Jedan od vodećih svjetskih stručnjaka za pitanja siromaštva, nejednakosti i razvoja, američki ekonomist srpskog porijekla Branko Milanović, svojedobno glavni ekonomist istraživačkog odjela Svjetske banke, u tekstu za Social Europe pod naslovom "Politički sustav Kine i koronavirus" tumači kako je pandemija covida-19 naglasila međunarodnu odgovornost Kine.
'Odmetničke države' izvan međunarodnog poretka
"Kada je američki politički filozof John Rawls 1999. objavio "Pravo naroda" ta je knjiga trebala poslužiti kao svojevrsni priručnik o tome kako organizirati međunarodni politički život kroz suživot različitih tipova vlasti čiji izvori legitimiteta nisu bili isti. Rawls je (u toj knjizi) vlade podijelio u četiri vrste: liberalne, konzultativne hijerarhije, "opterećene" i "odmetničke" države. Liberalne vlade bile su uobičajene liberalne demokracije. Konzultativne hijerarhije bile su zemlje, poput Maroka ili Jordana, koje su nedemokratske, ali u kojima se biraju parlamenti i nema većih kršenja građanskih prava. "Opterećena" društva su siromašne države koje je njihovo siromaštvo spriječilo da postanu liberalna društva (npr. Somalija). A "odmetničke" države bile su izvan zakona i nisu se uklapale u "rawlsovski" međunarodni poredak", piše Milanović u uvodu .
On nadalje kaže kako je Rawlsova knjiga uvelike odražavala unipolarni poredak devedesetih na tragu ideje Francisa Fukuyame o "kraju povijesti", ali ističe kako je Rawls prepoznao da svijet u budućnosti vjerojatno neće biti sastavljen samo od takvih nacija te da stoga treba pronaći "modus vivendi" između različitih država.
Former Prime Minister Gordon Brown (left) with economist Branko Milanovic ahead of their discussion event at the Edinburgh International Book Festival., Image: 465327385, License: Rights-managed, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Jane Barlow / PA Images / Profimedia
'Kina mora snositi odgovornost za pandemiju koronavirusa'
No, problem nije u liberalnim društvima i savjetodavnim hijerarhijama, već u "odmetničkim državama" čije unutarnje institucije, prema Rawlsu, predstavljaju prijetnju ostatku svijeta. Tu točku, piše Milanović u svome tekstu, vrijedi istražiti u kontekstu pandemije covida-19 te postavlja pitanje: Kada institucije neke zemlje predstavljaju prijetnju cijelom svijetu?
On polazi od pretpostavke da se unutarnja politika nekih država, u ovom slučaju Kine, može reflektirati na međunarodni plan te imati negativnog utjecaja na druge zemlje. Pritom podsjeća na neke ekstremne primjere iz prošlosti poput agresivne politike Njemačke u Prvom i Drugom svjetskom ratu te Sovjetskog Saveza koji je svoju "unutarnju" politiku nametao prema van preko Kominterne.
"To su možda ekstremni primjeri. Danas, srećom, ne živimo u svijetu u kojem su prisutne takve "vanjske" politike", piše Milanović. No, ipak postavlja pitanje: Mora li kineski politički sustav snositi odgovornost za pandemiju koronavirusa? "Na nekoliko načina - da", kaže.
Nisu zatvorene 'mokre tržnice', a epidemija se zataškavala
"Najznačajniji propust bio je dopustiti da se zaraza ikada dogodi. Nakon epizode sa SARS-om iz 2003., očigledan je bio rizik prijenosa opasnih virusa sa životinja na ljude. Kineske "mokre tržnice" mnogi su stručnjaci istaknuli kao vrlo vjerojatna mjesta za takve "skokove" virusa na čovjeka", piše Milanović.
On smatra da je Kina svoje ogromne političke i institucionalne resurse trebala upotrijebiti za zabranu ikakve trgovine divljim ili ugroženim životinjama.
