti da više neće moći izvoziti.

Pojašnjava: "SAD je prije uvozio LNG iz Saudijske Arabije, ali i drugih zemalja – Indonezije, čak i Rusije. Međutim, kad su počeli primjenjivati nove metode bušenja škriljevca, količine plina su naglo porasle i onda su oni uvozne terminale za LNG pretvarali u izvozne." Sada očekuje da bi se to moglo preokrenuti.

'TO JE KRINKA' /

Mađari udarili kontru Europskoj uniji: 'Nemoguće je prihvatiti naredbu Bruxellesa'

Što sve to, uključujući najnoviju odluku EU da zabrani ruski plin, znači za Hrvatsku i naš LNG terminal?

"Imamo kapacitet koji je veći od potreba Hrvatske, mi snabdijevamo i okolne zemlje. Međutim, ako krene opet jeftiniji ruski plin, a istovremeno ako se smanji izvoz LNG-a iz Amerike, onda će opet porasti cijena LNG-a u odnosu na cijenu prirodnog plina. Ako bi gledali sa stajališta struke i ekonomije, pa i logike – ako imam dostupan izvor plina (ruskog, op. a.), zašto ne? Ne ulazim pritom u političke sfere jer, ako netko nekoga napada, njemu ne treba pomagati. Ali sjetimo se da imamo dvostruke kriterije. Dok je Ukrajina kroz svoj teritorij propuštala naftu i plin prema Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj i ostalim zemljama koje su to koristile, i za to su dobivali novac od Rusa (od koga drugoga?), onda su to dvostruki kriteriji. Ne možemo ekonomijom kažnjavati sami sebe. Zbog toga EU, odustajanjem od ruskog plina na dulji rok, sebi reže ekonomsku granu", smatra Štern.

Kako bez ruskog plina?

Kaže da treba pitati Bruxelles kako misle nadomjestiti ruski plin koji se zabranjuje. Hrvatska pak zadovoljava oko trećine svojih potreba vlastitom proizvodnjom plina.

'NA PREKRETNICI SMO!" /

I oni žele biti nuklearna sila, vlada odlučila - mogu napasti! A kakav se tek arsenal spominje...

"Bojim se da je sad već i manje jer je polje Ivana 'dalo svoje' na sjevernom Jadranu. Nema novih bušenja i istraživanja, makar bi se nešto i moglo naći - vidimo da neki koncesionari čak odustaju. Opet dolazimo do drugog pitanja – ako je jeftin plin iz Rusije, onda nema smisla kod nas trošiti novac na istraživanja", rekao je.

Štern navodi kako se dugoročno kompliciraju stvari, odnosno da Hrvatska reže granu na kojoj sjedi. Stoga smo ga pitali predviđa li da, s obzirom na ove najave, iduće godine možemo očekivati jaču inflaciju, veće poskupljenje svega, jer sve kreće od energenata?

"Ne bih volio biti zloguki prorok, ali ako se mi ne osvijestimo i ne počnemo forsirati investicije koje će u relativno kratko vrijeme moći pomoći. Sjetimo se poljoprivrede – mi i dalje uvozimo milijarde i milijarde svega te dok mi ne počnemo profitabilno proizvoditi nešto kod sebe, čak i ako je visoka cijena energije, mi ćemo plaćati visoku cijenu uvoza.  Sve je sustav spojenih posuda i jako komplicirano... nestabilnost tržišta, ovisnost o uvozu i skupa cijena energije dolazit će i u Hrvatsku", naveo je Štern.

NEMA POMAKA /

U Kremlju održan maratonski sastanak od pet sati: Putin nije dobro reagirao na američke prijedloge

Nastavio je da je puno toga trenutačno nejasno i neartikulirano u pogledu politike. "Mene izjave da nećemo uzimati plin poslije 2027. malo i emotivno pogađaju – ne zato što volim Rusiju, nego zato što volim plin kao energent i smatram da će on još dugo igrati jednu važnu ulogu u svjetskoj energiji", kaže.

Na pitanje hoće li se EU možda angažiranije okrenuti zelenoj energiji, kaže da se to ne može napraviti u kratkom roku. Za zelenu energiju kaže da je koštala puno više nego se predviđalo, a da se CO₂ u zraku neće smanjivati onako kako se najavljuje.

'Postavljamo si nemoguće ciljeve'

"Najave klimatskih promjena kojima su uzrok emisije u atmosferu nisu ničim do kraja dokazane. Koncentracija CO₂ u svjetskoj atmosferi daleko je manja od one o kojoj se govori kao da bi bila kritična za čovječanstvo. Po meni, klimatske promjene dolaze ciklički u raznim razdobljima postojanja Zemlje. Postoje i drugi načini da se to ublaži, poput prestanka sječe amazonskih šuma i sadnje novog drveća. No osnova za energetiku jest postizanje jedne europske energetske strategije koja će biti obvezujuća za sve države, a ne da Mađari iskaču pa kažu da njima treba ruska nafta i plin, pa im Amerikanci to dozvole. A onda Srbima ne dozvole jer nisu u EU. U cijelom tom kolopletu jako je teško naći zdravu logiku", smatra Štern.

Za zelenu energiju kaže da je treba razvijati, ali da to treba ići sustavno, planski, s jasno riješenim skladištenjem energije.

"Volim o tome razgovarati, ali svaki put nakon toga imam gorčinu jer vidim da se ništa ne događa, a postavljamo si nemoguće ciljeve. Europa je već najavila 2030. kao kraj benzinskih i dizelskih motora, pa je to pomaknuto za pet do deset godina. Ništa ne ide na silu – energija se ne da silovati."

"Dat ću vam primjer – projekt reverzibilne hidroelektrane na Vrdovu, vezan uz Peruću. Projekt postoji već petnaest godina, ima smisla, ima lokacijsku dozvolu, ali nitko ne kreće. A to bi bilo ravno količini struje koju mi dobivamo iz krškog dijela. To je jedini suvisao način skladištenja električne energije koji nije vezan uz baterije i litij", navodi.

Za projekt Krško 2 kaže da je na jako dugom štapu jer se nije riješio problem ni s projektom Krško 1 – navodi da se nije do kraja riješilo pitanje nuklearnog otpada. "Krško 2 je projekt koji bi trajao deset do petnaest godina, a mi živimo dan za danom", kaže Štern.

POGLEDAJTE VIDEO Srbija bez goriva, JANAF nudi rješenje, Vučić proziva Hrvatsku! Štern: 'To nema logike'