U gradu Hvaru ovog lipnja umjesto turističke gužve i razuzdanih after partyja vlada "after korona" pustoš. Stvari su se toliko promijenile da su cijene koktela pale s 50 na 25 kuna, a cijene noćenja spuštaju se i na sedam do osam eura, javlja Slobodna Dalmacija.
Točno u podne, u petak 5. lipnja, u kafićima na rivi sjedilo je tek desetak Hvarana, a u luci su se usidrile samo dvije jedrilice. Otvoreno je tek četiri-pet restorana. Nema ni katamarana te sve stiže trajektom preko Starog Grada. Nemaju za koga voziti, za "jednog čovjeka koji bi došao u pusti grad" ne isplati paliti motore, kažu Hvarani za Slobodnu Dalmaciju.
Gore nego u ratu
"Ovo još nisam doživio. Ma ni u ratu. Nema nigdje nikoga. Nisam otvorio jer nemam za koga", kaže Jurica Tomičić, vlasnik jednog od poznatijih hvarskih restorana, "Kod kapetana".
Osim vijesti o koronavirusu, Hvarani prate i prosvjede u SAD-u i što će napraviti Donald Trump. "Jer ako to ne stane, odnit će đava i ono malo Amerikanaca šta su nam i mislili doćI kasnije", kaže jedan Hvaranin.
Kolosalna prilika?
"Ne vjerujem da ćemo mi kapacitete popuniti Mađarima, Česima, Poljacima. Zato nam je ovo možda kolosalna prilika da Hvar dobro porazmisli o strategiji i definiranju turističkog smjera", kaže gradski vijećnik Joško Rosso.
Teo Jeličić, potpredsjednik Gradskog vijeća Hvara kaže da je u petak, 5. lipnja, u gradu Hvaru bilo prijavljeno ispod jedan posto gostiju od lanjske brojke na isti datum.
"25. svibnja imali smo dva posto gostiju u odnosu na lani. A od tih 50 prijavljenih gostiju, više od 40 ljudi su bili strani radnici koje je korona zatekla u Hvaru. Jest, situacija je katastrofalna, izuzetno teška, nije optimistična. Kada bismo došli na 15 posto lanjske sezone, mogli bismo svi biti sretni."
To je teško ostvarivo, piše Slobodna Dalmacija, jer su sada zatvorena tržišta hvarskih dominantnih gostiju, Brazilaca, Amerikanaca, Australaca, istočnjaka, Engleza, koji su činili više od 85 posto noćenja u 2019. godini.
"Bit ću realan, mislim da se početak oporavka na turističkom tržištu neće dogoditi prije 2023. godine. Sumnjam da će se to dogoditi prije i da ćemo uspjeti do tada postići rezultate iz sjajne lanjske godine", dodaje Jeličić.
Umjesto partijanja, visoki turizam?
Ivan Buzolić, poznati hvarski ugostitelj, umjesto masovnosti uvijek radije bira posebnu klijentelu i žali za vremenom kada je Hvar bio nalik gradićima s Azurne obale ili Capriju. Sve je prilagođeno partijanju koje, po njemu, pogoduje isključivo malim iznajmljivačima soba i apartmana.
"Naš su forte uvijek bili visoki turizam i jahtaši. Volim aforizam 'I ćorsokak je izlaz unatrag'. Ako bismo se tako vratili jedno 150 godina unatrag, onda bismo shvatili kako je Hvar uvijek bio perjanica, iako nije imao plaža. On nije nikada pratio trendove, nego ih je sam stvarao. Kao, primjerice, nudizam. Zato je Hvar bio ekskluziva", kaže Buzolić koji smatra da Hvar treba biti mjesto za visoki turizam, jer imamo tako mali kapacitet da možemo ponudom naših proizvoda filtritrati klijentelu.