Još uvijek nije iskopana sovjetska letjelica, kojoj se ne zna vlasnik, ali ni tko ju je poslao. Doduše nema ni odgovora na pitanje kako je moguće da je bespilotni leteći objekt od 14 metara težak šest tona uspio preletjeti tri članice NATO-a. Državni vrh tvrdi da su članice NATO-a zakazale, prije svega misleći na Mađarsku, čija protuzračna obrana nije reagirala, iako je uočila letjelicu koja je u njihovu zračnom prostoru bila 40 minuta.
Premijer Andrej Plenković će po odgovore, pak, otići u NATO-ovu bazu pored Madrida. Poručio je da se radi o jasnoj prijetnji. ''Ovakvu situaciju ne možemo tolerirati niti bi se ona trebala dogoditi. Ovako nešto je bila čista i jasna prijetnja na koju se treba reagirati. Mi ćemo ovu temu dići na razinu Europske unije i još detaljnije obavijestiti o onome što saznamo i raditi da podignemo spremnost, ne samo nas nego i drugih'', prisnažio je premijer.
Zbog pada bespilotne letjelice pored studentskog doma u glavnom gradu članice NATO-a, Plenković je pisao i glavnom tajniku sjevernoatlantskog obrambenog saveza. Jedino što je poznato u cijelom slučaju jest da je dron doletio iz Ukrajine.
''Kako se to dogodilo? Je li to greška u smislu programiranja? Je li to provokacija? Je li to namjerno napravljeno? Tko je napravio? To ćemo tek utvrditi. Generalno, ne trebamo se brinuti za sigurnost, ali ovo nam je pokazalo da imamo jedan scenarij - nepredviđen, brz, jako opasan'', izjavio je Plenković.
Točkasti odraz
Dok se čeka odgovor NATO-a, stručnjaci i analitičari predlažu svoje teorije, jer puka je sreća što je stradalo samo nekoliko automobila. ''Ja vjerujem da je tu NATO malo zaspao. Pazite, uvijek se radi o borbenoj spremnosti cjelokupnog sustava i procjenjuje se što je ugroza i što nije ugroza. Za ovo se očito procijenilo da nije ugroza'', izjavio je za RTL general Josip Štimac, bivši zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
Hrvatski veleposlanik u NATO-u, pak, tvrdi da nijedan sustav nije savršen, ali priznaje da je ovo neugodna situacija. ''Radilo se o jako lošem točkastom odrazu na ekranima koji su integrirani i koje NATO prati i takvih je mnogo gotovo na dnevnoj bazi pa se ne reagira na svaki. Ovaj put se pokazalo da je NATO zračna obrana trebala ranije reagirati'', poručio je Mario Nobilo, stalni predstavnik Hrvatske pri NATO-u.
Izvlačenje pouke
Dron je poletio u Ukrajini, a zatim preko Rumunjske i Mađarsku sletio na Jarun. Iz ovoga treba izvući lekciju, jer se radi o tri članice NATO-a i petstotinjak kilometara potencijalno nebranjenog zračnog prostora.
''To je najsofisticiraniji i najopremljeniji savez koji sasvim sigurno zna i može zaštiti zemlje članice, tako da ja vjerujem da je ovo malo buđenje i bilo je vrijeme da se probude'', rekao je Štimac.
S Pantovčaka, međutim, stiže poruka da nije vrijeme za upiranje prstom već izvlačenje pouka. Nadzor zračnog prostora NATO saveza bit će jedna od važnijih lekcija tijekom rata u Ukrajini.
