Vlada je povukla ručnu kočnicu na rast cijena goriva. Dva tjedna su fiksirane na ovim iznosima, a barem mjesec dana će se formirati prema novim pravilima - s manjim trošarinama i trgovinskim maržama. Druga je to intervencija od ožujka, a vlada je zbrojila koliko je građanima uštedjela.
"Zbog ovih mjera koje je Vlada donosila donijeli je manje troškove za potrošače za benzin u iznosu od oko 114 kuna, za dizel 136 kuna i za plavi dizel 71 kunu", kazao je ovog tjedna premijer Andrej Plenković.
No, i s takvim cijenama građani za 50 litara moraju izdvajati više od 670 kuna, a još gore je linijskim prijevoznicima kojima bez podizanja cijena karte vožnja nije isplativa. No, gorivo je poduzetnicima tek dio problema. Počeli su stizati 300 posto veći računi za struju.
"Imamo jedan primjer kozmetičkog salona koji je do sada imao račun za struju 3000 kn. Evo, ovih dana je došao novi račun od 9000 kn. Ovako dalje ne ide", kazala je Branka Prišlić iz udruge Glas poduzetnika.
Nisu zaustavljena poskupljenja
Vlada je u travnju plasirala 5 milijardi kuna vrijedan paket anti-inflacijskih mjera, ali poskupljenja nisu zaustavljena. A još je dobro dok nas ljetno sunce grije. Kad na jesen temperature padnu, a plinare upale pogone, višestruko veći računi za plin udarit će i građane i poduzetnike. Vlada je zato dala jamstva HEP-u za milijardu eura zaduženja za nabavku energenata i punjenje skladišta plina.
"To je odobrenje da HEP može razgovarati s bankama kako bi imali taj novac na raspolaganju da u svakom trenutku mogu, kao što sam rekao, osigurati opskrbu energentima u našoj domovini", kazao je ministar gospodarstva Davor Filipović.
A rastuće cijene energenata, opravdano ili ne, za sobom vuku cijene svega, od kruha, do usluga teleoperatera. Obiteljski troškovi se gomilaju, a zarađeni novac svakim danom vrijedi sve manje.
"Ako ste lani imali plaću 6 tisuća kuna i nek je narasla na, recimo, 6.300, to je 5 posto povećanje plaće. A inflacija je 10 posto. To je kao da vam je plaća pala na otprilike 5.700 kn", objasnio je profesor matematike Toni Milun.
Većina Hrvata radi samo za troškove života, kažu sindikati.
"Više od polovice domaćinstava danas u Hrvatskoj na razini da će trošiti na hranu, stanovanje i energiju između sedamdeset i osamdeset posto svojih mjesečnih primanja", kazao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Povećanje kamatnih stopa
Rat inflaciji objavila je europska središnja banka i podigla referentnu kamatnu stopu - dosta kasnije od američke središnje banke. Očekivan anti-inflacijski potez, kažu stručnjaci.
"Ja bih rekao očekivan, ali zakašnjeo zato što je ECB na svom zasjedanju krajem 10. mjeseca prošle godine rekla da su se oni duboko zagledali u svoju dušu i da ne vide problem s inflacijom, da je ona prolazna. To je bila potpuno pogrešna procjena", kazao je Hrvoje Serdarušić, ekonomski analitičar.
Cilj je povećanjem kamata smanjiti raspoloživi dohodak potrošačima kako bi se smanjila i potražnja, te time usporio rast cijena. No, tako će se povećati i iznosi kamata na kredite građana i to već od listopada. A smanjena potrošnja znači i usporavanje gospodarstva, manji BDP, što je često put u recesiju.
Inflacija je teret svima, osim onima koji od svake cijene uzimaju 25 posto. Dok građanima novac nestaje, državni proračun se puni, pa se lako pune i tankovi službenih automobila, kolika god cijena po litri bila. Ipak, država je odlučila nešto vratiti. Deset posto veće obiteljske mirovine i jedan i pol posto veće najniže mirovine, sve od prvog siječnja.
"Time šaljemo jasnu poruku da je u okolnostima preklapajućih kriza, energetske, prehrambene, pa i ovih svih inflatornih pritisaka, rasta cijena energenata, ključan prioritet Vlade osigurati socijalnu sigurnost svim našim sugrađanima, a osobito sugrađanima starije dobi", kazao je Plenković.
Najniža mirovina iznosi 73 kune po godini staža, a prosječan staž hrvatskih umirovljenika je 31 godina. To znači da će vladinom intervencijom najniža mirovina početkom 2023. porasti prosječno 34 kune. Novo povećanje od 1,5 posto predviđeno je 2025.
"Nema nikakve dvojbe da je mizerno od 1. 1. povećati samo 1,5 posto najniže mirovine i tek za dvije godine opet 1,5 posto kad znamo da je inflacija 10 posto", kazala je Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika.
Što kažu građani?
Zato od Vlade još traže umirovljenici, ali i sindikati, i poduzetnici. Predlažu smanjenje poreza, nameta, sugeriraju jednokratne financijske pomoći najsiromašnijima. Predlažu i građani.
"Vlada se mora okružiti zaista stručnim ljudima, znate. Lijepo je uzet nekoga iz koalicije i stranke, ja govorimo o gradskoj i o državnoj vlasti. Moraju se okružiti ljudima i moraju simulirati dva, tri scenarija i vidjet što napravit", kazao je Dalibor Sušić iz Rijeke.
"Neka daju penzionerima malo više, da vode računa o njima, a ne da ih zapostavljaju. Ovo su se sad sjetili pa viču na sav glas dali smo što smo mogli. Nisu ništa dali. Ništa oni nisu dali", kazala je Kosa Mijatović iz Splita.
"Neka manje stavljaju u džepove, neka malo lipo smanje cijene. Koliko na kvaliteti, toliko i na kvantiteti se zaradi", kazala je Irma Škabar iz Splita.
Čuju li ih na Markovu trgu?
"Razmišljamo, analiziramo i pratimo i reagirat ćemo", kazao je ministar Filipović.
Razmišljaju, analiziraju, planiraju, ali konkretnije glagole od ovih članovi vlade rijetko koriste pred kamerama. Dakle, preostaje čekati kad će analize završiti.
