Čeka nas niz prijelomnih trenutaka: Ovo je šest globalnih scenarija za 2026. godinu
Trump je od početka drugog mandata pokrenuo niz izvanrednih događaja, a ovako bi mogla izgledati 2026. s novim-starim američkim predsjednikom na čelu svjetske velesile
Politico je izdvojio potencijalne scenarije koji bi se mogli odigrati u 2026. i procjenu vjerojatnosti da se oni doista ostvare u cijjelosti. Tu su, između ostalog, politički opstanak mađarskog Viktora Orbána i izraelskog Benjamina Netanyahua, ali i mogućnost financijskog sloma kao i mogući pobjednici američkih međuizbora (tzv. midterms).
Politika je nepredvidljiva, pogotovo otkako je Donald Trump ponovno preuzeo kormilo SAD-a. Trump je od početka drugog mandata pokrenuo niz izvanrednih događaja, a ovako bi mogla izgledati 2026. s novim-starim američkim predsjednikom na čelu svjetske velesile.
Scenarij 1: Trump uspijeva završiti rat u Ukrajini
Vjerojatnost: 4/1
Unatoč pričama o tome kako zapadne sankcije razaraju rusko gospodarstvo i prisiljavaju Kremlj na popuštanje, ruski predsjednik Vladimir Putin ostaje nepokolebljiv. Drži se svojim maksimalističkih zahtjeva u Ukrajini bez obzira na krvoproliće na bojišnicama ili Ruse koji stoje u redovima za gorivo zbog ukrajinskih napada dronovima na rafinerije.
Istodobno, postoje i unutarnjopolitičke granice onoga na što ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski može pristati, a da ne izazove snažnu reakciju javnosti.
Trump, unatoč svemu, vjeruje da je dogovor moguć. Nakon samita s Putinom na Aljasci, kamere su uhvatile Trumpa s uključenim mikrofonom kako francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu šapuće kako misli da Putin doista želi postići dogovor s njim. "Mislim da želi dogovor sa mnom. Razumijete li to? Koliko god ludo zvučalo", rekao je tom prilikom Trump.
Putinova tvrdoglavost na kraju je i Trumpa ostavila frustriranim. Ruskom čelniku moguće odgovara produljenje rata u Ukrajini. To dodatno iscrpljuje financijski opterećene europske države i prijeti razbijanjem NATO Saveza. Zapad, zaokupljen sobom, također pomaže Putinovu savezniku Xi Jinpingu dok razmatra hoće li — i kada — povući potez prema Tajvanu.
Osim toga, Putinov režim bi mogao biti ugrožen ako rat naglo završi. Brzi izlazak iz ratne ekonomije vjerojatno bi potaknuo opasne sociopolitičke sukobe, smatra sociologinja Ella Paneyakh iz think tanka New Eurasian Strategies Centre. To bi, kaže, potaknulo "okrutnu i nemilosrdnu borbu za sve oskudnije resurse". A kako ukrajinske jedinice raspolažu s tek desetak vojnika po kilometru bojišnice, uvijek postoji mogućnost proboja linije.
Putin bi, ukratko, mogao procijeniti da upornošću može dobiti više teritorija, zapadna sigurnosna jamstva toliko razvodnjena da su bezvrijedna i ograničenje veličine poslijeratne ukrajinske vojske, a sve to bi savršeno pripremilo teren za kasniji nastavak ruskih prijetnji.
S druge strane, rusko gospodarstvo muče visoke kamatne stope, manjak radne snage i rastući troškovi zaduživanja države. Tu je i zabrinutost zbog loših kredita koje nose ruske banke. I Ukrajina bi se, s druge strane, ove zime mogla naći na rubu zbog neumoljivih ruskih napada na energetsku infrastrukturu i nesposobnosti Europe da dovoljno financijski podupre Kijev. Status quo neće moći trajati vječno.
Scenarij 2: Tržište obveznica kaže: 'Dosta je'
Vjerojatnost: Izgledi: 5/1
Trump je na proljeće morao pauzirati svoju politiku "recipročnih carina" kad je tržište obveznica pokazalo nezadovoljstvo. Čak i američki predsjednik svjestan je da su iznad njega pravi gospodari svemira - "budnici" tržišta obveznica, šefovi hedge fondova i mirovinskih fondova te visoki financijaši.
Loše stanje javnih financija — od Japana do Britanije i SAD-a — ove je godine zadržalo troškove dugoročnog zaduživanja blizu višegodišnjih vrhunaca. Fiskalni izazovi visokog javnog duga, slabog rasta i niske produktivnosti samo se gomilaju. Umirivanje tržišta obveznica bit će sve teži zadatak.
Potražnja za državnim obveznicama globalno je oslabila jer su institucionalni ulagači zabrinuti zbog sposobnosti nekih velikih država — uključujući SAD — da dugoročno održe svoje financije. "Nedostaju ekonomske reforme potrebne da se stvarno pokrije rastući dug, i tržište kapitala to vidi", rekao je u rujnu izvršni direktor Deutsche Banka Christian Sewing.
