Nevjerojatni detalji: Snimka otkriva kako je novi vrhovni vođa Irana preživio napad

Ulazimo u 17. dan napada SAD-a i Izraela na Iran. Iran i dalje gađa susjedne zemlje, dok američki predsjednik Donald Trump formira koaliciju za pratnju brodova kroz Hormuški tjesnac - vitalni prolaz za 20 posto svjetske nafte, koji Iran kontrolira i blokira prolaz brodova njime,uz iznimku kineskih i turskih brodova.

iranski ministar vanjskih poslova kaže da je pristup tjesnacu strogo zabranjen SAD-u i njegovim saveznicima te da nema razmjene poruka s SAD-om niti predaje. 

U međuvremenu, izraelska vojska pokrenula je val opsežnih zračnih napada na Teheran i započela 'kopnenu operaciju' u Libanonu, u svom daljnjem obračunu s Hezbolahom.  

Novi iranski vođa Modžtaba Hamenei navodno je prokrijumčaren iz Irana u Moskvu na operaciju noge. Hamenei je navodno prevezen ruskim vojnim zrakoplovom i zatim operiran u jednoj od predsjedničkih palača ruskog predsjednika Vladimira Putina. 

Izvještaj jučerašnjeg dana - Net.hr cijeli je dan sve pratio iz minute u minute i donosio najnovije informacije. 

 

Ključni događaji: 

• Trump pozvao saveznike i Kinu da se priključe nadzoru Hormuškog tjesnaca
• Izrael pokrenuo val napada na Teheran i kopnenu operaciju u Libanonu
• Iran udario na industrijsku zonu UEA
• EU nudi rješenje za Hormuški tjesnac 

Pratite tijek događaja: 

Trenutni stav zemalja o Trumpovoj inicijativi za Hormuški tjesnac:

Kina nije spomenula slanje brodova u tjesnac, ali je izrazila zabrinutost zbog sukoba.

Japan ne planira slati brodove jer njihov ustav to brani. Zemlja ispituje što samostalno može učiniti unutar svog pravnog okvira.

Australija neće slati brodove. Kažu da nisu zamoljeni niti je to nešto čemu oni doprinose.

Europska unija raspravlja je li moguće promijeniti mandat misije Aspides, koja je zadužena za zaštitu brodova u Crvenom moru od jemenskih hutista, kako bi se mogla koristiti za Hormuški tjesnac. 

NATO kaže da su saveznici već pojačali sigurnost na Mediteranu i da pojedini saveznici razgovaraju s SAD-om o tome što bi se još moglo učiniti.

Južna Koreja će pažljivo razmotriti Trumpov zahtjev. usko komunicirati s SAD-om i donijeti odluku nakon pažljivog razmatranja. 

Velika Britanija s europskim saveznicima istražuje mogućnosti kako pomoći u osiguranju tjesnaca.

Francuska nastoji okupiti koaliciju da bi osigurala tjesnac nakon što se sigurnosna situacija stabilizira.

Njemačka neće sudjelovati u međunarodnoj vojnoj operaciji zaštite trgovačkih brodova u tjesnacu, rekao je njemački ministar vanjskih poslova u nedjelju. 

Italija podržava jačanje pomorskih misija EU-a u Crvenom moru, rekao je talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani, ali je dodao kako ne misli da se ove misije mogu proširiti na Hormuški tjesnac. 

Luksemburg kaže da neće popustiti "ucjeni" SAD-a da se pridruži ratu. Zamjenik premijera, Xavier Bettel, poručio je da zemlja može pružiti podršku satelitima i komunikacijama, ali ne s vojnim trupama i oružjem.

Grčka neće sudjelovati u vojnim operacijama u Hormuškom tjesnacu, citirao je Reuters glasnogovornika grčke vlade. 

Foto: Andre M. Chang/Zuma Press/Profimedia

Telegraph objavio snimku koja otkriva kako je Mojtaba preživio

22.10 - Mojtaba Hamnei, novi i misteriozni vrhovni vođa Irana, preuzeo je vlast nakon što je za dlaku izbjegao smrt u napadu SAD-a i Izraela. Audio zapisi koje je objavio The Telegraph otkrivaju dramatične detalje američko-izraelskog napada 28. veljače u kojem je preminuo tadašnji vođa Irana.

