Hrvatska u raljama inflacije: Novotny otkriva zašto smo gori od Slovenije i što čeka turizam

Inflacija je ponovno ubrzala. Cijene u Hrvatskoj u ovogodišnjem travnju 5,8 posto su veće u odnosu na isti mjesec lani, pokazala je prva procjena Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Time je nastavljen višemjesečni uzlazni trend, nakon što je inflacija lanjskog prosinca iznosila 3,3 posto, u siječnju je porasla na 3,4 posto, u veljači na 3,8 posto, a u ožujku na 4,8 posto. Travanjskih 5,8 posto ujedno je najviša stopa od listopada 2023. godine.

Najveći pojedinačni doprinos novom valu poskupljenja dala je energija, čije su cijene prema prvoj procjeni skočile 17,5 posto na godišnjoj razini, no brojke pokazuju da se inflatorni pritisak odavno prelio i na usluge te svakodnevnu potrošnju. Usluge su skuplje za 8,2 posto, a hrana, piće i duhan za 3,5 posto.

Zašto Hrvatska i dalje bilježi znatno višu inflaciju od većine članica eurozone, može li država uopće intervenirati i kakve posljedice takav rast cijena ostavlja na kućanstva i turističku sezonu, za net.hr je analizirao ekonomski analitičar Damir Novotny.

'VANJSKI ŠOK' /

Plenković pronašao krivca za inflaciju: 'Bila bi tri posto da se to nije dogodilo'

Inflaciju više ne gura samo vanjski šok

Prema Novotnyju, na inflaciju su djelovale dvije osnovne sastavnice. Prva je vanjski šok, odnosno rast cijena energenata i anticipacija novih poskupljenja koja se unaprijed ugrađuju u očekivanja proizvođača, trgovaca i potrošača.

“Rast cijena energenata nije nešto što ostaje samo na energiji. Ono što tek treba nastati često se unaprijed ugrađuje u očekivanje inflacije”, objašnjava Novotny.

No, kaže, jednako važan i možda dugoročnije opasniji faktor dolazi iznutra, iz same strukture domaće potrošnje.

“S druge strane je još uvijek snažna domaća potražnja za robama i uslugama. Ako ih nema dovoljno na tržištu, stvara se zatvoreni krug utrke između rasta plaća, rasta slobodnih dohodaka i potražnje kućanstava koja neminovno raste. Uvijek imate nedostatak roba na tržištu i jednostavno su potrošači spremni platiti više”, upozorava.

Drugim riječima, inflacija se u Hrvatskoj više ne hrani samo troškovima, nego i ponašanjem kupaca. Kada kućanstva raspolažu većim primanjima, a istodobno očekuju da će cijene i dalje rasti, spremnija su kupovati odmah i po višim iznosima, čime dodatno hrane tržišni rast.

ZBOG KRIZE NA BLISKOM ISTOKU /

Upozorenje Svjetske banke: Zapadni Balkan suočit će se s usporenim gospodarskim rastom i višom inflacijom

'Je li trava za janjce skuplja?'

Koliko su u tom procesu važni psihološki, a ne samo realni troškovni razlozi, Novotny ilustrira primjerom preduskrsne potrošnje.

“Potrošači su bili spremni platiti bilo koju cijenu proizvoda, poput domaće janjetine koja nije imala nikakvog razloga da udvostruči svoju cijenu u odnosu na prethodnu godinu. Jedan moj prijatelj koji živi djelomično u vikendici u Lici pitao je domaćeg uzgajivača što se to dogodilo da je udvostručio cijenu — je li trava možda skuplja?”, kaže Novotny.

“Tu su psihološki učinci značajniji od realnih materijalnih učinaka”, dodaje. Kada kupac pokaže da je spreman platiti i nerazmjerno skuplji proizvod, tržište vrlo brzo prihvaća novi raspon cijena kao normalan. Upravo zato inflacija u ovoj fazi postaje samoodrživa.

Foto: RTL Danas

Vlada ne može gotovo ništa

Pitanje koje se nameće jest ima li država uopće instrumente kojima bi mogla usporiti ovakav rast cijena. Novotny je po tom pitanju vrlo izravan: “Vlada ne može ništa. Jedina prava brana ovakvim unutrašnjim inflatornim kretanjima bila bi recesija, a ona nije na vidiku”, kaže.

Drugim riječima, subvencije, zamrzavanja ili administrativne intervencije mogu kratkoročno ublažiti pojedine udare, ali ne mogu prekinuti ciklus rasta cijena dok je potrošnja i dalje snažna.

