Pitanje koje se sve češće postavlja u javnosti, a i među znanstvenicima je - koje zemlje bi mogle preživjeti nuklearni rat između SAD-a i Rusije?

Znanstvenici su u najnovijem istraživanju odgovorili koje bi zemlje imale najveće šanse. Prema njihovim procjenama to bi bilo stanovništvo Argentine i Australije, prenosi The Times.

Ta analiza pokazala je i kako bi od učinaka nuklearnog rata moglo umrijeti mnogo više ljudi nego od onih direktnih posljedica nuklernih eksplozija.

'NATO JE SKRENUO NA ISTOK' /

Putin poslao jezivu poruku: 'Ukrajinci su topovsko meso'; Šojgu otkrio što misli o nuklearnom oružju

Pet milijardi ljudi moglo bi umrijeti od gladi

Na primjer, u godinama neposredno nakon nuklearnog sukoba, pet milijardi ljudi moglo bi umrijeti od gladi uzrokovane prašinom u atmosferi, koja bi blokirala sunčevu svjetlost i vjerojatno bi daleko premašilo žrtve uzrokovane samim smrtonosnim eksplozijama.

Analiza Sveučilišta Rutgers u New Jerseyu usredotočila se na učinke smanjene sunčeve svjetlosti i temperature na poljoprivredu koji bi uslijedili nakon nuklearnih napada.

"Svi razumiju da bi izravni učinci nuklearnog rata bili strašni, kao što smo vidjeli u Hirošimi i Nagasakiju. Naš rad pokazuje da bi deset puta više ljudi moglo umrijeti u ostatku svijeta zbog učinaka na klimu i poljoprivredu", rekao je jedan od autora studije Alan Robock.

NE ZVUČI DOBRO /

Rusija je suspendirala kontrolu SAD-a nad njihovim nuklearnim arsenalom

Pad proizvodnje za 90 posto

Čak i relativno manji sukob između nuklearnih sila Indije i Pakistana mogao bi izgladnjeti više od milijardu ljudi zbog propadanja usjeva, većina njih u zemljama daleko od samog sukoba. Samo eksplozije nuklearnog oružja mogle bi dovesti do smrti 50 do 100 milijuna ljudi.

Lokalni sukob između Indije i Pakistana uzrokovao bi pad prinosa za procijenjenih sedam posto u roku od pet godina, sugerira studija, dok bi američko-ruski rat uzrokovao pad proizvodnje za 90 posto u roku od tri do četiri godine, izvijestio je Bloomberg.

Neka zasebna istraživanja pokazala su da bi se pravilnim planiranjem moglo spriječiti masovno gladovanje. Planovi su uključivali uzgoj gljiva i morskih algi u uvjetima slabog sunčevog svjetla. No, brzo postavljanje staklenika koji bi se koristili za uzgoj dok se ne raščisti prašina u atmosferi bilo bi moguće samo ako bi se zemlje za to pripremile.