Projektili su sravnili teheransku rezidenciju točno u 9:32 sati, ubivši Mojtabina oca Alija Hamneija, suprugu i sina. Novi vođa preživio je zahvaljujući nevjerojatnoj sreći. Samo nekoliko sekundi prije nego što su američki i izraelski projektili u 9:32 sati po lokalnom vremenu sravnili sa zemljom rezidenciju u teheranskom kompleksu, on je izašao u dvorište. 

U snimci se čuje glas dužnosnika kako opisuje potpuni kaos i trenutak udara koji je ubio gotovo cijelu vladajuću obitelj.

Iako su prvi izvještaji umanjivali težinu njegovih ozljeda, novi izvori sugeriraju da su ozljede lica i noge ozbiljnije nego što se mislilo. U napadu koji je cijeli ured vrhovnog vođe pretvorio u pepeo, stradali su i njegova sestra, šogor te nećakinja, dok je majka preminula tri dana kasnije.

Trump: Neke su me zemlje razočarale

22.02 - "Kina i Japan nam ne bi trebali zahvaljivati, trebali bi nam pomagati" kazao je Trump u današnjem obraćanju iz Bijele kuće.

"Neke su me zemlje razočarale. Problem s NATO-om je što ćemo mi uvijek biti uz njih, ali oni neće biti uz nas. Nakon što smo uništili Iran, Ujedinjeno Kraljevstvo je reklo da će poslati dva nosača zrakoplova, a ja sam im poručio da nam ne trebaju nakon što smo već pobijedili. Mi branimo sve te zemlje. I već dugo govorim, potrošili smo bilijune dolara da ih obranimo, a njih nema za nas" dodao je Trump.

"Da nisam uništio nuklearni sporazum Baracka Husseina Obame s Iranom, Izraela danas ne bi bilo", poručio je Trump.

Merz isključio vojno sudjelovanje Njemačke 

19.44 - Njemački kancelar Friedrich Merz u ponedjeljak je na sastanku s novim nizozemskim premijerom u Berlinu isključio mogućnost sudjelovanja njemačke vojske u zaštiti naftnih tankera u Hormuškom tjesnacu te oštro kritizirao odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa. NATO je obrambeni savez, a ne intervencionistički, poručio je njemački čelnik na sastanku s nizozemskim premijerom Robom Jettenom u Berlinu. "Stoga bih volio da se unutar saveza jedni prema drugima odnosimo s nužnim poštovanjem", kazao je Merz. Rat u Iranu, rekao je, nije nešto čime bi se NATO trebao baviti. 

Trump: 'Pogodili smo više od 7.000 ciljeva diljem Irana'

17.40 - Donald Trump se obratio medijima iz Bijele kuće, a svoje je obraćanje započeo osvrtom na rat. Rekao je da se američka vojna kampanja "nastavila punom snagom proteklih nekoliko dana".

"Doslovno su izbrisani. Ratno zrakoplovstvo im je nestalo, mornarica je nestala, mnogi brodovi su potopljeni. Radari su im uništeni, vođe su im uklonjene, osim toga, ide im sasvim dobro", rekao je.

Trump tvrdi da je SAD pogodio više od 7.000 ciljeva diljem Irana. 

"Postigli smo smanjenje njihovih lansiranja balističkih projektila za 90 posto i za 95 posto smanjili napade dronovima", dodao je.

Nastavio je tvrdnjom da je više od 100 iranskih mornaričkih plovila potopljeno ili uništeno u posljednjih tjedan i pol dana. Također je naveo da je SAD uništio više od 30 brodova minopolagača, ustvrdivši da se iranske sposobnosti s dronovima "približavaju nuli", no za te tvrdnje nije pružio dodatne dokaze.

Ubijeno više od 200 djece u Iranu

17.15 - Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi kazao je da je u američko-izraelskim napadima ubijeno stotine civila, uključujući više od 200 djece.

Ipak, utvrđivanje točnog broja žrtava tijekom rata predstavlja velik izazov, posebice u Iranu, gdje je tijekom cijelog sukoba na snazi blokada interneta. Također, primijećena je nedosljednost u izvještavanju o brojkama.

