IMAMO ODGOVORE /

Nafta divlja, svijet strepi: Dolazi li novi udar na džepove i skuplji krediti? Pitali smo banke

Analitičari upozoravaju da bi dugotrajan sukob mogao povećati inflaciju i poskupjeti kredite

Katarina Dimitrijević Hrnjkaš

Dajte joj 100 metara ulice i u njoj će naći heroja ili skandal. Novinarstvo joj je strast, ne posao

Svi članci autora >

15.3.2026.

6:26

Dusko Jaramaz/PIXSELL

Novi ratni sukob na Bliskom istoku, koji je izbio nakon koordiniranih američko-izraelskih udara na Iran početkom ožujka, ponovno je uzdrmao globalna energetska tržišta i oživio strahove od novog inflatornog vala.

Cijena nafte u jednom je trenutku skočila na gotovo 120 dolara po barelu, dok se početkom godine vrtjela oko 70 dolara (pa i niže). Ni najnovije puštanje naftnih rezervi nije spustilo cijene koje se i dalje drže iznad 100 dolara. Velike energetske kompanije otkazuju ugovore pravdajući se "višom silom", napadi na energetsku infrastrukturu uključujući i najveću saudijsku rafineriju te potapanje brodova u Hormuškom tjesnacu, globalnoj arteriji za transport nafe kroz koji prolazi petina svjetske opskrbe, dodatno potpiruje osjećaj neizvjesnosti.

Potaknulo se pitanje hoće li se visoke cijene energenata preliti na maloprodajne cijene i, posljedično, natjerati središnje banke na promjenu smjera monetarne politike. Dodatno - hoće li zbog svega poskupjeti krediti, odnosno hoće li rasti kamatne stope?

KAMO S NOVCIMA? /

Hrvati na računima imaju više od 30 milijardi eura, a evo u što najviše ulažu

Otapa se optimizam s početka godine

Još početkom godine osjećao se optimizam, središnje banke davale su signale daljnjeg snižavanja kamatnih stopa, era jeftinijeg novca i dalje je bila na obzoru. Sada, zbog osjećaj neizvjesnosti se podigao, snižavanje kamatnih stopa stavilo se na čekanje. Znači li to da pred nama slijedi period skupljih kredita i udar na standard?

Analitičari iz banke JP Morgan upozoravaju da se geopolitički rizik sada treba trajno ukalkulirati u cijenu novca.

Eurozona je, zbog svoje ovisnosti o uvozu energenata, ocijenjena kao najizloženije veliko gospodarstvo, što budi sjećanja na energetsku krizu nakon ruske invazije na Ukrajinu. Glavni ekonomist Europske središnje banke (ESB), Philip Lane, ovog tjedna dao je otrežnjujuću procjenu, upozoravajući da bi produžene geopolitičke napetosti mogle izazvati ono što je nazvao "značajnim skokom" inflacije u eurozoni.

Hrvatska u procjepu između stabilnosti i novih pritisaka

Premda je Hrvatska tek djelić globalne ekonomije, posljedice se već osjećaju. Pitali smo Hrvatsku narodnu banku (HNB) i Hrvatsku udrugu banaka (HNB) kakva su njihova predviđanja u pogledu inflacije, otapa li se optimizam s početka godine da će Europska središnja banka spustiti kamatne stope i hoće li rasti kamatne stope.

VELIKI INTERES /

Hrvati ustupili preko 950 nekretnina za priuštivi najam: Evo kakva je ponuda kvadrata i lokacija

Unatoč esigurnijem okruženju, iz Hrvatske udruge banaka (HUB) i Hrvatske narodne banke poručuju da na financijskim tržištima zasad nema značajnijih promjena koje bi se izravno mogle povezati s novim geopolitičkim napetostima.

"Kamatne stope na tržištima depozita i kredita proteklih su mjeseci uglavnom stabilne, a zasad ne postoje naznake da bi se takav trend u kratkom roku mogao bitnije promijeniti. Prosječna kamatna stopa na stambene kredite trenutno se kreće oko 3 posto, na gotovinske kredite oko 5,6 posto, dok su prema posljednjim dostupnim podacima za siječanj prosječne kamatne stope na kredite poduzećima dodatno smanjene te se za sve kategorije kredita nalaze ispod razine od 4 posto", odgovorili su za net.hr iz HUB-a.

Stabilnost s dozom opreza

Iako iz HUB-a smiruju da zasad nema značajnijih promjena, podižu i ogradu te navode da se povećala neizvjesnost na srednji rok i dalje te je sada teško davati precizne prognoze.

