Hrvatska je skrenula s puta ozbiljne konkurentnosti zemljama poput Grčke, Egiptu i Turska, pa čak i Albanije i Crna Gore, tako da se na početku ovogodišnje sezone našla u lošoj turističkom kaosu koji ne može sakriti ni "vrlo egzaktna državna statistika", piše Aljazeera Balkans. Na sve strane curi opće nezadovoljstvo, a brojke su neumoljive kada je riječ o broju gostiju. Srpanj kao najjači turistički mjesec započeo je loše, pa je u prvih sedam dana između 90 i 100 tisuća gostiju manje nego u istom periodu prošle godine, 400.000 noćenja manje, 12 posto manje dolazaka.
Ima puno razloga zašto turisti jače platežne moći u značajnom postotku zaobilaze hrvatsku obalu - bolja (avio)povezanosti drugih morskih destinacija, višesatno čekanje na hrvatskim granicama na visokim temperaturama, trendovska kretanja “svjetskih putnika”, želje za promjenom. Međutim među razlozima je i povećanje cijena bez realnog pokrića, pa Bosanci i Hercegovci, kao i kontinentalni Hrvati izbjegavaju ove godine odlazak na odmor na hrvatsku obalu, piše Aljazeera.
Vrhunac bezobrazluka
"Apartman za nas četvero je 120 eura, što je vrhunac bezobrazluka, ako istovremeno znaš da je apartman u Beču na kilometar-dva od Šenbrunške palače 69 eura na Bookingu. Tragično je ako će se Zadar ili Makarska cijenama takmičiti sa europskom prijestolnicom na Dunavu.
Hrvatska obala je prazna, Hrvati ljetuju u Turskoj, jer im je isplatljivije tamo ih drže kao malo vode na dlanu. Ovdje misle da trebamo biti zadovoljni što nam nude more i sunce, kao da su oni lično učestvovali u građenju mora i instaliranju sunca na nebo. Nekada sam na uključivanje na magistralu čekao desetine minuta, a sad je ova putna trasa prazna", govori Bišćanin Alen za Al Jazeeru.
I dok cijene divljaju, pa u Tučepima soba bez prozora sa dva kreveta košta 160 eura noć, u Zaostrogu pizza dođe 60 kuna,u Makarskoj cijena hrana viša za 20 posto nego prošle godine, itd., istovremeno aktualna hrvatska vlast, posebice ministar turizma Gari Capelli i Hrvatska turistička zajednica nastoje srpanjski turistički pad prikazati pozitivno navodeći kako je prvih šest mjeseci u Hrvatsku došlo 6,9 milijuna turista koji su donijeli 26,2 milijuna noćenja, što je porast od 6 i 3 posto u odnosu na 2018.
Kriva državna turistička politika
Iako Capelli govori o planu od 14 milijardi eura prihoda od turizma, Al Jazeera tvrdi da realni pokazatelji u 2019. govore da će prihodi biti do 12 milijardi. Načelnik korčulanske općine Smokvica Kuzma Tomašić sarkastično tvrdi kako ministar Capelli živi u nekoj "paralelnoj državi". Na primjeru ove općine navodi da su poluprazni restorani, prazni trajekti i plaže, a lipnju je zabilježeno između 5-7 posto manje posjeta. "Kriva je državna turistička politika. Dok su konkurenti snižavali poreze i subvencijama pomagali turizam, mi smo imali pogrešne poteze, enormno povećanje PDV-a što je uništilo poslovanje. Kada je 2014. Stopa PDV-a umjesto sadašnje od 25 iznosila 13 posto, rastao je broj noćenja", kaže Tomašić.
Prema Koordinaciji ugostitelja Hrvatske smanjenje PDV-a je neophodno za ulaganja, zapošljavanja, povećanja plaća i konkurentnost. Međutim, to je samo dio stimulativnih mjera. Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, tvrdi da cijene moraju ići dole, pogotovo u privatnom smještaju gdje vlasnici malo čine da zadrže gosta.
U kontekstu velike konkurencije, kada se Turska niskim cijenama pokušava vratiti nakon pada zbog političke krize, Egipat se vraća, a Grčka je opet postala aktualna, Hrvatska više nije top destinacija, tako da brojni apartmani zjape prazni u špici sezone, piše Balkans Aljazeera.