S eksplozijom javnog duga, Francuska je došla u fokus s nizom premijera koje je imenovao Emmanuel Macron, a koji nisu uspjeli osigurati parlamentarnu ili javnu potporu za ozbiljno smanjenje duga. Britanija je odmah iza nje. Financijska i politička kriza idu ruku pod ruku, pojačavajući jedna drugu. Iz izbornih razloga vlade nerado povećavaju poreze ili smanjuju potrošnju — ali nešto će morati popustiti.
Netanyahu ponovno preživljava
Vjerojatnost: 3/1
Kad se činilo da je sve izgubljeno u dugoj političkoj karijeri Benjamina "Bibi" Netanyahua, on se nevjerojatno vraćao. "Opsesivan, neumoran borac — neuspjeh za njega nije legitimna opcija", primijetio je njegov biograf Ben Caspit.
Politički nekrolozi požurili su "Bibija" otpisati prije dvije godine nakon što je Hamas poharao kibuce na jugu Izraela. Njegova je vlada široko optužena za katastrofalan sigurnosni propust u sprječavanju napada 7. listopada.
Parlamentarni izbori moraju se održati do listopada sljedeće godine. Pametni se klade na to da će se izbori održati ranije, što je vjerojatno Netanyahuova želja. Unatoč 7. listopadu i pravnim problemima, "Bibi" je postupno poboljšao svoj politički položaj. Izrazito loš rejting Likuda počeo je rasti nakon vojne kampanje protiv Hezbollaha u Libanonu i nastavio je rasti nakon poniženja Irana.
Trump je možda učinio veliku uslugu Bibiju gurnuvši ga prema prihvaćanju mirovnog plana za Gazu i pristanku na primirje. Netanyahu je Trumpa mogao iskoristiti kao izgovor za zaustavljanje vojne kampanje u Gazi, čime je nadglasao vjerske nacionaliste i krajnje desne partnere u koaliciji koji su željeli nastavak rata.
Protivnici Netanyahua utjehu pronalaze u činjenici da Likud, čini se, neće dosegnuti 35 mandata osvojenih na prošlim izborima. Ankete pokazuju da bi njegova desna koalicija teško dosegla 61 mandat u Knessetu od 120 mjesta. No isto vrijedi i za oporbu. Anketa za Zman Yisrael prošlog mjeseca sugerirala je da Bibi uživa veću potporu nakon primirja i sporazuma o oslobađanju talaca. Likud se čini na putu da ponovno postane najveća stranka u Knessetu. Najbolja nada njegovih protivnika jest ujedinjenje i ponuda Izraelcima jasnog izbora. To je strategija bivšeg premijera Naftalija Bennetta, koji nastoji pridobiti Gadija Eisenkota, bivšeg načelnika Glavnog stožera IDF-a, kako bi izbore pretvorio u izravni dvoboj njega i Bibija. Ima li Netanyahu još jedan adut u rukavu?
Mađarski 'Viktator' ponovno pobjeđuje
Izgledi: 2/1
Tko bi se kladio protiv toga da će Viktor Orbán povesti svoju nacionalno-konzervativnu stranku Fidesz do još jedne parlamentarne pobjede?
„Viktator“ je pobijedio je na posljednja tri izbora. Europski centristi i ljevica, koji ga ne mogu smisliti, bit će odlučni da ga ovaj put sruše kada Mađari u travnju izađu na birališta, željni oslobađanja od njegove opstrukcije u EU.
"Ovi izbori neće biti hermetički odvojeni od ostatka Europe", kaže Frank Furedi, koji vodi bruxellesku podružnicu koledža Mathias Corvinus Collegium, kojeg podupire mađarska vlada. Predviđa da će Mađarska postati poprište velikog ideološkog sukoba, dodatno polarizirajući ionako duboko podijeljenu zemlju.
Trump, MAGA influenceri i Orbánovi saveznici u skupini Patriots for Europe jednako su odlučni da ostane premijer. Već pronalaze utjehu, kaže Furedi, u rezultatu parlamentarnih izbora u Češkoj u listopadu, gdje je desno-populistička stranka ANO Andreja Babiša ostvarila veliku pobjedu. Pobjeda nacionalno-konzervativnog kandidata na predsjedničkim izborima u Poljskoj ove godine također im daje samopouzdanje. Svejedno, čak ni Orbánovi lojalisti ne sumnjaju da će ovo biti njegovi najteži izbori u posljednjih 15 godina, pri čemu mu pozicija aktualne vlasti više šteti nego koristi.
