Jedna mala hrvatska politička stranka shvatila je čime najbolje može privući pažnju javnosti. Znaju ljudi iz te stranke da njihove birače ne zanimaju posebno konkretne mjere gospodarskog oporavka, način rješavanja problema nezaposlenosti ili sređivanje pomalo kaotične situacije u zdravstvu.
Ono što je (njima) najvažnije jesu prijepori oko povijesnog izgleda hrvatske zastave. Zato su odlučili na središnjicu svoje stranke u centru Zagreba izvjesiti zastavu koja je svojim obilježjima protivna onome što propisuje hrvatski Ustav. I uspjeli su u svom naumu. Mediji su prvo pisali o samom činu postavljanja zastave, a zatim i hrabrom otporu institucijama hrvatske države, na čelu s "Kardeljevim učenikom" (Plenković, op.a.) i "civilnim licem na službi u JNA" (Božinović, op.a.), koje su u dva navrata pokušale ukloniti spomenuti simbol državnosti.
Naposljetku su iz policijske uprave priopćili kako javno isticanje takve, s Ustavom neusklađene zastave, "nema obilježja prekršaja niti kaznenog djela." I možda stvarno i nema, i vjerojatno su pravnici spomenute stranke, kao i policije, dobro proučili s ovim slučajem povezane zakone. Pošto osobno nisam čuo obrazloženja ja ovim putem iznosim neka svoja zapažanja, više onako laički iščitavajući hrvatske zakone.
Je li prekršen Zakon?
Dakle, za početak, izvješena je zastava s grbom koji započinje s prvim bijelim poljem i koji nema krunu s pet manjih štitova. U Ustavu RH, a zatim i Zakonu o grbu, zastavi i himni RH (čl. 7.) propisano je međutim da je službena zastava trobojnica s grbom koji započinje prvim crvenim poljem i koji se sastoji od pet štitova koji predstavljaju povijesne hrvatske grbove.
U kaznenim odredbama spomenutog zakona stoji također da će se novčanom kaznom kazniti "pravna osoba" ako "rabi grb ili zastavu Republike Hrvatske u obliku ili sadržaju koji nisu utvrđeni Ustavom Republike Hrvatske i ovim zakonom". Postavlja se pitanje je li (dotična) politička stranka "pravna osoba"? Ako kao kriterij uzmemo odredbe Zakona o političkim strankama (čl. 2), nema sumnje, jer kako piše "političke stranke, u smislu ovog Zakona, su pravne osobe, koje politički djeluju u skladu s ciljevima utvrđenim programom i statutom".
Dakle, jedna pravna osoba (politička stranka) izvjesila je javno zastavu koju oni, ali ne i Ustav i Zakon, smatraju hrvatskom, ili da citiram predsjednicu stranke: "izvjesili smo je zato što je riječ o hrvatskoj zastavi koja nam se sviđa baš zato što je hrvatska." Glasnogovornik stranke opravdao je postavljanje baš takve zastave time što je "riječ o obilježju koje je nakon 1990. godine neko vrijeme bilo službeno hrvatsko obilježje". Iz ovoga proizlazi kako nema sumnje da oni koji su ju vješali znaju da je zastava u takvom obliku "neko vrijeme" bila, ali u ovom trenutku više nije službeno hrvatsko obilježje.
Umjesto budućnosti, vraćanje u prošlost
E sad, ja nisam pravnik i samo sam pokušao logički povezati neke odredbe iz hrvatskih zakona i Ustava. Vjerojatno sam u cijeloj priči nešto i previdio pa čekam dodatno pravno objašnjenje koje će me uvjeriti da pravne osobe javno smiju isticati službena obilježja, koja baš i nisu službena. Naravno, čak i da postoji pravno objašnjenje koje nešto takvo dopušta, ostaje mi nejasno što to točno ne valja sa službenom hrvatskom zastavom da bi jedna politička stranka umjesto nje vješala neku neslužbenu? Zar se tako poštuje hrvatsku državu, njezine institucije i zakone?
Međutim, mislim da je svima jasno o čemu se ovdje radi. Kao što sam napisao na početku teksta, kad nemate nečim za hrvatsko društvo i budućnost Hrvatske relevantnim izazvati interes javnosti počnete se baviti banalnim stvarima. Pa je tako moguće da se (istoj stranci) glavni zahtjev uoči nekih prošlih izbora svede na promjenu imena jednog trga, i obračune s Jugoslavijom, Jugoslavenima, komunistima, udbašima i svima onima koji ne poštuju Hrvatsku, njezin Ustav i zakone. Bliže se novi izbori pa se posegnulo za starom matricom.
Zastava umjesto rješenja za hrvatske probleme
Opet će im u fokusu biti borba protiv Tita, Kardelja, JNA i političkih progona, i forsiranje javne rasprave je li izvješena zastava ustaška ili nije. Odmah da dam svoj doprinos ovom posljednjem, nije. Ona samo podsjeća na ono što je propisano Zakonskom odredbom o državnom grbu, državnoj zastavi..., koju Poglavnik potpisuje 28. travnja 1941. i u kojoj stoji da je "grb NDH štit sa 25 četvorinskih polja, bijelih i crvenih, poredanih naizmjence u pet redova tako da je početno polje bijelo". Službena zastava NDH ipak se u jednom detalju razlikovala od ove izvješene nedavno u Zagrebu zato što se na njoj obavezno moralo nalaziti i slovo "U".
Nažalost, nije spomenuta stranka jedina koja hrvatskim biračima ne nudi konkretna rješenja za aktualne probleme. I naravno, legitimno je da se političari za dobro plaćane političke pozicije bore na različite zakonom dopuštene načine. Njih potpuno razumijem, jer cilj očito opravdava i sugerira sredstva. Ali nikako ne uspijevam razumjeti birače koji žele da ih u budućnost vode oni koji nikako ne uspijevaju izaći iz prošlosti.