Inflacija raste prema dvoznamenkastoj brojci. Potvrdio je to guverner HNB-a Boris Vujčić, koji je sudjelovao na konferenciji Eurotransformacija Hrvatske.
O situaciji s divljanjem cijena goriva RTL-ov reporter Boris Mišević razgovarao je s naftnim stručnjakom Mirom Skalickim.
Skalicki je komentirao koliko Vlada može održati balans s uredbom oko goriva.
"Uredba je pomogla, prostora još ima. EU propisuje minimalne trošarine na razini članica EU i tu još prostora ima, ali nije više velik. Dođe li do daljnjeg povećanja cijena naftnih prerađevina na mediteranskom tržištu moguće je da kroz smanjenje trošarina to Vlada neće moći odraditi i pitanje je li PDV tu koji pomaže. Nadajmo se da neće biti potrebe da dođe do toga", kazao je.
Komentirao je i je li realan scenarij nestašice goriva u Hrvatskoj.
"Mislim da je nestašica preteška riječ. Nestašice danas nema. Dođe li povremeno do smanjenje ponude na tržištu to je moguće. Uvijek tijekom ljetnih mjeseci potrošnja pogonskih goriva, benzin i dizel, ali tu dolaze i avio goriva koja mogu biti problematična. Europa je zatvorila puno rafinerija u kroz zadnjih dvadesetak godina, preko 20, i Europa u udjelu uvoza nafte i naftnih derivata uvoz nafte pada, a uvoz naftnih derivata raste. Europa ovisi o rafinerijama u drugim zemljama, jedna od njih je Rusija i Bliski istok otkud dolazi puno naftnih prerađevina. Ako dođe do poremećaja, onda može se to osjetit na europskom tržištu. Ne vjerujem da bi trebalo doći do ozbiljnih problema", kazao je Skalicki.
Komentirao je i tvrdnje političara o oporezivanju ekstra profita trgovaca.
"Tko je ostvario visoke profite su vertikalno integrirane naftne kompanije i kompanije koje se bave istraživanjem i proizvodnjom nafte i tu naftu dalje prodaju. Ako gledamo trgovce, a u Hrvatskoj osim INA-e su sve zapravo trgovci, ne ostvaraju nikakve ekstra profite jer kupuju derivate na tržištu po cijenama koje jesu a država im je propisala maksimalnu maržu. Tu nema profita", kazao je.
Kazao je i da nema smisla udarati porez na ekstra profit.
"Već duže govorim da bi cijelom svijetu bilo bolje kad bi se mogao postići konsenzus da se reguliraju cijene nafte i da se kaže neka nafta košta tijekom 2022. i 2023. između 70 i 80 dolara po barelu. To je brojka gdje bi zemlje izvoznice bile zadovoljne, naftne kompanije, industrija gdje bi veliki potrošači koji bi znali planirati troškove. Mislim da je to brojka koja bi i za transportne kuće i građanstvo bila razumna", kazao je.
Na pitanje kada će se divljanje cijena zaustaviti i što nas čeka na jesen, Skalicki je kazao da je to teško za reći.
"Osobno sam optimist i govorim da ne vjerujem da to može ići u lošem smjeru od ovog što je. Vjerujem da bi se cijene nafte mogle zadržati gdje jesu ili polako početi padati. Što se tiče cijena goriva, ne vjerujem da bi tijekom ljeta mogle padati, ali nadam se da neće ni rasti. S jeseni će se možda početi smirivati situacija", kazao je.
