Gost Direkta je ekonomski analitičar Damir Novotny, a za RTL govori koliko je moguće da cijene hrane, goriva, smještaja opet budu kao lani. "Kad bi ekonomska znanosti imala odgovor na to, približila bi se astrologiji", tvrdi.
Smatra kako cijene neće dalje nekontrolirano rasti. Podsjeća da je 2009. godine bila deflacija, da su kućanstva akumulirala štednju. Lani se pokazalo da građani nakon krize koronavirusa žele trošiti, a to pokazuju i ove godine. "Cijene su 2020. godine bile povijesno najniže", ističe.
Cijene su, tvrdi, kakve su bile prije krize 2009. godine, a potrošačima to očito ne smeta. "Još su uvijek dohoci kućanstava još relativno veliki, nema pada potrošnje, a dolazimo do zaključka da krize u RH i eu neće biti. Da prestanu trošiti imali bi veliki problem pokretanja ekonomske aktivnosti", navodi.
Cijene goriva su ogromne, ali potrošnja goriva ne pada, a Novotny kaže da se Hrvatska motorizirala. Potrošači žele imati po dva automobila, svaki vikend ići na more i u dohocima pronalaze sredstva za to. To je jedan od velikog broja dobara koje koristimo iako su cijene veće. Da su cijene i 20 do 30 kuna po litri, nastavili bi kupovati, smatra.
Govori kako u ovom trenutku nije realno očekivati cijene od 20 ili 30 kuna po litri benzina. "Cijena sirove nafte pada na svjetskim tržištima i zaustavit će se i stabilizirati se. Potražnja je nešto u padu. Njemačko tržište ima pad jer su vladine mjere preusmjerile upotrebu goriva na upotrebu javnog prijevoza", tvrdi.
Smatra da su vladine intervencije pogrešne. Tvrdi štoviše da je veliki protivnik toga. "Jugoslavenska vlada je to činila, a nije bilo roba. unutrašnji špekulanti su iskoristili priliku da po niskim cijenama kupe robu, a prodaju po visokim", kaže.
Navodi i kako je pogrešna i intervencija u goriva. "Inflacijom se možete boriti samo poskupljenjem cijene novca, kad ona raste, inflacija će padati. Ona je kao viroza i ne možete je liječiti antibioticima, mora se preležati. Dođe i ode", rekao je.
Jasno je da inflacija nije hrvatski problem, ali ipak je u Hrvatskoj veći problem nego u ostatku Europe. Novotny smatra da je to tako jer je premali broj glavnih opskrbljivača energentima. "Kada pada cijena nafte, ne reagiraju brzo s cijenama derivata. Kod nas postoje strukture koje sporo reagiraju na promjene globalnih cijena, nismo potpuno otvoreni, posebice u energiji", govori.
Pojasnio je i medvjeđe tržište koje se pojavljuje u Americi, Aziji, a tvrdi kako su dioničari odlučili pozicije držati on hold, ne žele prodavati, pomicati. Podizanje cijena novca, odnosno kamatnih stopa izazvalo je seljenje kapitala prema štednji. Europsko tržište je drugačije, novac se distribuira putem banaka, tržištem kapitala, kaže.
Ne slaže se da je to nagovještaj recesije, bar ne sada. "U tri do četiri godine globalna ekonomija će rasti do tri, četiri posto", ističe.
Što se tiče kripto kolapsa govori kako je uvijek bio skeptičan prema toj valuti.
"Kriptovalute nisu dobile obilježja novca nego piramidalnih struktura. Morali su doživjeti slom prije ili kasnije, a svi ulagači na kraju te piramide, ne mnogu kriptovalute pretvoriti u novac. Da bi nešto bilo novac mora biti široko shvaćeno kao novac", zaključuje.
