U Hrvatskoj se, mimo logike, cijene mnogih stanova koji su već dugo na tržištu nekretnina ne smanju nego povećavaju. K tomu su, uoči novog kruga subvencija za stambene kredite, cijene nekretnina očekivano počele dodatno rasti, osobito u Zagrebu i na Jadranu.
Cijene korištenih stanova na određenim lokacijama čak su se počele opasno približavati cijenama novogradnje, premda su i one porasle, piše Deutsche Welle.
Bogatstvo građana 'zarobljeno' u nekretninama
Jedan je razloga tomu svakako je državna intervencija. Subvencije se dijele u vrlo kratkom roku pa kupci pristaju i na cijene koje im "pojedu" veći dio subvencije. No, tu je i pozitivna ekonomska situacija, te niske kamate na štednju, zbog čega ljudi štednju prebacuju u nekretnine, kazao je za Deutsche Welle Boro Vujović, vlasnik zagrebačke agencije Opereta i dopredsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK.
"U psihologiji Hrvata je štednja u ciglama, nismo naučili na zlato, dionice, obveznice", kaže Vujović.
Po njegovom tumačenju, razmišljajući o budućnosti u kojoj će mirovine biti neizvjesne, ljudi se vode logikom da iznajmljivanje nekretnina uvijek nosi nekakav prihod.
No, kod velikog broja hrvatskih građana bogatstva su na neki način "zarobljena" u nekretninama i ako se tu nekretninu ne uspije unovčiti kako je planirano, bogatstvo se gubi, a nema drugog načina da se stekne. Objašnjava to za Deutsche Welle asistent na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta Zagreb, Nikola Erceg, koji s profesorom Zvonimirom Galićem vodi i kolegij Psihologija potrošačkog ponašanja. S psihološke strane, kaže on, razlozi za takvo ponašanje prodavatelja stanova proizlaze iz prvenstveno tzv. "averzije prema gubitku".
'Ljudi riskiraju s višim cijenama nekretnina'
"Naime, ljude daleko više 'boli' količina novca koji će izgubiti (u ovom slučaju primjerice, ako ne prodaju nekretninu po cijeni koju su si zadali, ljudi imaju osjećaj da gube novac), nego što bi ih veselio dobitak iste te količine novca (kad bi se 'bol' i 'radost' mogle nekako staviti na istu skalu). Laički, ljudi jednostavno ne vole gubiti, a u kontekstu prodaje nekretnina, ljudi riskiraju s višim cijenama i nemogućnošću da prodaju nekretninu samo kako ne bi doživjeli osjećaj gubitka, iako je taj gubitak ustvari subjektivan (u odnosu na ono što su si oni sami zacrtali), a ne mora biti i objektivan (u odnosu na objektivnu cijenu nekretnine). Pritom, se često zanemaruje i cijena takvog 'kockanja': što se propustilo zbog toga što se nekretnina još uvijek nije pretvorila u likvidan novac i je li novac, za vrijeme čekanja, mogao biti investiran kvalitetnije nego da stoji 'zarobljen' u nekretnini", kazao je Erceg.
Drugi fenomen, kaže Erceg, socijalno je uspoređivanje.
"Mi smo socijalna bića i većinu informacija bitnih za preživljavanje i uspjeh u životu dobivamo od ljudi iz naše okoline. Ljudi su izrazito skloni zaključke o svom statusu ili stanju izvoditi iz usporedbi s drugima. Nije čudno da ljudi onda cijene svojih nekretnina formiraju prema tome kako su drugi cijenili svoje nekretnine i tu se onda napuhuje balon cijena", kaže Erceg.
Ljudi više vrednuju ono što posjeduju
Treći socijalni fenomen u ovom slučaju, o kojem govori Erceg, takozvani je "efekt posjedovanja" prema kojemu ljudi više vrednuju neku stvar ako je posjeduju.
"Efekt posjedovanja najljepše se ilustrira primjerom istraživanja u kojem su korištene šalice za kavu. Polovici ljudi koji su pozvani na istraživanje poklonjena je po ničem posebna šalica za kavu, a polovici nije. Njihov zadatak bio je samo procijeniti koliko vrijedi ta šalica – oni kojima je šalica poklonjena procjenjivali su njezinu vrijednost i duplo većom u odnosu na one kojima šalica nije poklonjena. Kad su nekretnine u pitanju, situacija je znatno kompleksnija: mnogo više vrijede, u njih su utkane možda godine ulaganja i brige, a ulogu vjerojatno igraju i emocije. Iz te perspektive, ne čudi što građani svoje nekretnine vrednuju puno više no što agencije smatraju da je objektivno ili što bi kupci bili voljni platiti“, zaključuje Erceg.
25.09.2013., Zagreb - Boro Vujovic, vlasnik tvrtke Opereta nekretnine.
Očekuje se stabilizacija tržišta
Vujović iz agencije Opereta smatra da se scenarij ispuhivanja balona iz 2008. neće dogoditi.
"Dogodit će se smirivanje situacije i stabilizacija na ovim nivoima, može se dogoditi neka kriza, ali ona neće biti tako velika kao prošla kriza, barem ne što se tiče tržišta nekretnina na kojem se može dogoditi manja korekcija, usporavanje, zaustavljanje euforije, ali ne i pad kao 2008. i 2009. godine", kaže Vujović.
On dodaje da ni ozbiljni investitori na tržištu nekretnina ne očekuju više porast cijena, ali ih brine hoće li cijene ostati na sadašnjim razinama. K tomu, kaže, lagane korekcije cijena, barem u Zagrebu, već su počele.
"Stanovi u centru grada koji su bili kupovani za kratkoročan najam turistima, počeli su se sada pojavljivati na tržištu, jer je ponuda prevelika. To će dovesti do stabilizacije cijena stanova u centru, kako za najam, tako i za prodaju", smatra Vujović.
Za one koji iz pohlepe ističu i drže visoke cijene stanova Vujović kaže da će kasnije žaliti kao što su mnogi žalili nakon 2008. godine.