Kampanja je već započela. Péter Magyar, europarlamentarac i bivši insajder Fidesza, glavni je Orbánov rival i nada se iskoristiti široko nezadovoljstvo javnosti rekordnom inflacijom, gospodarskim problemima i nizom političkih skandala. Računa na zamor birača od Orbána. Njegova prozapadna i centrističko-desna stranka Tisza u mnogim je anketama izjednačena s Fideszom, a neki neovisni anketari smatraju da je i u prednosti. No svaki četvrti Mađar još je neodlučan. "Malo trikova i puno kampanje“ moglo bi promijeniti ankete, kaže politički analitičar Péter Krekó iz budimpeštanskog think tanka Political Capital. "Prednost Tisze nije nepromjenjiva.“
Orbán Magyara prikazuje kao lutku EU-a, pa čak i kao ukrajinskog agenta utjecaja koji želi uvući Mađarsku u rat. Nada se da će njegove populističke, EU-provokativne narative, potpomognute medijima pod kontrolom njegovih saveznika, usmjeriti izbore prema kulturnim ratovima. Možda će ponovno uspjeti.
Izbija kriza 'bankarstva u sjeni'
Vjerojatnost: 3/1
Vrijedi se zabrinuti i zbog nereguliranog tržišta privatnih kredita i tzv. bakarstva u sjeni. Čak je i inače suzdržani guverner Bank of Englanda, Andrew Bailey, već oglasio uzbunu.
U listopadu je upozorio na paralele s financijskim slomom 2008., potaknutim američkim balonom nekretnina, lakim kreditima i rizičnim hipotekama, koje su zatim zapakirane u netransparentne financijske proizvode i proširile rizik po cijelom svijetu. Rizik se pretvorio u zarazu.
Hoće li globalni financijski sustav ponovno pasti na koljena? Tržišta privatnih kredita postala su glavni izvor financiranja za poduzeća, dijelom zato što se tradicionalne banke nakon 2008. nikada nisu vratile rizičnijem kreditiranju te su pod strožim regulatornim nadzorom.
Hedge fondovi i private equity tvrtke koje čine sektor bankarstva u sjeni danas drže gotovo polovicu svjetske financijske imovine, vrijedne oko 250 bilijuna dolara, prema američkom Odboru za financijsku stabilnost.
Dobra je vijest da, za razliku od tradicionalnih i investicijskih banaka, ne koriste depozite građana za ulaganja u dugoročnu, nelikvidnu imovinu; sredstva prikupljaju od investitora koji pristaju na dugoročno vezivanje kapitala. To smanjuje kratkoročne rizike — barem u teoriji — pa ne bi trebalo doći do masovnih povlačenja sredstava poput onih kod Lehman Brothersa 2008.
No to je teorija. Ako se tržište privatnih kredita uzdrma, utjecaj na ostatak globalnog financijskog sustava bit će neizbježan. A financijski iscrpljene vlade neće biti u poziciji organizirati spašavanje kao 2008., osobito u doba još snažnijeg populističkog bunta. Uz to, sjenske banke snažno su se kladile na umjetnu inteligenciju — a AI-boom bi mogao biti balon pred pucanjem. Možda je vrijeme za zaklon.
Demokrati protiv republikanaca
Demokrati osvajaju Zastupnički dom: vjerojatnost 2/1; republikanci zadržavaju Senat: vjerojatnost 2/1
Republikancima će biti vrlo teško zadržati kontrolu nad Zastupničkim domom. Stranka aktualnog predsjednika gotovo uvijek gubi Dom na međuizborima — samo se dvaput od 1938. to nije dogodilo. "Oba su izuzetka bila posljedica neuobičajenih okolnosti", navodi William A. Galston iz Brookings Institutiona.
Godine 2002. republikanci Georgea W. Busha profitirali su od vala nacionalnog jedinstva nakon napada 11. rujna; a 1998. demokrati Billa Clintona imali su koristi od nepopularnog pokušaja republikanaca da ga opozovu.
Demokratima posao dodatno otežava kontroverzno prekrajanje izbornih jedinica koje je Trump potaknuo u Teksasu i drugim državama, a koje bi republikancima trebalo donijeti dodatna mjesta, iako će dio toga neutralizirati demokratsko prekrajanje u Kaliforniji. Ipak, s obzirom na tanku republikansku većinu, demokrati su favoriti za povratak kontrole, osobito ako Trumpov rejting ostane negativan. Ohrabrujući znak su velike pobjede demokrata na izborima za guvernere u New Jerseyju i Virginiji u studenom.
Senat je drukčija priča. Republikanci trenutačno imaju većinu od šest mjesta i nalaze se na sigurnijem terenu. Iako će braniti 22 mjesta u odnosu na 13 demokrata, većina njihovih zastupnika smatra se sigurnima. Samo jedan republikanski senator kandidira se u državi koja je na prošlogodišnjim predsjedničkim izborima glasala za Kamalu Harris. Dva demokratska senatora kandidiraju se u državama koje je Trump osvojio.
Sve u svemu, republikanci u Senatu stoje znatno bolje nego njihovi kolege u Zastupničkom domu. Da bi demokrati osvojili Senat, bio bi potreban golemi val anti-Trumpovskog raspoloženja, čak i u nekim od najkonzervativnijih država. Malo je vjerojatno — ali čudnije se stvari već jesu dogodile.
POGLEDAJE VIDEO Oporba za 2026. najavljuje nove saveze: Može li itko ugroziti vladajući HDZ?