Prema podacima od 9. ožujka, kada je objavljeno posljednje ažuriranje, Iransko društvo Crvenog polumjeseca priopćilo je da je u zemlji ubijeno najmanje 1.230 ljudi.

Nije jasno uključuje li ta brojka i vojne gubitke, poput pripadnika Iranske revolucionarne garde.

Bombarder B-1 naoružan bombama

16.52 - Bombarder B-1 poznat i kao "Kost" američkih zračnih snaga natovaren je bombama u RAF Fairfordu u Gloucestershireu. Premijer Keir Starmer rekao je da surađuje sa saveznicima na planu za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca.

'Razoružajte Hezbollah'

15.20 - Izraelski veleposlanik pri UN-u pozvao je Libanon na odlučnije djelovanje protiv prijetnje koju Hezbollah predstavlja unutar granica te zemlje. Razmjena napada između Izraela i ove vojne skupine pod pokroviteljstvom Irana traje od 2. ožujka. "Naša poruka libanonskoj vladi je jednostavna: pokrenite se i preuzmite kontrolu”, izjavio je Danny Danon na konferenciji za novinare u New Yorku. "Od primirja u studenom 2024. godine, libanonska vlada nije poduzela potrebne korake za demontiranje Hezbollaha. Libanon mora obuzdati Hezbollah odmah, ili ćemo mi to učiniti umjesto njih”, poručio je. 

Španjolska odbila vojnu misiju u Hormuškom tjesnacu

14.50 - Španjolska neće sudjelovati ni u jednoj vojnoj misiji u Hormuškom tjesnacu jer smatra da je američko-izraelski rat protiv Irana ilegalan, rekli su u ponedjeljak ministri obrane i vanjskih poslova u Madridu.

Lijeva koalicijska vlada pod vodstvom premijera Pedra Sancheza kritizirala je napad SAD-a i Izraela te je zabranila američkim vojnim avionima korištenje baza na jugu Španjolske za akcije protiv Irana.

Ministrica obrane Margarita Robles odbacila je zahtjev američkog predsjednika Donalda Trumpa za vojnom podrškom u osiguravanju plovnog puta koji je Teheran blokirao za promet naftnih tankera.

"Španjolska trenutačno ne razmatra nikakvu misiju u Hormuškom tjesnacu jer je to ilegalni rat u kojem je puno mrtvih. Cilj mora biti prestanak rata, i to odmah", rekla je Robles u obraćanju medijima. Trump je prethodno upozorio na "vrlo lošu budućnost“ za saveznike unutar NATO-a koji se ne pridruže akciji u Hormuškom tjesnacu.

Situacija u tjesnacu ozbiljno zabrinjava Europu, ali pozicija Europske unije trebala bi biti da rat mora prestati bez obzira na ekonomske čimbenike, izjavio je ministar vanjskih poslova Jose Manuel Albares.

"Ne smijemo činiti ništa što bi dodatno pojačalo napetost ili dovelo do daljnje eskalacije situacije," rekao je novinarima u Bruxellesu. Neke članice EU-a, poput Njemačke, Italije ili Grčke, također su naznačile da se neće pridružiti vojnim operacijama u tjesnacu, dok druge, uključujući Dansku, još nisu donijele odluku.

Zašto su cijene visoke, ako je nafta iz zaliha na putu?

13.52 - Članice Međunarodne agencije za energiju, uključujući SAD, su prošlog tjedna dogovorile oslobađanje 400 milijuna barela nafte iz svojih rezervi.

Globalne cijene nafte ostale su visoke unatoč tome jer se, radi blokade Hormuškog tjesnaca, dnevno gubi oko 15 milijuna barela sirove nafte i 5 milijuna barela naftnih derivata. To znači da su oslobođene rezerve dostatne za samo 26 dana.

Zalihe nafte iz Azije i Oceanije će biti dostupne odmah, dok one iz Amerike i Europe neće biti dostupne do kraja ožujka.