Smatra i da takozvane antiinflacijske mjere, osobito one vezane uz administrativno održavanje nižih cijena goriva, ne zaustavljaju inflatorni ciklus.

“Ako Vlada kaže da će održavati nisku razinu cijene goriva, potrošači će reći: u redu, onda možemo slobodno trošiti, a ne štedjeti gorivo. Upravo suprotno od očekivanog, takve mjere mogu dodatno stimulirati inflatorni trend”, upozorava.

'MALO ME IZNENADILO' /

Hrvati će plaćati račune projekta u Topuskom? Stručnjak: 'Na kraju se to prebacuje na građane'

Zašto smo lošiji od ostatka Europe?

Dok je Hrvatska u travnju skočila na 5,8 posto, inflacija je u Sloveniji oko 3,1 posto, a u Njemačkoj oko tri posto. Razlika, prema Novotnyju, nije slučajna.

Prvi razlog vidi u snažnoj domaćoj potražnji potaknutoj europskim fondovima i velikim javnim investicijama.

“Domaća potražnja u Hrvatskoj bila je snažna kako zbog europskih fondova, tako i zbog povećane potražnje za svim mogućim tipovima rada. Osobito za radnicima koji imaju određene vještine, poput majstora, keramičara i sličnih zanimanja. Zbog velikih javnih investicija to se u kratkom roku snažno povećalo i tu su se stvorili dodatni dohoci”, kaže.

Drugi razlog je rast plaća u javnom sektoru.

“Plaće u državnom sektoru su se povećale, a to se u Sloveniji nije dogodilo. U Sloveniji su, dapače, održavali plaće nekako na razini prije inflacije upravo iz straha da bi se moglo dogoditi nešto poput hrvatskog scenarija”, ističe Novotny.

Njemačka je, nastavlja, tek sada krenula u povećanja u državnom sektoru, ali ondje javni sektor nema težinu kakvu ima u Hrvatskoj.

“Njemačku ne predstavlja državni sektor kao dominantan poslodavac, nego je privatni sektor puno značajniji. U Hrvatskoj je državni sektor u cjelini, gledajući i državna poduzeća, vrlo veliki poslodavac. Kad vi tu značajnije povećate plaće, kupovna moć kućanstava raste i ljudi su spremni plaćati višu cijenu”, objašnjava.

Treći razlog, upozorava, nije strogo ekonomski nego ponašajni.

DIREKT SVE IZRAČUNAO /

Koliko je Hrvatska skuplja od konkurencije? Čini se da smo 'mala zemlja za dubok novčanik'

Hrvati troše više i lakše prihvaćaju poskupljenja

“Hrvatski građani su skloniji potrošnji nego građani Češke, Njemačke, pa čak i Austrije i Slovenije. I ta sklonost potrošnji jedan je dodatni pritisak na cijene i na ukupnu inflaciju”, kaže Novotny.

Drugim riječima, dio inflacije u Hrvatskoj nije samo posljedica skuplje energije ili skupljeg rada, nego i činjenice da domaće tržište pokazuje veću toleranciju na poskupljenja od usporedivih europskih tržišta.

U kombinaciji s očekivanjem da će plaće, mirovine i prihodi od turizma i dalje rasti, stvara se, dodaje, zatvoreni krug u kojem inflacija sama sebe održava. Građani računaju da će njihovi dohoci ostati stabilni ili rasti, trgovci računaju da kupci neće odustati, a poslodavci zbog toga podižu cijene.

“Kad se utrkuju cijene i dohoci kućanstava, uvijek pobjeđuje inflacija”, kaže Novotny.

Na pitanje kakve posljedice ovakav rast cijena može imati na Jadran i turističku sezonu, Novotny procjenjuje da Hrvatska zasad neće ostati bez gostiju, prije svega zato što su domaće cijene i dalje donekle konkurentne u odnosu na tržišta iz kojih dolazi najveći broj turista.

No promjena će se, kaže, vidjeti u duljini boravka i obrascu potrošnje. “Turisti imaju svoj budžet koliko žele potrošiti za vrijeme godišnjeg odmora. Ako su cijene više, oni neće nužno odustati od Hrvatske, ali će ostajati kraće”, kaže.

Hrvatska će zbog geografskog položaja i dalje, možda čak i više, dobiti turista nego što je to bio slučaj proteklih godina, predviđa Novotny uzimajući u obzir rat na Bliskom istoku i ovo vrijeme otkazanih letova. "Na koncu bih parafrazirao Remarquea - na Jadranu ništa novo", zaključuje.

POGLEDAJTE VIDEO: 'AntiPepeljuga' dozvole za SP! Direkt doznaje tko ih uvodi: 'Radit će se dok god traju utakmice'