Prema službenim podacima koji se svakodnevno objavljuju na stranici Koronavirus.hr, od koronavirusa se u Hrvatskoj od početka pandemije oporavilo 926.278 osoba, odnosno 23,8 posto stanovništva. Poznato je i da se Hrvatska nalazi među najslabije procijepljenim državama - cijepljenje je završilo 2.212.386 građana, odnosno 56,8 posto stanovništva.
N1 je od Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) dobio podatke o građanima koji su se i cijepljeni zarazili, odnosno koji su se cijepili nakon preboljenja.
Među onima koji su potpuno cijepljeni i primili booster zarazilo se 15.288 ljudi, odnosno 0,4 posto ukupne populacije.
Pozitivnih nakon djelomičnog cijepljenja bilo je 20.356 (0,52 posto), a nakon potpunog 166.621 (4,28 posto).
Prema podacima HZJZ-a građani su se zaražavali koronavirusom i između cijepljenja - 7131 građanin (0,18 posto) bio je pozitivan na PCR-u između dvije doze cjepiva.
Pozitivnih između Janssen cjepiva (koje se prima u jednoj dozi) i booster doze bilo je zanemarivo malo, svega 59 (0,0002 posto), a između dvije kompletne doze i boostera 2621 (0,067 posto).
No, zabilježeno je i 3115 neispravnih, odnosno nepotpunih zapisa o cijepljenju od početka pandemije.
Reinficirano je između 50.000 i 60.000 ljudi
Epidemiologinja HZJZ-a Tatjana Nemeth-Blažić za N1 je kazala da je reinficirano između 50.000 i 60.000 ljudi od početka pandemije. Ono što je pak posebno zanimljivo jest da je čak 80 posto reinfekcija nastalo u siječnju ove godine, odnosno nakon pojave omikrona.
Uzme li se u obzir da je nešto više od pet posto građana zaraženo nakon cijepljenja, Nemeth-Blažić je govorila možemo li govoriti o kretanju prema kolektivnom imunitetu, budući da su stručnjaci svojevremeno isticali da kolektivni imunitet može označiti kraj pandemije, kojeg je moguće postići visokom stopom cijepljenosti ili prokuženosti (oko 70 posto).
S obzirom na to da je poznato da je u Hrvatskoj procijepljeno 53,8 posto stanovnika, a više od 23 posto ih je preboljelo dolazi se do brojke od 70-ak posto imunih u populaciji. No, Nemeth-Blažić naglašava da je situacija sada drukčija.
"Može se zbrajati, neki se brojevi dupliraju, nije to matematički točno, ali generalno i orijentacijski može se koristiti. Prvo, za procjenu kolektivnog imuniteta bi trebalo napraviti studiju na što reprezentativnijem uzorku. Svi koji imaju protutijela, kaže se da su imuni. Velika je većina građana bila u kontaktu s virusom. Druga komplikacija što se tiče kolektivnog imuniteta je činjenica što se pokazalo da polako pada imunitet i kod cijepljenih i onih koji su preboljeli. Što je veći broj imunih, epidemija se zaustavlja", pojasnila je Nemeth-Blažić za N1.
Nekoliko 'komplikacija'
Pojasnila je zatim zašto se na početku pandemije moglo govoriti o kolektivnom imunitetu, a sad to više gotovo nije moguće.
"Za covid je na početku bazični reproduktivni broj bio oko dva, što je značilo je jedna osoba zarazila dvije i da se epidemija nastavlja. Ako dođe na brojku jedan, epidemija se održava, ne širi. Kasnije varijable, nove varijante virusa, kompliciraju izračune i u početku je bilo da 67 posto stanovništva treba imunost za zaustavljanje epidemije. Kasnije se to promijenilo i s mjerama to više nije bazični nego efektivni reproduktivni broj. Pojavile su se dodatne mutirane varijante pa postotak imunosti koji je potreban raste. Sad smo sa svim varijablama došli do 80, čak 90 posto stanovništva koliko bi trebalo biti imuno. Ali ni tu nije točka, ako dođe nova varijanta, opet 90 ništa ne znači", pojasnila je, dodajući da je najveći problem s ovim virusom što se prenosi respiratorno, kapljično i zrakom.
"Imunitet pada s vremenom i sve to rezultira time da se ne može govoriti kako će se to kolektivnim imunitetom zaustaviti, nego se može usporiti. Što je veći postotak ljudi sa zaštitom, sporije će se širiti. Postojeća cjepiva i dalje pružaju zaštitu od teških oblika bolesti i ljudi rjeđe umiru. Virusu nije cilj da ljudi umiru, nego da se ima gdje širiti. Nadamo se da će tako ići s omikronom. Može se dogoditi nova varijanta, da izaziva teže kliničke slike, ali ovo ide prema blažem i to odgovara evoluciji mikroorganizama – on slabi da bolje opstane u populaciji", pojasnila je epidemiologinja.
Propuštena prilika za kolektivnim imunitetom?
Nemeth-Blažić smatra da je globalno propušten možda najbolji mogući odgovor i eventualno postizanje kolektivnog imuniteta.
"I dalje bi bilo najbolje za mutacije da su se brzo ljudi procijepili u kratkom razdoblju, on ne bi stigao mutirati. Nastala je mješavina svega: neki su cijepljeni, neki imaju odgovor, neki ne i virusu je to najbolje odgovaralo. Kad se u Jugoslaviji pojavila variola, boginje, svi se se cijepili u tri mjeseca, to bi bilo najbolje i sad. Svijet je globalno povezan, ima dijelova svijeta gdje ljudi nisu cijepljeni, kolektivni imunitet je teško postići", kazala je.
Komentirala je i izjave stručnjaka koji se nadaju da će se koronavirus pretvoriti u prehladu. "To se svi nadamo, ali to je još nepredvidivo. Za mlade i zdrave ljude ipak ne ispada da je jako težak. Strah postoji jer ipak ima pojedinačnih slučajeva. Ima primjera kod djece bez kroničnih bolesti, da završe u bolnici i jedva se spasi. Devetero djece je umrlo od početka epidemije. To je i statistički puno ako se gleda na današnje uvjete života", poručila je, dodajući da ćemo teško postići kolektivni imunitet s obzirom na nove varijante.