Zalihe nafte mogu se pustiti na tržište na razne načine, uključujući putem natječaja, ugovora o zajmu ili izravne prodaje rafinerijama, navodi Međunarodna agencija za energiju. 

Izrael: Uništili smo iranski kompleks za razvoj vojnog svemirskog programa

13.49 - Izraelska vojska tvrdi da je "u značajnom napadu u samom srcu Teherana“ uništila kompleks korišten za razvoj sposobnosti napada na satelite u svemiru.

Navodi se da je izraelsko ratno zrakoplovstvo na temelju preciznih vojnih obavještajnih podataka "demontiralo" kompleks koji je predstavljao prijetnju izraelskim satelitima i svemirskim sredstvima drugih zemalja diljem svijeta.

Dodaje se da je najnoviji napad uslijedio nakon napada izvedenog prošlog tjedna na još jedan istraživački kompleks povezan sa svemirom koji pripada Iranskoj svemirskoj organizaciji u Teheranu.

Američki ministar odbacio ideju o odgodi samita Trumpa i Xija

13.39 - Američki ministar financija Scott Bessent odbacio je ideju da bi posjet predsjednika Donalda Trumpa Kini mogao biti odgođen zbog nesuglasica oko Hormuškog tjesnaca. 

"Ako se sastanak, iz nekog razloga, odgodi, bit će odgođen zbog logistike, predsjednik želi ostati u Washingtonu kako bi koordinirao ratne napore, a putovanje u inozemstvo u ovakvo vrijeme možda nije optimalno", rekao je Bessent u intervjuu za CNBC.

Rekao je da tržišta ne bi trebala reagirati na potencijalno odgađanje samita pretpostavkom da to ukazuje na sukob između SAD-a i Kine oko Irana.

"Apsolutno ne. Apsolutno ne. Imali smo ovdje dva vrlo dobra dana. U sljedećih nekoliko dana objavit ćemo izjavu i ponovno ćemo potvrditi stabilnost u odnosu između prvog i drugog najvećeg gospodarstva na svijetu", rekao je Bessent koji se tijekom vikenda u Parizu sastao s kineskim zamjenikom premijera He Lifengom i sastanke ocijenio vrlo dobrima.

Očekuje se da će Trump otputovati u Kinu od 31. ožujka do 2. travnja. 

Prvi neiranski tanker prošao kroz Hormuški tjesnac

13.36 - Neiranski tanker za prijevoz nafte prošao je Hormuškim tjesnacem unatoč velikim poremećajima u plovidbi, izvijestila je agencija za nadzor pomorskog prometa.

"Tankera Aframax Karachi, koji prevozi sirovu naftu Das iz Abu Dhabija, postao je prvi neiranski tanker koji je prošao kroz usko grlo dok je emitirao svoj AIS signal, što sugerira da bi odabrane pošiljke mogle dobiti dogovoreni siguran prolaz“, rekao je promatrač, javlja Guardian.

Karachi, kojim upravlja pakistanska Nacionalna brodarska korporacija, krenuo je na opasno putovanje u nedjelju, prema podacima o brodarstvu koje je analizirao Bloomberg.

Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi ranije je rekao da je tjesnac zatvoren samo za brodove SAD-a, Izraela i njihove saveznike. Zahvalio je narodu Pakistana na sollidarnosti s Iranom.

NATO: Saveznici razgovaraju s SAD-om o Hormuškom tjesnacu

13.24 - Jedan dužnosnik NATO-a rekao je da su "saveznici već pojačali sigurnost na Mediteranu".

Izjava je uslijedila nakon što je američki predsjednik Donald Trump rekao da razgovara s otprilike sedam zemalja o nadzoru Hormuškog tjesnaca. 

"Svjesni smo da pojedini saveznici razgovaraju sa SAD-om i drugima o tome što bi još mogli učiniti, uključujući u kontekstu sigurnosti u Hormuškom tjesnacu", rekao je NATO dužnosnik.

Trump je ranije upozorio da bi za "budućnost NATO-a bilo vrlo loše” ako saveznici ne pomognu u osiguravanju ovog ključnog plovnog puta za globalni transport nafte.

Izrael započinje 'kopnenu operaciju' u Libanonu

13.22 - Izraelski ministar obrane izjavio je da izraelska vojska u Libanonu provodi "kopnenu operaciju".