"Ne možemo, primjerice, kritizirati problematičnu Demokratsku Republiku Kongo za istu vrstu nepažnje u slučaju pandemije ebole, koja se dogodila 2018. godine, jer je u Kongu operativna moć države minimalna. No, sposobnost kineske države u tom je smislu ogromna, a ona ju nije uspjela iskoristiti", naglašava Milanović.
Drugi neuspjeh Kine, kaže, bilo je zataškavanje pojave epidemije na njenom početku od strane vlasti provincije Hubei.
This photo taken on April 15, 2020 shows s basket of prawns at a shop at the Wuhan Baishazhou Market in Wuhan in China's central Hubei province. China's "wet" markets have gained a bad international reputation as the coronavirus roiling the world is believed to have been born in stalls selling live game in Wuhan late last year., Image: 514002877, License: Rights-managed, Restrictions: TO GO WITH Health-virus-China,SCENE by Jing Xuan Teng, Model Release: no, Credit line: Hector RETAMAL / AFP / Profimedia
'Lokalne vlasti nisu željele ugroziti svoje političke pozicije'
"Ovdje se bavimo i starim i novim obilježjem kineskog političkog sustava. Prof. Chenggang Xu naziva to "regionalno decentralizirani autoritarizam” gdje pokrajinske i niže razine vlasti imaju znatnu autonomiju, a njeni lideri procjenjuju kako će tu autonomiju koristiti za postizanje određenih nacionalnih ciljeva poput ekonomskog rasta i smanjivanja zagađenja. Shodno tome, pokrajinskim vlastima i tamošnjim lokalnim moćnicima u interesu je da ne prijavljuju nepovoljne događaje kako ne bi naljutili središnju vlast i ugrozili svoje političke pozicije", ističe Milanović dodajući kako se ni središnja državna vlast po tome bitno ne razlikuje, što je također pridonijelo nesmetanom širenju epidemije.
Milanović kaže kako iz toga proizlazi sljedeće pitanje: Ako kineski politički sustav nije uspio učinkovito odgovoriti na prijetnju koja u konačnici nije zadesila samo Kinu, nego cijeli svijet, koji bi trebao biti najbolji pristup da se to ne ponovi? Napominje i da krivnja nije isključivo na Kini, nego i na Zapadu.
Odgovornost nije samo na Kini nego i na SAD-u
"SAD su obustavile zajedničko istraživanje virusa s Kinom samo nekoliko mjeseci prije izbijanja epidemije. Stalna politika smanjenja financiranja Svjetske zdravstvene organizacije oslabila ga je tu organizaciju učinivši je podložnijom da bez puno sumnji podržava kinesko stajalište na početku krize, čak i onda kada se pokazalo da je bilo pogrešno i vodilo u zabludu. U idealnom slučaju, međunarodno povjerenstvo sastavljeno od nestranačkih stručnjaka iz nekoliko područja trebalo bi proučiti odgovore na krizu i reakcije svih zainteresiranih.
Kinu ne bi trebalo staviti na optuženičku klupu jer nije jedina odgovorna za smrtonosne posljedice krize. Mnoge, ako ne i većina vlada u svijetu reagirale su vrlo slabo. Treba se usredotočiti na postupke Kine, ali ne s ciljem da se pribije na stup srama ili kazni, već da se osigura, koliko je to moguće, da se takvo što više ne dogodi", smatra Milanović.
Mnogi će, dodaje, biti skeptični spram toga svjesni da se međunarodna pravila primjenjuju samo na slabe države, a gotovo nikada na one velike. Ipak, smatra, da bi Kina mogla iskoristiti ovu situaciju i okrenuti je u svoju korist pokazujući da i "veliki igrači" mogu igrati po međunarodnim pravilima te time pritisnuti SAD, Rusiju ili Europsku uniju da u nekim sličnim budućim situacijama prihvate vanjski nadzor nad nekim njihovim unutarnjim aktivnostima.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
