Plenković i Milanović su najcrnji ustaše, a Hrvatska je ustaška država, sljednica NDH. To je, otprilike, rezime vrištećih naslova beogradskih tabloida proteklih dana i mjeseci, ali i sukus izjava najviših srpskih dužnosnika - predsjednika Vučića, premijerke Brnabić i ministra unutarnjih poslova Vulina.
Nisu to neprokuhane izjave izrečene u afektu, nego tvrdnje koje o Hrvatskoj i njenim najvišim dužnosnicima njihovi pandani iz Srbije izgovaraju već dulje vrijeme, sustavno, dovodeći odnos dviju država na najnižu razinu od svršetka rata. Čak je i notorni Savo Štrbac, predsjednik Dokumentacijsko-informacijskog centra Veritas, ljetos prilično točno zaključio da su odnosi Srbije i Hrvatske bili bolji u jeku rata nego danas, četvrt stoljeća kasnije. Tada je "vruća linija" između Beograda i Zagreba, odnosno Slobodana Miloševića i Franje Tuđmana, navodno dobro funkcionirala. Danas nije tako.
Nekontrolirano lijepljenje ustaških etiketa
Naelektrizirana atmosfera u odnosima dviju susjednih država kulminirala je u četvrtak, nakon što je Europska unija odlučila kazniti Srbiju, s kojom pregovara o pristupanju u članstvo, jer ova odbija priključiti se sankcijama protiv Rusije. Srbiji je onemogućen uvoz ruske nafte preko Jadranskog naftovoda pa su srpski dužnosnici, uz orkestraciju tamošnjih medija, smjesta prozvali Hrvatsku da je tomu presudno kumovala.
"U svom jadu i bijedi hrvatsko rukovodstvo i hrvatski mediji nisu se mogli ni suzdržati da kažu da su oni to napravili", kazala je u četvrtak premijerka Ana Brnabić dodavši tešku ocjenu da je to "otvoreni akt neprijateljstva Hrvatske prema Srbiji". Predsjednik Aleksandar Vučić u Pragu se, na samitu Europske političke zajednice, u četvrtak posvađao s hrvatskim novinarima te im kazao: "Hrvatska samo radi svoj posao, sve ono što radi više desetljeća, od 1941. godine pa nadalje". A ministar unutarnjih poslova Aleksandar Vulin nazvao je Hrvatsku "iskompleksiranom ustaškom državom". Njemu je, podsjetimo, zbog sličnih izjava još u travnju 2018. zabranjen ulazak u Hrvatsku.
Lijepljenje ustaških etiketa hrvatskim dužnosnicima i državi samoj u Beogradu postalo je posve nekontrolirano, naročito u medijima pod kontrolom Vučićeve vlasti, poprimajući razmjere groteske. Nekidan je tabloid Alo objavio na naslovnici: "Ustaša Plenković ne jede bombone i kifle: Jede samo medvjeđe i krvavo majmunsko meso, jer samo to priliči odraslim ustašama". Iza tog suludog naslova krila se burna reakcija na, istinabog, podrugljive rekacije nekih hrvatskih medija na tekst o tome što Vučić jede za doručak. A rekao je da doručkuje kiflice i gumene bombone, slikavši se pred porcijama istih.
'Srbija čini sve da poremeti odnose s Hrvatskom'
Što se zbiva u odnosima Srbije i Hrvatske, upitali smo političkog analitičara Denisa Avdagića. On smatra da je ključno to što Srbija u ovom trenutku ne može sjediti na dva stolca, ruskom i europskom.
"Srbija mora odlučiti ide li prema Europskoj uniji ili odustaje od tog puta. U četvrtak je to Srbiji poručeno jasnije no ikada, a na vodstvu Srbije je da o tome odluči u ime svojih građana. I da, na koncu, to iskomunicira svojim građanima. A oni to izbjegavaju. Sve te jučerašnje izjave dramatski su izvedene kako bi se primjena odluke EU o nafti, koja ne počinje odmah nego za mjesec dana, prikazala kao privremena Vučićeva pobjeda. Njihovi mediji sada govore da je Srbija ipak pobijedila, jer odluka stupa na snagu u studenome. Naravno, u Srbiji će svoj zaustavljeni put prema EU nastojati predstaviti građanima kao posljedicu odnosa Hrvatske prema njima. Čak da to i jest tako, oni koji ozbiljnije analiziraju međuodnose rekli bi da upravo Srbija čini sve da ih poremeti. U tom smislu i političko suđenje hrvatskim vojnim pilotima služi samo da bi poremetilo odnose Srbije i Hrvatske", kaže Avdagić.