"Premijer Benjamin Netanyahu i ja dali smo upute Izraelskim obrambenim snagama da djeluju i unište terorističku infrastrukturu u kontaktnim selima blizu granice u Libanonu kako bi spriječili prijetnje i povratak Hezbolaha na mjesto događaja“, rekao je Israel Katz u videu objavljenom na internetu.

Stotine tisuća civila koji su evakuirani iz područja južnog Libanona i Bejruta "neće se vratiti svojim domovima... dok se ne zajamči sigurnost stanovnika sjevera", dodao je.

Stanovnici Teherana u strahu i očaju: 'Osjećam se ugušeno i frustrirano' 

12.58 - Iranci osjećaju intenzivan pritisak zbog američkog i izraelskog napada na njihovu zemlju. Neki građani Teherana za CNN su rekli da žive u strahu i očaju.

„Ovih nekoliko posljednjih dana osjećam se stvarno beznadno. Osjećam se kao da živimo u razaranju i budućnost izgleda sumorno. Osjećam se ugušeno i frustrirano u isto vrijeme“, rekao je 32-godišnji stanovnik Teherana za CNN. Dodao je da su svake noći "udarali sve jače i jače".

Drugi 44-godišnji građanin rekao je da, iako ljudi umiru, neki dijelovi života nastavljaju se normalno: "Morate nastaviti živjeti svoj život, znate? Ne možemo samo ostati kod kuće i brinuti se."

Tridesetogodišnja žena u Teheranu rekla je da su protekle noći bile "zastrašujuće": "Možete čuti zvuk bombi iz cijelog grada, bez obzira gdje se nalazite." Dodala je da neki ljudi pozdravljaju sukob, posebno u dijaspori, ali da ona to ne čini. "Mislim da je ovaj rat od samog početka bio apsolutna ludost i pogreška. Sada živimo pod stalnim bombardiranjem i jednostavno se ne isplati", rekla je.

EU: 450 milijuna eura pomoći za Bliski istok

12.50 - EU će osigurati 458 milijuna eura humanitarne pomoći Bliskom istoku kao odgovor na tekući sukob u regiji.

"Na ratom razorenom Bliskom istoku, Europska unija jača dok se drugi povlače", rekao je Hadja Lahbib, povjerenik bloka za humanitarna pitanja, najavljujući podršku u Bruxellesu.

Međunarodne humanitarne organizacije izrazile su zabrinutost zbog pogoršanja humanitarnih uvjeta u regiji, posebno u Libanonu, gdje se smatra da je raseljeno više od 850.000 ljudi.

Prošli tjedan, Ujedinjeni narodi objavili su svoju namjeru da prikupe i pruže više od 300 milijuna dolara humanitarne pomoći Libanonu.

Izrael proširio svoju kopnenu prisutnost na jugu Libanona

12.49 - Izrael je prodro u nove dijelove južnog Libanona, rasporedivši trupe radi ciljanja na položaje Hezbolaha.

Glasnogovornik izraelske vojske potpukovnik Nadav Shoshani rekao je novinarima da su vojnici na "novim lokacijama na kojima naše trupe jučer nisu djelovale", opisavši najnovije kopnene operacije kao "ograničene i ciljane". 

Odbio je reći koliko duboko u Libanon će trupe napredovati i hoće li vojnici zauzeti još položaja.

Izraelske trupe su tijekom vikenda opkolile strateški grad Hijam na jugu Libanona, rekli su libanonski sigurnosni izvori za Reuters, što prijeti odsijecanjem južnih dijelova od ostatka zemlje. 

No dva izraelska dužnosnika izjavila su u nedjelju da se očekuje da će Izrael i Libanon u narednim danima održati razgovore s ciljem osiguranja trajnog prekida vatre kojim bi se skupina razoružala. 

Bejrut je prošli tjedan počeo formirati delegaciju za buduće razgovore, ali libanonski dužnosnici rekli su Reutersu tijekom vikenda da nisu dobili potvrdu da će se sastanak i održati.

