Rat ulazi u novu fazu, Trumpa razbjesnio potez Izraela: 'Više nećete!'

Sjedinjene Američke Države i Izrael prije 20 dana izvele su napad na Iran, nakon čega je Iran uzvratio udarima na američke saveznice i susjedne arapske zemlje. 

Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa sada razmatra raspoređivanje tisuća američkih vojnika kako bi pojačala operaciju na Bliskom istoku. Trump je također izjavio da SAD nije bio upoznat s napadom na iransko plinsko polje Južni Pars, već da je napad izveo Izrael bez američkog i katarskog sudjelovanja. 

Net.hr i jučer je sve pratio iz minute u minutu - Izvještaj 19. dana rata 

Ključne informacije: 

• Rat ulazi u novu fazu - SAD razmatra slanje pojačanja 
• Trump - Izrael napao iransko plinsko polje bez sudjelovanja SAD-a i Katara

PRATITE TIJEK DOGAĐAJA: 

Posljedice rata na energetska tržišta

9.11 - Veleprodajne cijene plina u Velikoj Britaniji dosegle su više od trogodišnji maksimum od 171,34 penija po termometru. Cijena nije bila na ovoj razini od siječnja 2023. Prethodni ratni maksimum bio je 164 penija. Veleprodajne cijene plina ključne su u određivanju gornje granice cijena energije - granice koliko dobavljači mogu naplatiti kupcima po jedinici plina i električne energije. Cijene električne energije također su povezane s ovom veleprodajnom cijenom plina.

Šefovi država i vlada EU okupljaju se danas na svom tromjesečnom sastanku u Bruxellesu. Očekuje se da će ne samo raspravljati o ratu u Iranu, već i o posljedicama na energetskim tržištima dan nakon što je Izrael proširio rat na energetska postrojenja u regiji, što je podiglo cijene nafte i plina. Očekuje se da će predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, predložiti "skup mjera" za kontrolu cijena. No čini se da postoji neslaganje oko odgovarajućeg pristupa, a države članice su pesimistične. „Nećemo vidjeti nagli pad cijena nakon Europskog vijeća“, rekao je izvor iz njemačke vlade. „Ovo će vjerojatno biti problem koji će nas pratiti neko vrijeme.“

Tri osobe pogubljene u Iranu

7.04 - Iran je pogubio tri osobe osuđene za ubojstvo dva policajca i provođenje operacija pomaganja SAD-u i Izraelu tijekom nemira ranije ove godine, prema državnim medijima, prenosi Sky News. Na web stranici pravosuđa Mizan navodi se: "Tri osobe osuđene u nemirima u siječnju, po optužbama za ubojstvo i operativne akcije u korist cionističkog režima i Sjedinjenih Država, jutros su obješene." Iranski dužnosnici više su puta optužili strane protivnike - uključujući Izrael i SAD - za sudjelovanje u nacionalnim prosvjedima ranije ove godine, koji su rezultirali smrću tisuća ljudi.

Svi požari u Kataru pod kontrolom

7.03 - Katarsko ministarstvo unutarnjih poslova izjavilo je da su svi požari u energetskom postrojenju Ras Laffan sada stavljeni pod kontrolu. U objavi na društvenim mrežama ministarstvo je izjavilo da nije bilo prijavljenih ozljeda te da su "operacije hlađenja i osiguranja lokacija" još uvijek u tijeku. Postrojenje su ranije pogodile iranske rakete, uzrokujući ono što je QatarEnergy opisao kao "značajne požare i opsežnu daljnju štetu". Donald Trump odgovorio je na taj napad objavom na Truth Socialu u kojoj je zaprijetio da će "masivno dići u zrak" iransko plinsko polje South Pars - najveće na svijetu - ako Iran ponovno napadne Katar.

Saudijska Arabija poručila da zadržava pravo vojno djelovati protiv Irana

6.32 - Saudijska Arabija zadržava pravo vojno djelovati protiv Irana a svako povjerenje u odnosu s Teheranom je narušeno, rekao je saudijski ministar vanjskih poslova rano u četvrtak, nakon što je Rijad bio meta iranskih balističkih projektila.

Iran je u srijedu optužio Izrael da je napao njegova postrojenja u ogromnom plinskom polju Južni Pars u velikoj eskalaciji američko-izraelskog rata koji je doveo do naglog porasta cijena nafte, te je uzvratio obećanjem napada na naftne i plinske ciljeve diljem Zaljeva, ispaljujući projektile na Katar i Saudijsku Arabiju.

U najoštrijim komentarima koji su izašli iz zaljevskog kraljevstva u gotovo tri tjedna rata, Farhan je optužio Iran za unaprijed smišljene neprijateljske akcije protiv svojih susjeda, i izravno i putem niza regionalnih saveznika. "Ovaj pritisak Irana će se politički i moralno obiti o glavu i svakako zadržavamo pravo poduzeti vojne akcije ako se to smatra potrebnim", rekao je saudijski ministar vanjskih poslova princ Faisal bin Farhan na konferenciji za novinare nakon sastanka visokih diplomata iz regije u Rijadu.

