Strah je emocija koja može odlučiti i o pobjedniku izbora. A što se dogodi kada strah postane politika, vidimo upravo u Sloveniji. Sve počelo prošle jeseni ubojstvom 48-godišnjeg Aleša Šutara, za koje je optužen jedan Rom, piše Deutsche Welle.

Uslijedili su masovni protesti, ostavke ministara i usvajanje jednog novog zakona po hitnom postupku. A on bi, umjesto da pomogne u smirivanju emocija, mogao dodatno produbiti jaz u društvu. 

Romska zajednica u Sloveniji našla se u središtu javne rasprave posljednjih nekoliko tjedana. Smrt 48-godišnjeg Aleša Šutara u Novom Mestu, krajem listopada prošle godine, za koju je osumnjičen jedan Rom, izazvala je prosvjede diljem zemlje na kojima su neki ljudi otvoreno skandirali rasističke, anti-romske slogane.

Dvoje ministara je podnijelo ostavke nakon izjava i javnog pritiska. U roku nekoliko tjedana vlada lijevog centra premijera Roberta Goloba usvojila je novi zakon o sigurnosti, nazvan 'Šutarov zakon'. Njime se proširuju policijske ovlasti, omogućujući policiji da identificira područja visokog rizika i provodi racije u potrazi za vatrenim oružjem, i to bez naloga.

TEŠKA NESREĆA /

Prizori strave i užasa na slovenskoj autocesti: Buktinja guta vozila, suklja gusti crni dim

Posljedice za romsku populaciju

Ekipa Deutsche Wellea posjetila je Rome na periferiji Novog Mesta. Mještani kažu da itekako osjećaju posljedice tzv. Šutarovog zakona.

"Svaki dan, svaki dan dolazi policija. Ima pet, šest kamiona policije. To ne ide jedan, to ide 30 ljudi vani, svi maskirani, ne znam, kao tenkovi. Neka djeca imaju bolest kad vide to, straše se”, kaže Beno Brajdić iz Novog Mesta za DW.

Brajdić dodaje da se nije promijenio samo stav državnih vlasti, već se osjeća i rastuće nepovjerenje prema Romima unutar slovenskog društva. "Kao da smo mi ubili tog čovjeka i to dođe posvuda", dodaje Brajdić.

Aktivist Haris Hirović, i sam pripadnik romske zajednice, krivi ovaj vladin zakon o sigurnosti za poticanje anti-romskih osjećaja.

„Sada su u tom novom zakonu samo potvrdili još veću represiju protiv romske zajednice. Najviše su išli zbog toga kako bi pokazali narodu da oni štite, da donose takve zakone koji će da budu protiv svih kriminalaca i svih koji se svakodnevno bave kriminalom i ovim nezakonitim aktivnostima, ali ja vidim da je ovdje očito samo išlo protiv romske zajednice.”

Slovenska vlada očitovala se o spornom zakonu za DW kazavši da isti "štiti ljudska prava i nastoji spriječiti kriminal, bez obzira na to od koga potječe". No pravni stručnjaci sumnjaju da 'Šutarov zakon' to može postići.

"Taj zakon neće doprinijeti većoj sigurnosti, zato što ne sadrži ciljane mehanizme ili promišljene mehanizme za povećanje sigurnosti. Istodobno ni u čemu neće doprinijeti poboljšanju položaja romske zajednice, koji nije zavidan. Romska zajednica u Sloveniji živi u razmjerama koje nisu dostojne čovjeka", kaže profesorica prava na Sveučilištu u Ljubljani, Barbara Rajgelj.

Mnogi misle da je ubrzano usvajanje zakona od strane slovenske vlade bio politički potez kako bi se izbjegao gubitak glasova u korist desničarskih populista koji trenutno vode u anketama za izbore u ožujku 2026.

MURSKA SOBOTA /

Oglasili se iz škole u kojoj je nožem napadnuta učenica: 'Razgovarat ćemo o svemu na nastavi'

Zahtjev za ustavnu ocjenu dijela 'Šutarovog zakona'

Vrhovni sud Slovenije poslao je Ustavnom sudu zahtjev za ustavnu ocjenu dijela tzv. Šutarovog zakona. Riječ je o odredbama koje zadiru u Zakon o kaznenom postupku i omogućuju produljenje pritvora s dvije na maksimalno tri godine, izvijestio je slovenski 24.ur u srijedu.

Vrhovni sud smatra da nove odredbe Zakona o kaznenom postupku mogu biti u neskladu s trima člancima Ustava, koji jamče pravo na pravnu zaštitu, pretpostavku nevinosti i definiraju nadležnost Vrhovnog suda.

Na ocjenu ustavnosti podnose članke 5., 6. i 7. Šutarovog zakona, kojima je zakonodavac izmijenio više članaka Zakona o kaznenom postupku i, između ostalog, odredio da se u postupku za kazneno djelo za koje zakon propisuje kaznu zatvora od osam ili više godina pritvor može produljiti najviše za godinu dana, tako da može trajati najdulje tri godine.

Slovenski zakon o kaznenom postupku inače propisuje da nakon podizanja optužnice pritvor može trajati najdulje dvije godine. Ako okrivljenik u tom roku ne bude osuđen, pritvor će se ukinuti, a okrivljenik pustiti na slobodu, osim ako Vrhovni sud ne odluči drugačije.

Iz vrhovnog suda potvrdili da je slučaj povezan sa suđenjem u slučaju smrti djeteta koje je umrlo u zapaljenom automobilu u Svetom Lovrencu kod Prebolda. Sud je u ovom slučaju ukinuo pritvor okrivljenicima, jer su prošle dvije godine od podizanja optužnice.

Tužitelj je predložio da se pritvor okrivljenicima produlji za još godinu dana, pozivajući se na Šutarov zakon, ali Vrhovni sud nije slijedio prijedlog tužitelja. Vrhovni sud je danas za STA rekao da je obustavio postupak te se stoga obratio Ustavnom sudu.

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

POGLEDAJTE VIDEO: Slovenci donose radikalne mjere protiv nasilnih Roma: 'Nadam se da Aco nije umro bez veze'