Bliži se još jedan crni utorak za vozače. Nakon vladine intervencije, cijene goriva dva tjedna miruju, ali idućeg utorka predviđa se novi značajan rast.
"Mi ćemo sačekati danas kad se zatvori trgovanje, preko vikenda ćemo napraviti kalkulacije i onda ćemo donositi odluku početkom sljedećeg tjedna", poručio je Davor Filipović (HDZ), ministar gospodarstva i održivog razvoja.
A kalkulacije kažu da bi benzin mogao poskupiti 71 lipu, na 14 kuna i 20 lipa, a dizel čak za kunu i pol, pa bi za litru plaćali 14 kuna i 52 lipe.
"Prostor na samim trošarinama, dosezanje one minimalne koju europske direktive propisuju je zapravo ostao dosta limitiran nakon ove dvije intervencije", izjavio je Zdravko Marić (NEZ.), ministar financija.
"Postoji prostor kada govorimo prvenstveno o benzinu smanjenje može biti još 36 lipa, kada govorimo o dizelu može ići 16 lipa", tvrdi ministar Filipović.
Neslužbeno, na sastanku ministara financija europske unije nije bilo govora o ukidanju ograničenja na smanjenje trošarina. No, oporba zaziva i intervenciju u porezni dio.
"Da cijela EU, zašto Hrvatska ne bi bila inicijator i predvodnik, promijeni direktive i počnu razmišljati i o manjem PDV-u na gorivo", poručio je Siniša Hajdaš Dončić (SDP), saborski zastupnik.
Takva intervencija ne daje garanciju da bi višak od manjeg PDV-a zaista ostao građanima, a ne distributerima. Zato suverenisti predlažu konkretniju mjeru.
"Država mora jednostavno fiksirati cijene goriva na maksimalno 10 do 11 kuna", kazao je Marijan Pavliček, predsjednik Kluba zastupnika Hrvatskih suverenista.
A to bi, pak, vjerojatno izazvalo probleme u nabavi i nestašice na pumpama. Zato bi korisnije bilo inflacijom povećano punjenje proračunskih prihoda usmjeriti na direktnu financijsku pomoć najugroženijima.
"Prihodovna strana ide prema gore i radi inflacije, međutim, jednako tako rastu troškovi i rashodovna strana", tvrdi ministar Filipović.
Inflacija ja je problem širi od Hrvatske i sve zemlje traže najbolje rješenje. Prema HUP-ovoj analizi Slovenija je poduzetnicima omogućila potpore za plaćanje višestruko većih računa za struju. Njemački paket mjera obuhvaća smanjenje poreza za gorivo i subvencije poduzetnicima, te povećanje neoporezivog dijela dohotka i naknada za prijevoz. Češka omogućava beskamatne kredite tvrtkama, a ukinuli su i cestovne trošarine, dok je Austrija pripremila dvije milijarde eura za smanjenje poreza, te je smanjila naknadu za plin i struju.
No, točkaste mjere neće biti dovoljne. Zato ministar financija zaziva i mjere europskih institucija.
"Pod dodatnim suportom od europske komisije i europske središnje banke da na neki način ipak svi zajedno probamo djelovati", kazao je ministar Marić.
A energetska i ratna kriza vuku nas sve više prema nestašici hrane, pogotovo u siromašnim zemljama Afrike i Azije.
"To će nedvojbeno imati za posljedice ponovno krize što sigurnosne, što funkcioniranje tih država, što migracijske", izjavio je Andrej Plenković (HDZ), predsjednik Vlade.
Što bi opet moglo val ljudi koji tragaju za boljim životom usmjeriti prema Europi.