Ministri vanjskih poslova iz oko dvanaest zemalja, uključujući Tursku, Ujedinjene Arapske Emirate, Jordan, Katar i Siriju, okupili su se na konzultativnom sastanku o iranskom ratu a u blizini hotela u Rijadu, gdje se konferencija održavala, mogla se vidjeti proturaketna paljba.

Saudijska Arabija je od početka sukoba napadnuta stotinama iranskih projektila i dronova, a vlasti tvrde da je velika većina njih presretnuta. No, napadi u srijedu označili su prvi put da su mnogi u gradu čuli eksplozije ili primili poruke upozorenja putem SMS-a. Ministarstvo obrane Saudijske Arabije priopćilo je da je oborilo četiri balističke projektile koje su ciljale Rijad, a neki ostaci pali su u blizini rafinerije južno od grada. 

Saudijska Arabija i Iran obnovili su diplomatske odnose 2023. godine, kao dio napora za smirivanje napetosti, nakon godina neprijateljstva koje ih je podupiralo suprotstavljene političke i vojne frakcije u regiji. Bin Farhan rekao je da Saudijska Arabija i dalje preferira put diplomacije, ali "ako Iran odmah ne stane, mislim da gotovo ništa neće moći ponovno uspostaviti povjerenje".

Trump kaže da je Izrael napao iransko plinsko polje bez sudjelovanja SAD-a i Katara

6.21 - Predsjednik SAD-a Donald Trump rekao je u srijedu navečer da je napad na iransko plinsko polje Južni Pars izveo Izrael a da SAD i Katar nisu bili uključeni te zaprijetio odmazdom Iranu ako napadne Katar.

"Sjedinjene Države nisu znale ništa o ovom konkretnom napadu, a zemlja Katar ni na koji način nije bila uključena u njega, niti je imala pojma da će se to dogoditi", napisao je Trump na Truth Socialu. Trump je također rekao da Izrael neće izvoditi daljnje napade na iranske objekte u Južnom Parsu osim ako Iran ne napadne Katar i upozorio da će i SAD napasti te objekte ako Iran poduzme akcije protiv Dohe.

Izrael nije javno preuzeo odgovornost za napad u Južnom Parsu. Prema Wall Street Journalu i Axiosu, Trump je unaprijed znao za izraelski plan napada na iranski dio najvećeg svjetskog nalazišta prirodnog plina i podržao ga je. Iran dijeli polje Južni Pars s Katarom, bliskim saveznikom SAD-a.

Iran je ranije izjavio da je Izrael u srijedu napao njegova postrojenja u Južnom Parsu, što je dovelo do velike eskalacije američko-izraelskog rata protiv Irana i naglog porasta cijena nafte.

Teheran je uzvratio najavom napada na naftne i plinske ciljeve diljem Zaljeva, ispaljivanjem projektila na Saudijsku Arabiju i napadom na katarski industrijski grad Ras Laffan, središte energetske industrije. Doha je kritizirala Izrael zbog "opasnog i neodgovornog" napada na iranska postrojenja u Južnom Parsu i osudila Iran zbog onoga što je nazvala "flagrantnim kršenjem" međunarodnog prava, protjeravši dva visoka iranska diplomata.

Trump je na društvenim mrežama napisao da je Iran "neopravdano i nepravedno napao dio katarskog postrojenja za ukapljeni prirodni plin".

"IZRAEL NEĆE VIŠE NAPADATI u vezi s ovim iznimno važnim i vrijednim plinskim poljem Južni Pars, osim ako Iran nepromišljeno ne odluči napasti vrlo nevinu zemlju, u ovom slučaju Katar - u kojem slučaju će Sjedinjene Američke Države, sa ili bez pomoći ili pristanka Izraela, masovno dići u zrak cijelo plinsko polje Južni Pars“, poručio je.

SAD i Izrael započeli su rat protiv Irana 28. veljače. U napadima su u Iranu ubijene tisuće ljudi, uključujući njegovog vrhovnog vođu i šefa sigurnosti. Teheran je odgovorio napadima na Izrael i zemlje Perzijskog zaljeva koje su domaćini američkih vojnih baza. Rat je uzdrmao tržišta i uzrokovao neviđene poremećaje u opskrbi naftom, što je potaknulo nagli porast cijena.

SAD razmatra slanje pojačanja dok rat s Iranom ulazi u novu fazu

6.17 - Administracija predsjednika SAD-a Donalda Trumpa razmatra raspoređivanje tisuća američkih vojnika kako bi pojačala svoju operaciju na Bliskom istoku, dok se američka vojska priprema za moguće sljedeće korake u svojoj kampanji protiv Irana, rekli su američki dužnosnik i tri osobe upoznate s tim pitanjem.

