Moskva pokušava poslati dvostruku poruku: prema ruskom Ministarstvu vanjskih poslova, SAD "privremeno" više ne smije kontrolirati ruski nuklearni arsenal, no i dalje će se poštovati sporazum, a njegova "jedinstvena uloga" kao "važnog instrumenta za održavanje međunarodne sigurnosti i stabilnosti je veoma cijenjena".
Ipak, ovo je prvi put da je Kremlj suspendirao američke inspekcije, a taj potez pokazuje koliko ukrajinski rat opterećuje odnose dviju zemalja, piše DW. Povod za taj korak, dodao je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov na internetskoj stranici svog Ministarstva, bio je to što je SAD najavio inspekcijski posjet za naredne dane. Imajući u vidu trenutne napetosti između dviju zemalja, to je, smatra Rjabkov, "otvorena provokacija".
Međusobne kontrole su, inače, obustavljene od 2020. i to ne zbog geopolitičkih sukoba, već zbog pandemije korone. Glasnogovornik američkog Ministarstva vanjskih poslova je to ponovo istakao i dodao da bi, i pored napetosti, taj važan dio suradnje trebalo zadržati.
Rusija: 'To je jednostrano pravo jer Rusija ne može provoditi inspekcije SAD-a'
START je skraćenica za Sporazum o ograničenju atomskog naoružanja (Strategic Arms Reductions Treaty) iz 2010. i on obavezuje obje zemlje da smanje broj svojih nuklearnih bojevih glava na maksimalno 1.550, a broj nosača bojevih glava kao što su interkontinentalne rakete, podmornice s odgovarajućim sustavima i bombarderi – na 800. Da bi se to ostvarilo, sporazum omogućava svakoj strani provedbu do 20 inspekcija godišnje u drugoj zemlji. Prema ruskom Ministarstvu vanjskih poslova, trenutna situacija daje drugoj strani "jednostrane prednosti", jer je Rusiji "oduzeto pravo da obavlja inspekcije na teritoriju SAD-a".
Tu u igru ulazi rat u Ukrajini, ali samo indirektno. Sam rat, u kojem su – Rusija kao agresor i SAD kao pomagač Ukrajine – na suprotnim stranama, nije razlog da Rusija obustavi kontrolu, barem se to ne daje kao službeno opravdanje. Moskva samo ističe da zbog zapadnih sankcija ruski inspektori imaju velikih poteškoća s putovanjem u SAD. Pored toga, tamošnji zaposlenici su navodno ugroženi zbog rasta broja zaraženih koronavirusom. Ako se sadašnji problemi riješe, kontrole u Rusiji će "odmah" ponovo biti dozvoljene.
Trumpova administracija izašla iz niza važnih sporazuma
Novi START sporazum posljednji je u dugom nizu napora za nuklearno razoružanje između dviju najvažnijih nuklearnih sila svijeta. Dva sporazuma START su postojala 1990-ih, ali START 1 je istekao 2009., a START 2 nikada nije stupio na snagu. Rezultat je bio naknadni sporazum Novi START.
SAD i Sovjetski Savez su još za vrijeme Hladnog rata 1970-ih godina potpisali sporazume o nuklearnom razoružanju – uključujući i sporazum ABM iz 1972. o ograničavanju sustava raketne obrane, koji je SAD 2002. (za mandata Busha juniora) jednostrano prekinuo. Pod republikancem Donaldom Trumpom Washington je 2019. također jednostrano prekinuo sporazum INF o zabrani raketa srednjeg dometa lansiranih sa zemlje. Trump je 2020. izašao i iz Ugovora o otvorenom nebu, koji je dozvoljavao međusobne izviđačke letove kao mjeru za izgradnju povjerenja. Od svih bilateralnih sporazuma o nuklearnom razoružanju između SAD-a i Rusije ostao je samo Novi START.
Biden želi uključiti Kinu radi brige za Tajvan, Kina odbija
Ali i budućnost Novog START-a je neizvjesna. Taj sporazum vrijedi do 2026. – prošle godine je produžen za najviše pet godina. Prema Rusiji, tu se ništa neće promijeniti, bez obzira na ukrajinski rat ili sankcije. Što će biti poslije 2026.? Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nedavno se požalio da Washington još nije ponudio nikakve nove pregovore. Predsjednik SAD-a Joe Biden rekao je prije tjedan dana da je njegova vlada spremna pregovarati o novom sporazumu, ali da rat Rusije protiv Ukrajine predstavlja napad na temelje međunarodnog poretka.
Biden je također pozvao Kinu da sudjeluje u novom START sporazumu. Kineski nuklearni arsenal znatno je manji od arsenala SAD-a i Rusije: u svom godišnjem izvještaju za 2022. štokholmski institut za istraživanje mira SIPRI procjenjuje da Kina ima 350 bojevih glava, ali da brzo sustiže najveće sile.
S obzirom na zabrinutosti Zapada da bi Kina mogla silom anektirati Tajvan, Biden je vrlo zainteresiran za uključivanje Pekinga u pregovore o razoružanju. Peking to, međutim, odbacuje – kao do sada i Rusija, koja je u prošlosti tvrdila da bi trebalo uključiti i Francusku i Veliku Britaniju koje također imaju nuklearno oružje, zajedno skoro 500 bojevih glava.
Veća vjerojatnost za upotrebu nukleranog oružja
U usporedbi sa stanjem iz 1980-ih tokom Hladnog rata, kada je širom svijeta bilo skoro 70.000 nuklearnih bojevih glava, sada ih, prema SIPRI-ju, ima nešto manje od 13.000. To uopće nije ohrabrujuće, jer tehnička modernizacija nadoknađuje nekadašnju masu. Nuklearno oružje je danas mnogo preciznije, a razvoj "mini-projektila", koji nemaju za cilj uništenje cijele zemlje već ostvarenje geografski ograničene taktičke prednost u borbi, upotrebu nuklearnog oružja danas možda čini vjerojatnijom.
U spomenutom izvještaju s početka ove godine SIPRI vidi "jasne naznake" da je od kraja Hladnog rata "došao kraj" smanjenju nuklearnih arsenala širom svijeta: "Sve nuklearne sile su u procesu proširenja ili modernizacije svojih arsenala, a kada je riječ o upotrebi nuklearnog oružja, većina ovih država zaoštrava svoju retoriku i daje nuklearnom oružju istaknutiju ulogu u svojim vojnim strategijama. Veoma zabrinjavajući trend."
To je objavljeno nekoliko tjedana prije nego što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu 24. veljače. A Moskva je u ratu u Ukrajini jasno stavila do znanja da ne isključuje mogućnost upotrebe nuklearnog oružja.
