Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna cijena kvadrata novosagrađenog stana u Zagrebu lani je bila 12.749 kuna, odnosno 5,3 posto više nego 2017. godine, a u dvije je godine kvadrat stana u novogradnjama u Zagrebu poskupio je 22 posto ili oko 2300 kuna. Istodobno, u ostalim dijelovima Hrvatske kvadrat novog stana lani je koštao 10.310 kuna ili 6,5 posto više nego godinu ranije, dok je u dvije godine poskupljenje bilo 7,5 posto.
Ekonomisti smatraju kako je više razloga tomu, a glavni je pad kamatnih stopa na depozite i izostanak značajnijih prilika na domaćem tržištu kapitala zbog čega građani dio sredstava usmjeravaju na tržište nekretnina, piše Novac.hr.
'Država propušta priliku stabilizirati situaciju na tržištu'
Ubrzanom rastu tržišta nekretnina pripomaže i turizam, ali i porezna politika. Od 2015. godine oporezuju se kapitalna dobit i primici od kamata, a vlast istodobno nije odlučila uvesti porez na nekretnine.
"Država ponovno propušta priliku da poreznom politikom preuzme stabilizacijsku ulogu na tržištu nekretnina. Uvođenje poreza na nekretnine sigurno bi ohladilo kupnju nekretnina radi ostvarivanja rentne zarade ili dobiti", kazao je za Novac.hr jedan neimenovani makroekonomist.
Osim toga, Hrvatskoj nedostaje dugoročna strategija stambenog zbrinjavanja. Poticaje za kupnju stanova ne dobivaju oni kojima doista trebaju, a cijene guraju prema gore. Spomenuti makroekonomist drži da bi bolja alternativa bilo sređivanje najma stanova jer bi se time ujedno potaknula mobilnost radne snage i mladim ljudima omogućila veća fleksibilnost.
Prijeti novo ispuhavanje nekretninskog balona
Ako se nastavi sadašnji trend, ne može se isključiti ni njihova negativna posljedica, a to je ponovno ispuhivanje nekretninskog balona. Cijene rastu dinamikom koju je teško ekonomski opravdati, a dobar dio građevinarskog sektora još se nije oporavio ni od buma iz 2008. godine, piše Novac.hr pozivajući se na ocjenu makroekonomista.
Povećana potražnja potaknula je i radove u građevinarstvu kojih je u siječnju bilo 15,9 posto više, a 14,4 posto u veljači.
Analiza RBA pokazuje da je od zemalja u okruženju najveći građevinski procvat zabilježila Mađarska, gdje je u veljači ove godine obujam radova bio 48 posto veći nego u istom mjesecu prošle godine. Na području Budimpešte, primjerice, samo ove godini očekuje se završetak 10.200 novih stambenih jedinica. Značajan rast izgradnje nekretnina bilježe i Slovenija (40,3 posto) i Poljska (15,1 posto), dok Rumunjska, Bugarska i Italija imaju nešto sporije stope rasta.
