Slučaj misteriozne Slovakinje na Krku čiji je identitet utvrđen nakon desetak dana, zaintrigirao je hrvatsku javnost. O strankinji koja nije znala tko je i odakle je, osim tečno govoriti engleski, raspisali su se i strani mediji, a nakon puno dojava i informacija koje su stigle policiji, u srijedu se konačno saznalo tko je misteriozna plava žena koja je pronađena na otoku Krku na nedostupnom terenu.
Riječ je o Danieli Adamcovoj, rođenoj u Trenčinu u Slovačkoj, koja je s 19 godina otišla je u Ameriku. Tamo je nakon završenog obrazovanja počela raditi s nakitom, a njezine kreacije nosili su slavni holivudski glumci.
Daniela se trenutno oporavlja u riječkoj bolnici, a policija nastavlja utvrđivati sve detalje i okolnosti.
Ovakvi slučajevi u Hrvatskoj nisu česti
Jesu li ovakvi slučajevi u Hrvatskoj česti i koliko ih je bilo u zadnjih nekoliko godina? Odgovore na ta pitanja, ali i na pitanja kako policija postupa u ovakvim situacijama potražili smo u Ministarstvu unutarnjih poslova, gdje su nam kazali kako ovakvi slučajevi u Hrvatskoj nisu česti.
Na pitanje koliko je ovakvih slučajeva bilo, iz MUP-a nam govore da statistiku ne vode na traženi način, "stoga nismo u mogućnosti dostaviti brojčane pokazatelje".
"Članak 33. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima propisuje da policija poduzima ovlast utvrđivanja identiteta u slučaju kada osoba kod sebe nema ispravu na temelju koje se može provjeriti njen identitet (osobna iskaznica ili druga javna isprava s fotografijom). Također, u cilju utvrđivanja identiteta osobe policija je ovlaštena objaviti crtež, snimku ili opis osobe, odnosno kad okolnosti nalažu, ovlaštena je objaviti fotografiju osobe koja o sebi ne može dati istinite podatke sa zamolbom za pomoć u utvrđivanju identiteta budući da mjere i radnje policije nisu dovele do saznanja o kojoj se osobi radi", pojašnjavaju nam iz Ministarstva.
Sve dojave koje policija zaprimi detaljno se provjeravaju koristeći metode i tehnike koje im stoje na raspolaganju te je svaka informacija važna kako bi se utvrdio identitet osobe.
"Sukladno članku 54. Pravilnika o načinu policijskog postupanja utvrđivanje identiteta osobe provodi se korištenjem metoda i sredstava kriminalističke tehnike i taktike te primjenom medicinskih i drugih odgovarajućih postupaka, i to između ostalog uzimanjem otisaka papilarnih linija i usporedbom s nespornim otiscima", pojašnjavaju nam.
U slučaju da navedene mjere i radnje ne poluče rezultatima, odnosno ne dovedu do utvrđivanja identiteta ili se pojavi informacija koja govori u prilog tome da se radi o osobi porijeklom izvan Republike Hrvatske, traži se pomoć stranih policija putem međunarodne policijske suradnje.
Primjena pravnog temelja za obradu osobnih podataka
Nakon što nisu mogli utvrditi identitet žene, policija je objavila njezinu fotografiju te je građane zamolila za pomoć. Neki su se građani nakon toga zapitali je li javna objava fotografije pojedine osobe u ovakvom slučaju iz medija u skladu s GDPR-om, a objašnjenje su dali na stranicama GDPR Croatia.
Nesretan slučaj s izgledno sretnim ishodom dobar je primjer primjene pravnog temelja za obradu osobnih podataka, konkretno, javnu objavu fotografija sukladno odredbi članka 6. stavka 1. točke GDPR-a kada je obrada nužna za izvršavanje zadaće od javnog interesa ili pri izvršavanju službene ovlasti voditelja obrade, pri čemu je ključno da je ista utvrđena važećim propisom, pojašnjavaju.
"Ovdje se radi o službenoj ovlasti policije utvrđenoj člankom 33 stavkom 4. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima, temeljem koje je Policijska uprava javno objavila fotografije pronađene žene, sa zamolbom za pomoć u utvrđivanju identiteta, jer pronađena žena nije mogla dati podatke o sebi, a mjere i radnje policije poduzete od njenog pronalaska nisu dovele do saznanja o kojoj se osobi radi", kažu pa dodaju da je "takvim postupanjem ispunjen i preduvjet nužnosti".
Direktiva donesena 2016. godine
"Dodat ćemo, ako i kada bi ovaj slučaj eventualno ušao u područje istrage eventualnog kaznenog dijela, tada se GDPR više ne bi primjenjivao, već nadležna tijela imaju pravo postupati s osobnim podacima u skladu s propisima donesenim temeljem tzv. Policijske direktive, odnosno, Direktive (EU) 2016/680 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka od strane nadležnih tijela u svrhe sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršavanja kaznenih sankcija i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Okvirne odluke Vijeća 2008/977/PUP", kažu iz GDPR Croatia.
Inače, ta Direktiva donesena je izglasavanjem u Europskom parlamentu istovremeno s GDPR-om u travnju 2016. godine.
