Epidemiološka situacija u Hrvatskoj se zbog omikron soja pogoršala, naročito u školama. No, epidemiologinja HZJZ-a, Goranka Petrović tvrdi da visoke brojke novozaraženih ne prati broj teško oboljelih i hospitaliziranih osoba.
"Mi smo definitivno u boljoj situaciji nego što je bilo prije par mjeseci ili pretprošle godine. I virusi i mi smo se promijenili. Osobine omikrona da se brzo širi, a istovremeno izaziva u prosjeku blažu kliničku sliku, omogućava da se prirodno prokužujemo i tako se povećava otpornost na taj virus", rekla je epidemiologinja za HRT te dodala da će koronavirus postati običan virus za većinu ljudi, što znači da više neće trebati poduzimati drastične epidemiološke mjere.
"Jedan manji broj ljudi će se trebati možda jednom godišnje cijepiti jer će još uvijek biti u povećanom riziku od teške bolesti. Taj virus nam neće zadavati toliko glavobolja po pitanju teških kliničkih slika", dodala je.
Dominiraju blaže kliničke slike
Sve više se govori o tome da bi zaraza iz epidemije trebala prijeći u endemiju, odnosno u fazu gdje će virus trajno cirkulirati u malim, prihvatljivim količinama. "Imat ćemo jedan dio otpornosti koja će sprječavati teške kliničke slike. Ne možemo znati u kojoj će se mjeri eventualno virus promijeniti", rekla je epidemiologinja Petrović.
Imunolog s riječkog Medicinskog fakulteta, Zlatko Trobonjača potvrdio je da trenutno dominiraju blaže kliničke slike. Smatra da postoje dva razloga za to.
"Omikron je puno blaži virus za razliku od prijašnjih sojeva, drugačije ulazi u stanicu nego prijašnji sojevi pa su i vrste stanica koje on inficira nešto drugačije. Više inficira gornje dijelove dišnog sustava pa se zbog toga i brže prenosi. Omikron izaziva blaže kliničke slike. Drugi razlog je što nakon nekog vremena imamo akumuliranu kolektivnu imunost, ona nije dostatna da se zaustavi pandemija, ali postoji, a kao takva dovodi do blažih kliničkih slika", rekao je Trobonjača.
Upozorio je da tek treba vidjeti kako će se omikron razvijati. "Moglo bi doći u narednom razdoblju do porasta broja hospitalizacija pa i neželjenih slučajeva. Treba biti oprezan. Još smo daleko od ukidanja COVID mjera jer kad bismo išli s takvim ukidanjima trebalo bi proglasiti kako je ovaj virus bezopasan i uzrokuje blaže kliničke slike i onda se odričemo ključnih mjera", poručio je i dodao da bi sada trebalo kontrolirati epidemiju.
Covid potvrde nemaju smisla?
"Ako se pokaže da su kliničke slike blaže i da nema većih zdravstvenih posljedica zbog širenja ovog virusa, onda možemo i razmišljati o ukidanju takvih mjera", naglasio je.
Posebno se to odnosi na covid potvrde, o kojima se proteklih mjeseci žestoko raspravljalo, pa i prikupljalo potpise za referendum. Naime, i Trobonjača tvrdi da će se covid potvrdama teško moći zaustaviti virus, s obzirom na to da se i cijepljene osobe mogu ponovno zaraziti.
"Uvijek treba imati na umu da u našem društvu postoje ranjive skupine, a to su bolesnici, kronični bolesnici, starije osobe koje ovaj virus bez obzira na to što je možda blaži, ali i dalje može oštetiti, onda njih treba štititi. Neke zdravstvene i socijalne institucije bez obzira na to što COVID potvrde generalno gube na značaju s obzirom na to da se to događa da se cijepljeni i jednim dijelom docijepljeni mogu zaraziti, ipak bi ih trebalo COVID potvrdama štititi. Ne možemo spriječiti ulaz virusa u te u institucije upravo zbog ove činjenice, ali može se smanjiti. Ako spasiti jedan život, vi ste puno napravili", naglasio je riječki imunolog.
Maske ne štite od omikrona
Pročelnik Odjela za malu djecu s Jedinicom za intenzivno liječenje na Klinici za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, Srđan Roglić, pak, ne dijeli optimizam oko kraja epidemije. Tvrdi da je broj novooboljelih velik i da je bolnički sustav opterećen.
"Činjenica je da su kliničke slike blaže prema ovome što vidimo, ali činjenica je da imamo veliki broj oboljelih. Nije baš istina da bolnički sustav nije opterećen. Zadnjih dana imamo preko 100 pregleda u hitnoj ambulanti što pokazuje da je bolnički sustav opterećen i imamo veliki broj hospitalizirane djece, od jednog do petero dnevno. Veliki broj djece se obrađuje putem dnevne bolnice. Informacije o nešto blažem obliku omikrona dolazi iz zemalja koje imaju nešto veću procijepljenost i s tim treba biti oprezniji. Što se tiče kliničke slike kod djece, ona je nešto drugačija s omikronom, da su izraženiji simptomi gornjih dišnih puteva te djeca imaju glavobolju i osjećaj opće slabosti", otkrio je.
Liječnik dodaje i da maske puno slabije štite od omikrona nego od dosadašnjih sojeva. "Obične platnene maske, kao i kirurške, slabo štite, trebalo bi koristiti bolje maske za bolju zaštitu. Ne držimo se slijepo epidemioloških mjera i brojni ljudi ne nose maske tamo gdje bi trebalo nositi", rekao je Roglić.
Škole na udaru
Naročito je to vidljivo u školama, koje sve češće prelaze na online nastavu. Epidemiologinja Petrović tvrdi da nisu problem škole, već općenita raširenost virusa u društvu.
"Problem je što se prilično nonšalantno ponašamo i praktički smo se vratili na pretpandemijsku razinu ponašanja. Održavanja minimalnog razmaka nema čak ni u školama. Znamo da se djeca i odrasli privatno svakojako druže i imamo veliki problem i u školama. Naravno da je namjera i cilj održati kontinuitet nastave što je moguće više. Ovaj problem imaju sve države i ovaj tjedan će biti sastanak na razini Europske komisije gdje će škole biti glavna tema i kako bi učenici mogli polaziti školu. Bilo bi ključno omogućiti djeci da se što je moguće više testiraju. Da se testiraju kad su nečiji bliski kontakti, kada imamo pozitivnog učenika ili nastavnika u razredu. Testiranje je jedno od najvažnijih epidemijskih alata u traženju i brzom identificiranu virusa i poduzimanju mjera. Često testiranje je način kako bi našu djecu mogli držati u školama", zaključila je Petrović.