Zapaljiva retorika kao uoči ratova devedesetih
Podsjetimo, optužnice podignute u Beogradu protiv četvorice hrvatskih vojnih pilota za navodni ratni zločin počinjen neposredno nakon završetka vojno-redarstvene operacije "Oluja" u ljeto 1995. godine, terete ih za raketiranje kolone srpskih izbjeglica kod Bosanskog Petrovca u BiH pri čemu je poginulo nekoliko djece. Zbog toga se nedavno na tapeti našao i hrvatski predsjednik Zoran Milanović. Nakon što je za Vučićeve papagajske tvrdnje da Hrvatska "ne mari za srpsku djecu" rekao da su "postale nepodnošljivo gadljive" skočio je Vučićev najratoborniji trbuhozborac, Vulin, nazvavši Milanovića - ustašom.
U Srbiji se nije toliko "potpaljivalo" domaću javnost galamom o ustašama još od ranih devedesetih i propagandne pripreme za ratove koji su uslijedili. Sada se s vrha vlasti građanima Srbije doslovno poručuje da neće imati goriva zbog "poglavnika Plenkovića" i "ustaške Hrvatske".
"Srbija se sama dovela u tu poziciju, ali lakše je odgovornost prebaciti na nekoga drugog. Tamošnja vlast već duže vrijeme radi na rivalstvu s Hrvatskom. A ako se pažljivije analizira čitavu priču, vidi se da je takva Srbija vrlo nerado tema u hrvatskoj medijskoj i političkoj sferi. Do toga dođe tek kada se pređe neka normalna linija komunikacije od strane Srbije što, nažalost, nije rijetkost", ističe Avdagić.
Ne žele odustati od sjedenja na dvije, čak i tri stolice
Aktualna histerija planula je ljetos, nakon što hrvatske vlasti nisu odobrile Vučiću privatni dolazak u Jasenovac kako bi ondje "položio samo jedan cvijet". Vučić je potom rekao da "dok je živ, sigurno više neće na more u Hrvatsku", a s tom je odlukom suočio i građane Srbije kazavši da su "oni koji već ljetuju u Hrvatskoj samim time pokazali svoj stav". Potom je došla obljetnica "Oluje", vrijeme kada političari poput Vulina tradicionalno "rigaju vatru".
"Vladu ustaša vodi glupi ustaša", kazao je Vulin ovog 5. kolovoza, povodom Plenkovićeve izjava da se "Hrvatsku ponovno lažno optužuje za protjerivanje srpskog stanovništva iako je poznato da ih je vodstvo pobunjenih Srba u suradnji s Beogradom prisililo na evakuaciju iz Hrvatske". Nova kulminacija uslijedila je ovog četvrtka, zbog sankcija EU koje su, prema interpretaciji službenog Beograda, donesene na inzistiranje Hrvatske. Zbog svega, Avdagić drži nespornim da su trenutni politički odnosi Hrvatske i Srbije najlošiji od rata naovamo.
"Čak i kada bi netko posve neutralan i objektivan pokušao sagledati što se sve zbiva u odnosima Srbije i Hrvatske, bilo bi mu posve jasno da takvu atmosferu nisu potakle hrvatska vlada ili hrvatska politika, nego isključivo ona u Srbiji. EU traži harmonizaciju potencijalnih članica u svakom pogledu, uključujući i vanjsku politiku. U slučaju Srbije to je potpuno izostalo, ona je stalno koristila različite izlike. No svemu tome u nekom trenutku dođe kraj i traži se opredjeljnje. Ljudima u Srbiji treba biti jasno da će u nekom trenutku njihova vlast morati donijeti odluku idu li u EU ili će ostati nekakav zarobljeni ruski partner, otok u moru NATO-a i Europske unije. U tamošnjem političkom vrhu očito postoje bojazni o tome kakve bi trpjeli reperkusije kada bi se jasno odredili prema EU i odustali od sjedenja na dvije, možda čak i tri stolice", zaključio je Avdagić.
