Pjena na tržištu nekretnina koju spominje Boris Vujčić nije ni blizu balonima iz 2008., smatraju trgovci nekretninama. Situaciju smiruje i i glavni ekonomist Hrvatske narodne banke Vedran Šošić, koji smatra da su stanovi i kuće tek "blago precijenjeni" i da bi se o balonima moglo govoriti "ako se nastavi strelovit rast cijena kakav smo imali prošle i ove godine."
Lani su nekretnine poskupjele za otprilike sedam, a ove godine već oko 12 posto. Godišnje se proda nešto manje od 30.000 nekretnina, a u ponudi se trenutno nalazi više od 160.000 stanova i kuća. U prvoj godini oglašavanja kupca nađe svaka šesta nekretnina, a svaki peti kupac je stranac. Njihova platežna moć nadilazi domaće probleme, no trgovci nekretninama se boje da bi i oni mogli spremiti novčanike, ako se tržište zaljulja, piše Večernji.
Vlada odbija odgovornost za rast cijena
Guverner Vujčić i ministar financija Zdravko Marić tvrde da su im kod mogućih intervencija na tržištu ruke vezane, no rast cijena nekretnina se poklopio s izdavanjem državnih subvencija, koje je u rujnu zatražilo više od 4000 ljudi. Vlada uporno odbija odgovornost za rast cijena i ističe kako je tisućama ljudi pomogla da dođu do krova nad glavom. Kamate su niže od tržišnih, a subvencije bi čak i bile korisne da nije došlo do rasta cijena koji ih je neutralizirao.
Financijaši smatraju da većina ljudi na nekretnine gleda kao na dobre investicije - kamata na štednju nema, dionice su nesigurne, nema poreza, a i lako ih je unovčiti iznajmljivanjem. Institut za javne financije ugostio je stručnjake u području oporezivanja nekretnina kako bi prenijeli svoja iskustva i praksu, no ministar Marić kaže da je na dulje vrijeme završio priču o oporezivanju nekretnina. No, priznao je da ga je htio uvesti zbog stabilizacije tržišta i raspodjele poreznog opterećenja te jačanja proračuna jedinica lokalne samouprave.
Kontraproduktivne subvencije
Šošić tvrdi da nema smisla pooštravati uvjete za kredite, jer su oni ionako strogi zbog Ovršnog zakona, a Dubravko Ranilović, šef udruženja za promet nekretninama pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, uvjeren je da će se tržište smiriti jer okolnosti nisu ni blizu onima iz 2008. godine.
"U nekim dijelovima zemlje cijene jesu previsoke, posebno za novogradnju. Visoke su i tražene cijene rabljenih stanova, no one se ispuhuju kako prodavatelji shvate da ih ne mogu dobiti", kaže Ranilović i naglašava kako su subvencije kontraproduktivne u razdoblju rasta tržišta i cijena: "Subvencije ne dolaze do onih kojima bi trebale. Naše udruženje predlagalo je određene promjene i o tome bi trebalo razgovarati."
Nove runde subvencija su najavljene za iduće proljeće i jesen, pa je smirivanje na tržištu nerealno, godišnje se u zemlji izgradi oko 10.000 stanova i kuća za koje prodavatelji često traže i više po kvadratu nego 2008.
