Jučerašnje potpisivanje ugovora o prijateljstvu Srbije s Udrugom država jugoistočne Azije – zemljama ASEAN-a – otvorilo je više pitanja nego odgovora.
Srbija je na politički proklamiranom putu prema članstvu u Europskoj uniji više od desetljeća, a EU joj je najveći trgovinski partner. Zašto se baš u ovom trenutku potpisuje ovakav dokument s azijskim zemljama?
Najbliža Aziji je Rusija
"Već imamo više od 700 milijuna dolara trgovinske razmjene sa zemljama ASEAN-a, a očekujemo da će uskoro premašiti milijardu dolara", rekao je ministar vanjskih poslova Srbije Ivica Dačić.
Dakako, azijske zemlje su gospodarstva u usponu - Kina je već godinama druga ekonomija svijeta, dok Vijetnam bilježi visoke stope gospodarskog rasta. No, s druge strane, robna razmjena Srbije s EU lani je bila oko 53 milijarde eura. Prošle godine Srbija i Hrvatska imale su robnu razmjenu od oko 2 milijarde eura, što je rast od gotovo 51 posto u odnosu na 2021. godinu, za oko 700 milijuna eura.
Goran Jovanović, analitičar i kolumnist, kaže da je i u ovom slučaju "politika na prvom mjestu":
"Dačić i njegov SPS su u konstantnom padu birača – njihovo glasačko tijelo je uglavnom ‘preuzeo’ Vučić, jer se pozicionirao u političkom okruženju. Tako je socijalistima ostao samo onaj najstariji dio stanovništva koji se još sjeća Pokreta nesvrstanih, Tita i Miloševića. Dačić već tjednima najavljuje susret s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom, kojeg 'izbjegavaju' čak i diplomati zemalja BRICS-a', objašnjava Jovanović.
Inače, članice ASEAN-a (Association of Southeast Asian Nations) su Brunej, Mijanmar, Kambodža, Zapadni Timor, Indonezija, Laos, Malezija, Filipini, Singapur, Tajland i Vijetnam. Neke od tih zemalja također ostvaruju veliki rast trgovine sa zemljama EU, kao i sa SAD-om, Kanadom i Australijom. U njima živi više od 600 milijuna ljudi, na teritoriju koji se prostire na preko 4,5 milijuna četvornih kilometara.
