HDZ je i dalje najjača politička opcija u Hrvatskoj. Da su izbori provedeni početkom ožujka, HDZ bio bi relativni pobjednik s podrškom 25,2% posto birača (u veljači je imao 26,2 posto), otkrivaju podaci CRO Demoskopa za ožujak, čije podatke ekskluzivno prenosi RTL.
Vladajućoj stranci to je, doduše, najniži rezultat od prošlih parlamentarnih izbora, međutim pad popularnosti u odnosu na veljaču bilježi i sva glavna oporba.
SDP na drugom mjestu ima 17 posto i i dalje ne može ozbiljnije ugroziti vladajuće (u veljači je imao 17,9 posto).
Treća opcija još uvijek je platforma Možemo, koja peti mjesec zaredom gubi izbornu potporu (s 12,9 posto u veljači na 12,5 posto u ožujku).
Teoretski ove dvije lijeve opcije zajedno imaju više od HDZ-a, ali isto tako i HDZ može dodatno zagrabiti iz bazena desnih glasova.
Još uvijek na četvrtom mjestu, ali u padu je i Most sa 10,6 posto, kojem se topi podrška nagomilana tijekom referendumske inicijative (11,1 posto u veljači).
Među prvom petorkom jedini dobitnik mjeseca je Domovinski pokret s potporom od 6,3 posto (4,3 posto u veljači), pa sada prelazi izborni prag.
Predsjednik Republike Zoran Milanović i dalje je najpozitivniji političar u očima 23 posto ljudi, odnosno svakog četvrtog građanina Hrvatske. Podrška mu je minimalno porasla u odnosu na mjesec prije (22,9 posto u veljači).
Na drugom mjestu najpozitivaca još uvijek je premijer Plenković. Nnjegova popularnost skočila je puno značajnije, za 4 i pol postotna poena u odnosu na veljaču, čime je smanjio razliku u odnosu na predsjednika (16,1 posto u ožujku, a 11,5 posto u veljači).
Na trećem mjestu zadržao se zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, kojem je podrška pala sa 8 na ispod 5 posto (8,2 posto u veljači), što mu je najslabiji rezultat još od izborne pobjede u Zagrebu.
Dvojica čelnih ljudi države predvode i ljestvicu najnegativnijih političara, ali su u ovome slučaju obrnuli pozicije. Najnegativniji u očima birača je premijer Plenković. Takvim ga vidi 28 i pol posto njih, nešto manje nego mjesec prije (31,2 posto u veljači).
Predsjednik Milanović ovdje je i dalje drugi s 19 i pol posto, ali i negativni doživljaj njega smanjio se (19,9 posto u veljači).
Treće mjesto najnegativaca i ovaj mjesec drži bivši ministar Darko Horvat (7 posto u ožujku, 6 posto u veljači), koji je nakon uhićenja odstupio jer ga istražuje USKOK.
Dolazimo do ocjena institucija - ureda Predsjednika Republike, Vlade i Hrvatskog sabora.
Pantovčaku građani i dalje daju trojku - doduše nešto slabiju nego mjesec prije (3,03 u ožujku, a 3,05 u veljači), s time da ga najviše podržavaju glasači MOST-a i SDP-a od kojih dobiva četvorku.
Sabor i Vladu građani, uz mali rast potpore, i dalje ocjenjuju s dovoljnim dva (Sabor 2,26 u ožujku, a 2,09 u veljači - Vlada 2,34 u ožujku, a 2,28 u veljači).
Jedino birači HDZ-a Vladi daju nategnutu četvorku.
Ponešto je ublažen i trend pada društvenog optimizma. Da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru sada misli 67 posto ispitanika, u odnosu na 75 posto iz mjeseca prije. Istovremeno, smjer kretanja zemlje podupire 22 posto ljudi, oko 5 postotnih poena više nego u veljači (16,7 posto u veljači).
Istraživanje je ekskluzivno za RTL provela agencija Promocija Plus od 1. do 3. ožujka 2022. na uzorku od 1300 ispitanika. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
