U jeku novih radnih zakona, rasta minimalne plaće na 1.050 € i potpunog otvaranja švicarskog tržišta rada za hrvatske državljane, na društvenoj mreži Reddit pokrenuta je burna rasprava o vječnom pitanju: gdje se u Europi danas najviše isplati živjeti i raditi?

Korisnik pod nadimkom Status_Oil9246 na popularnom hrvatskom subredditu r/croatia zatražio je savjete o najboljim destinacijama, uzimajući u obzir plaće, troškove života, sigurnost i opću kvalitetu života.

Reakcije su, očekivano, bile podijeljene i ponudile su uvid u snove, strahove i realnosti onih koji razmišljaju o odlasku ili su već otišli.

Luksemburg i Švicarska kao favoriti visokih primanja

Na samom vrhu popisa želja, barem prema glasovima zajednice, našao se Luksemburg. S minimalnom plaćom od tri tisuće eura i medijanom koji se približava iznosu od 4.200 €, ova mala država privlači radnike u specifičnim sektorima. Jedan korisnik, koji ondje živi već deset godina, pojasnio je kako se posao lako pronalazi u financijama, IT-u, građevini, medicini i satelitskoj industriji. Ipak, upozorio je na visoke troškove života, posebice stanovanja, gdje garsonijera u glavnom gradu stoji oko 1.500 € mjesečno. Zbog toga, kako navode drugi, polovica zaposlenih uopće ne živi u Luksemburgu, već svakodnevno putuje iz susjednih zemalja.

Uz Luksemburg, Švicarska se nameće kao nova atraktivna opcija, pogotovo jer od siječnja 2026. hrvatski državljani imaju potpunu slobodu kretanja i zapošljavanja bez kvota. Iako nudi izvrsne plaće i niske poreze, neki su korisnici upozorili na drugu stranu medalje. "Švicarska samo ako si introvert i ne trebaju ti ljudi, u suprotnom teška depresija", napisala je jedna korisnica, opisujući svoje iskustvo povratka u Hrvatsku zbog osjećaja usamljenosti i društvene kulture koja ne potiče spontanost.

ŽENA JE HTJELA KUĆI /

Iz Njemačke se vratio u Hrvatsku: 'Dobio sam 7.000 €, a onda sam saznao za drugu povlasticu'

Praktični odabiri i dilema grad vs. selo

Za one koji traže praktičnija i bliža rješenja, Njemačka i Austrija i dalje ostaju najčešći odabir. Kao glavne prednosti ističu se lakša integracija, blizina Hrvatske te činjenica da je njemački jezik mnogima poznat. Rasprava se posebno zaoštrila oko pitanja je li bolje živjeti u velikom gradu ili na selu. Dok gradovi poput Frankfurta nude više prilika za visoko plaćene poslove, korisnici upozoravaju da je život ondje skup i da se s prosječnom plaćom jedva krpa kraj s krajem. "Za ispod 2.5 soma eura plaću se ne isplati dolaziti", zaključio je jedan komentator.

S druge strane, život na selu, primjerice u Donjoj Bavarskoj, nudi mir, sigurnost i znatno niže troškove stanovanja. Jedan je korisnik podijelio svoje pozitivno iskustvo kupnje kuće na selu prije tridesete godine, ističući kako se i bez fakultetske diplome, uz pokazani interes i trud, može dobiti odlično plaćen posao. Ključni zaključak rasprave o Njemačkoj jest da se odlazak najviše isplati onima s traženom strukom, dok radnici na "običnim" poslovima često ostaju u sličnoj financijskoj situaciji kao i u Hrvatskoj.

SENZACIJA! /

Račun s benzinske iz 1998. izazvao buru kod Hrvata: Jesmo li tada zaista živjeli bolje?

Ironični pobjednik rasprave: Hrvatska

Iako je objava tražila savjete za odlazak, jedan od odgovora s najviše glasova bio je – Hrvatska. Ova naizgled ironična sugestija pokrenula je lavinu komentara koji savršeno oslikavaju podijeljenost u društvu. Zagovornici ostanka isticali su visoku razinu sigurnosti i kvalitetu života koja se, prema njima, rijetko gdje može naći. "Nigdje se manje ne radi, a da se ovako dobro živi. Uvik puni kafići, pun fejs slika sa putovanja", napisao je jedan korisnik, dok su drugi dodali kako se sve više poznanika vraća iz inozemstva.

No, kritičari su brzo uzvratili, navodeći probleme s pravosuđem, neefikasnim zdravstvom i osjećajem besperspektivnosti. Čini se da je percepcija kvalitete života u Hrvatskoj duboko subjektivna i ovisi o tome imate li riješeno stambeno pitanje i primanja iznad prosjeka.

Na kraju, rasprava je pokazala da idealna zemlja ne postoji. Dok Skandinavija nudi uređen sustav po cijeni socijalne distance i skupoće, a Njemačka prilike uz naporan rad, izbor ovisi o osobnim prioritetima. S novim europskim politikama poput Direktive o jedinstvenoj dozvoli, koja će od svibnja 2026. olakšati promjenu poslodavca, mobilnost radne snage bit će još veća, a ovakva pitanja postat će još relevantnija.

POGLEDAJTE VIDEO Medicinski tehničar Leonard povratnik je iz Irske: 'Kad sam odlazio iz Hrvatske, znalo se dogoditi da nema ni rukavica'