"Eventualna daljnja eskalacija sukoba na Bliskom istoku, osobito u scenariju koji bi doveo do dugotrajnijih poremećaja u globalnim energetskim tokovima, mogla bi utjecati na rast cijena energenata. Takav razvoj događaja potencijalno bi povećao inflacijske pritiske u eurozoni, što bi posredno moglo utjecati i na monetarnu politiku središnjih banaka te dinamiku kretanja kamatnih stopa. U ovom trenutku ipak nema dovoljno pokazatelja koji bi upućivali na takav scenarij kao izgledan", odgovorili su nam.

Sada vrlo oprezno daju prognoze i po pitanju inflacija i daljnjih kretanja kamatnih stopa. Iz HUB-a navode da i dalje prevladava mišljenje da će se u europodručju inflacija i dalje smirivati.

"Iako geopolitički rizici, osobito oni povezani s energentima, mogu stvarati kratkoročne pritiske. Upravo zbog takvih neizvjesnosti dio tržišta opreznije procjenjuje tempo budućeg kretanje kamatnih stopa od strane središnjih banaka, no zasad nema jasnih signala da bi došlo do značajnijih odstupanja od dosadašnjih očekivanja", navode.

Bankarski sustav u Hrvatskoj stabilan

Okruženi ovako nesigurnim okruženjem u kojem se za sad sve čini pod kontrolom, svjesni teško predvidivih scenarija, iz HUB-a navode da je važno naglasiti da je bankarski sustav u Hrvatskoj stabilan i dobro kapitaliziran.

"A to osigurava kontinuitet kreditiranja građana i poduzeća. U razdobljima izraženijih geopolitičkih i gospodarskih neizvjesnosti posebno je važno očuvati stabilnost bankarskog sustava, jer stabilne i dobro kapitalizirane banke omogućuju nesmetano financiranje gospodarstva te doprinose otpornosti financijskog sustava, a onda posljedično i gospodarstva u cjelini", ističu iz HUB-a.

Konačni ishod ovisit će o trajanju i intenzitetu sukoba - ako se poremećaji na tržištu energenata budu kratkotrajni, najizgledniji scenarij je privremeni porast inflacije bez većeg utjecaja na kamatne stope.

Ako kriza potraje - poskupjet će i krediti

"No, u slučaju dugotrajne krize, središnje banke, uključujući i ESB, neće imati drugog izbora nego ponovno zaoštriti monetarnu politiku kako bi obuzdale cijene, što bi neizbježno dovelo do skupljih kredita za sve", upozoravaju i na taj scenarij.

Što o svemu kaže Hrvatska narodna banka?

Upravo se očekuje njihovo objavljivanje za proljetnu projekciju koja će obuhvatiti najnovija predviđanja koja uključuju i scenarije moguće daljnje eskalacije na Bliskom istoku i utjecaj na rast i inflaciju.

"Sudeći prema trenutnim cijenama energenata i tržišnim očekivanjima njihovog postupnog smanjenja prema kraju godine, za sada se ne predviđaju dugotrajni poremećaji u opskrbi energijom. To upućuje na zaključak da bi učinci ratnog sukoba na gospodarsku aktivnost i inflaciju trebali biti relativno ograničeni. No, neizvjesnost u pogledu trajanja i intenziteta sukoba je i dalje visoka pa se takve procjene mogu promijeniti", ukazuju iz hrvatske središnje banke.

Upravno vijeće Europske središnje banke također je u procesu donošenja odluka koje se tiču monetarne politike kako bi se inflacija postojano stabilizirala na ciljanoj razini od 2 posto u srednjem roku.

"Pritom je važno naglasiti da orijentacija monetarne politike na srednji rok dopušta neizbježna kratkoročna odstupanja inflacije od ciljane razine, a definicija srednjeg roka je fleksibilna jer odgovarajuća reakcija monetarne politike na odstupanje inflacije od cilja ovisi o podrijetlu, veličini i perzistentnosti tog odstupanja. Trenutno je inflacija u europodručju blizu ciljane razine, no izgledi su i dalje neizvjesni, prije svega zbog kontinuirane neizvjesnosti povezane s globalnim trgovinskim okružjem i geopolitičkim napetostima", ukazuju i iz HNB na nepredvidivost sveukupne situaacije.

Pojašnjavaju da će se u takvim uvjetima odluke Europske središnje banke o primjerenoj razini kamatnih stopa i nadalje zasnivati na pristiglim podacima (engl. data-dependent and meeting-by-meeting approach).

"Pri čemu se Upravno vijeće ne opredjeljuje unaprijed za određenu dinamiku promjene ključnih kamatnih stopa. Eskalacija sukoba na Bliskom istoku i povezani rast cijena energije naglašavaju primjerenost takvog pristupa budući da trajanje i razmjeri sukoba ostaju neizvjesni, pa tako i eventualni učinci na stabilnost cijena u europodručju.