Raspoređivanje pojačanja bi moglo pomoći Trumpu da dobije dodatne mogućnosti dok razmatra proširenje američkih operacija. Te mogućnosti uključuju osiguranje sigurnog prolaza za tankere s naftom kroz Hormuški tjesnac, misiju koja bi se prvenstveno ostvarila zračnim i pomorskim snagama, rekli su izvori. No osiguranje tjesnaca moglo bi značiti i raspoređivanje američkih trupa na iransku obalu, rekla su četiri izvora agencije Reuters, uključujući dva američka dužnosnika, koje Reuters nije imenovao.

Trumpova administracija također je raspravljala o mogućnostima slanja kopnenih snaga na iranski otok Kharg, središte za 90 posto iranskog izvoza nafte, rekle su tri osobe upoznate s tim pitanjem i tri američka dužnosnika. Jedan od dužnosnika rekao je da bi takva operacija bila vrlo rizična. Otok se nalazi u dosegu iranskih raketa i dronova.

Značajni rizici 

Sjedinjene Države izvele su napade na vojne ciljeve na otoku 13. ožujka, a Trump je zaprijetio da će napasti i njegovu kritičnu naftnu infrastrukturu. Međutim, s obzirom na njegovu vitalnu ulogu u iranskom gospodarstvu, kontrola otoka vjerojatno bi se smatrala boljom opcijom od njegovog uništenja, kažu vojni stručnjaci.

Svaka upotreba američkih kopnenih trupa, čak i za ograničenu misiju, mogla bi nositi značajne političke rizike za Trumpa, s obzirom na nisku podršku američke javnosti iranskoj kampanji i Trumpova obećanja iz kampanje da će izbjeći uplitanje SAD-a u nove sukobe na Bliskom istoku.

Dužnosnici Trumpove administracije također su raspravljali o mogućnosti korištenja američkih snaga radi stavljanja pod nadzor iranskih zaliha visoko obogaćenog urana, rekla je jedna od osoba upoznata s tim pitanjem.

Reutersovi izvori su rekli da ne vjeruju da je raspoređivanje kopnenih snaga bilo gdje u Iranu neizbježno ali su odbili raspravljati o pojedinostima američkog operativnog planiranja. Stručnjaci kažu da bi zadatak preuzimanja iranskih zaliha urana bio vrlo složen i rizičan, čak i za američke specijalne snage.

Dužnosnik Bijele kuće, govoreći pod uvjetom da ostane neimenovan, rekao je da "trenutno nije donesena odluka o slanju kopnenih trupa, ali predsjednik Trump mudro drži sve opcije na raspolaganju".

"Predsjednik je usredotočen na postizanje svih definiranih ciljeva Operacije Epski bijes, uništiti iranski kapacitet balističkih raketa, uništiti njihovu mornaricu, osigurati da njihovi teroristički saveznici ne mogu destabilizirati regiju i jamčiti da Iran nikada ne može posjedovati nuklearno oružje", rekao je.

Pentagon nije komentirao 

Pentagon je odbio komentirati navode. Trump je rekao da njegovi ciljevi nadilaze smanjenje iranskih vojnih sposobnosti i mogli bi uključivati ​​osiguranje prolaza kroz tjesnac i sprječavanje Irana da razvije nuklearno oružje.

Kopnene snage mogle bi pomoći u proširenju njegovih mogućnosti za postizanje tih ciljeva, ali nose značajan rizik. Čak i bez ikakvog izravnog sukoba u Iranu, do sada je u ratu ubijeno 13 američkih vojnika, a oko 200 ih je ranjeno, iako je velika većina ozljeda bila lakša, tvrdi američka vojska.

Godinama je Trump kritizirao svoje prethodnike zbog uključivanja u sukobe i obećao je da će Sjedinjene Države držati podalje od stranih ratova. No, u novije vrijeme odbio je isključiti mogućnost "prisustva vojnika na terenu" u Iranu.

Visoki dužnosnik Bijele kuće rekao je za Reuters da Trump ima različite mogućnosti da dođe do iranskog nuklearnog materijala, ali nije odlučio kako će postupiti. "Svakako postoje načini da se dođe do njega", rekao je dužnosnik dodajući da Trump "još nije donio odluku."

U pisanom svjedočenju zastupnicima u srijedu, direktorica Nacionalne obavještajne službe Tulsi Gabbard izjavila je da je iranski program obogaćivanja urana uništen napadima u lipnju te da su ulazi u te podzemne objekte "zatrpani i zatvoreni cementom".

Izvori su rekli da rasprave o američkim pojačanjima idu dalje od dolaska amfibijske skupine sljedeći tjedan na Bliski istok, s pridruženom ekspedicijskom jedinicom marinaca koja uključuje više od 2000 marinaca.

No, jedan od izvora primijetio je da američka vojska gubi značajan broj snaga odlukom o slanju nosača zrakoplova USS Gerald R. Ford u Grčku na održavanje nakon požara na brodu.

POGLEDAJTE VIDEO: Trump komentirao ostavku svog čovjeka za antiterorizam, za NATO poručio: 'Čine vrlo glupu grešku'