Prema sporazumu o prekidu vatre iz studenog 2024., Hezbolah se trebao povući iz južnog Libanona, a libanonska vojska preuzeti vlast, dok je zauzvrat Izrael trebao prestati bombardirati. 

Izrael tvrdi da suprotna strana nikada nije ispunila svoj dio sporazuma, stoga je nastavio izvoditi gotovo svakodnevne zračne napade na područja koja je smatrao položajima Hezbolaha i njegovo naoružanje.

Glasnogovornik katarskog Ministarstva vanjskih poslova, Majed al-Ansari, izjavio je da eskalacija usred tekućeg rata "neće donijeti mir ni sigurnost".

Govoreći na konferenciji za novinare u Dohi, rekao je da Izrael dodatno potiče "kontinuirani krug eskalacije". 

Al-Ansari je kazao da Izrael svakodnevno "krši" suverenitet Libanona, nastavlja "počinjavati zločine u Pojasu Gaze", te se također "koristi" trenutačnom situacijom na okupiranoj Zapadnoj obali, gdje izraelski doseljenici napadaju i vrše nasilje nad Palestincima.

Starmer: UK surađuje s europskim saveznicima na planu za Hormuški tjesnac

11.55 - Britanski premijer Keir Starmer rekao je da Velika Britanija aktivno radi na planu ponovnog otvaranja Hormuškog tjesnaca, ali nije izričito spomenuo suradnju s SAD-om. 

"Već smo djelovali zajedno s drugim zemljama kako bismo oslobodili zalihe nafte za hitne slučajeve na razini koja je potpuno neviđena, ali u konačnici moramo ponovno otvoriti Hormuški tjesnac kako bismo osigurali stabilnost na tržištu", rekao je Starmer.

Dodao je da to nije jednostavan zadatak: "Stoga surađujemo sa svim našim saveznicima, uključujući i naše europske partnere, kako bismo sastavili održiv kolektivni plan koji može što brže vratiti slobodu plovidbe u regiji i ublažiti ekonomske posljedice." 

Starmer je naglasio da Britanija "neće biti uvučena u širi rat" na Bliskom istoku.

Spomenuo je i da su "tisuće" britanskih vojnika trenutno raspoređene na Cipru i diljem Bliskog istoka te da tri eskadrile borbenih zrakoplova rade uz timove za borbu protiv dronova kako bi presreli iranske napade. 

Starmer bi se uskoro trebao sastati i s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim jer Ukrajina i njezini saveznici "ne mogu dopustiti da se rat u Zaljevu pretvori u Putinov neočekivani dobitak".

Saudijski princ savjetuje Trumpu da nastavi snažno udarati po Iranu? 

11.49 - New York Times poziva se na izjave dužnosnika, da američki predsjednik Donald Trump redovito razgovara s arapskim vođama, posebno Mohammedom bil Salamanom, saudijskim prijestolonasljednikom.

Prema riječima nekoliko dužnosnika, savjet koji Trump dobiva od princa jest da nastavi snažno udarati Irance, što je više puta Washingtonu savjetovao i pokojni saudijski kralj Abdullah: "Odrubite glavu zmiji". 

Izvještaj nije u skladu sa službenim javnim stavom Saudijske Arabije prije rata, kada je zemlja izjavila da se protivi napadu i da neće dozvoliti korištenje svog teritorija za napade na Iran. 

EU ima prijedlog za Hormuški tjesnac?

11.38 - Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas dala je naslutiti da bi se u Hormuškom tjesnacu mogao koristiti sličan model kao u Crnom moru za deblokiranje izvoza ukrajinskog žita.

“Razgovarala sam s glavnim tajnikom UN-a Antoniom Guterresom o tome je li moguće imati istu vrstu inicijative kao što smo imali u Crnom moru za izvoz žita iz Ukrajine jer je zatvaranje Hormuškog tjesnaca iznimno opasno za opskrbu naftom i energijom Azije”, izjavila je Kallas prije početka sastanka ministara vanjskih poslova država članica EU-a.

Upozorila je i da je ovaj problem veliki izazov za gnojiva.

"Ne bude li gnojiva ove godine, sljedeće će nedostajati hrane", rekla je Kallas.

U ljeto 2022. postignut je dogovor između Ujedinjenih naroda, Turske i Rusije o dopuštanju izvoza putem sigurnog pomorskog humanitarnog koridora u Crnom moru.

Kallas je rekla da će ministri također razgovarati o tome je li moguće promijeniti mandat misije EU-a Aspides, koja je trenutačno zadužena za zaštitu brodova u Crvenom moru od jemenskih hutista.

“Razgovarat ćemo s državama članicama je li moguće stvarno promijeniti mandat ove misije. Poanta je u tome jesu li države članice spremne zapravo koristiti ovu misiju jer želimo imati sigurnost u ovoj regiji, onda bi bilo najlakše zapravo već koristiti operaciju koju imamo u regiji”, rekla je Kallas.

Kallas je osudila američko ukidanje sankcija za izvoz ruske nafte i nazvala je to "opasnim presedanom" jer donosi više novca Rusiji, baš kao što i zatvaranje Hormuškog tjesnaca ide u korist Rusiji a financira rat protiv Ukrajine.

Iran spreman nastaviti rat gdje god se nalazio

11.27 - U izjavi podijeljenoj za Telegram jutros, iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi je rekao:

"To što kažemo da ne želimo prekid vatre nije zato što želimo rat, već zato što ovaj put ovaj rat mora završiti na način da naši neprijatelji nikada više ne pomisle ponoviti ove napade i ovu agresiju.

Mislim da su do sada naučili dobru lekciju i shvatili s kakvom nacijom imaju posla, onom koja ne oklijeva braniti se i spremna je nastaviti rat gdje god se nalazio i ponijeti ga gdje god se nalazio."

Kina u kontaktu sa SAD-om o samitu, sporne sankcije Rubiu

11.17 - Kina je izjavila da je u kontaktu sa Sjedinjenim Državama u pogledu posjeta Donalda Trumpa toj zemlji, nakon što je američki predsjednik zaprijetio da će putovanje odgoditi zbog stanja u Hormuškom tjesnacu i predložio da sankcije koje su prethodno uvedene protiv Marca Rubija više ne budu na snazi.

Bijela kuća prethodno je objavila da će Trump putovati u Kinu od 31. ožujka do 2. travnja na dugo očekivani samit s kineskim predsjednikom Xijem Jinpingom.

Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Lin Jian ranije je rekao da "šef državne diplomacije" i gra nezamjenjivu ulogu kada je posrijedi pružanje strateškog vodstva odnosima Kine i SAD-a" te da su obje strane u kontaktu i komuniciraju o putovanju.

Peking je također dao do znanja da će američkom državnom tajniku Marcu Rubiju, koji bi trebao pratiti Trumpa na putovanju u Peking, biti dopušten ulazak u zemlju unatoč sankcijama koje su mu nametnute 2020. zbog izjava o Hong Kongu i Xinjiangu u vrijeme dok je još bio američki senator.

Kineski i američki dužnosnici sastaju se ovaj tjedan u Parizu, a potencijalna područja dogovora u poljoprivredi, ključnim mineralima i trgovini mogla bi biti na dnevnom redu razgovora između Trumpa i Xija za vrijeme samita u Pekingu.

Teheran: Nema razmjena poruka s SAD-om

11.14 - Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi​ negirao je bilo kakav kontakt sa SAD-om oko sukoba, nakon što je američki predsjednik Donald Trump u nedjelju u zrakoplovu Air Force One novinarima rekao da SAD razgovara s Iranom ali "ne misli da su spremni". 

U razgovoru za iransku novinsku agenciju SNN, Araghchi je rekao da nije bilo razmjena poruka o potencijalnom mirovnom sporazumu. 

Iran nije tražio prekid vatre i sukob mora završiti "na način koji osigurava da se ne ponovi", rekao je Araghchi.

Indija pregovara o puštanju brodova kroz Hormuški tjesnac

11.02 - Indijski ministar vanjskih poslova Subrahmanyam Jaishankar izrazio je nadu da će razgovori s Iranom početi ublažavati poremećaje u plovidbi za brodove te zemlje u Hormuškom tjesnacu. 

"Trenutno razgovaram s Iranom i moji razgovori su dali neke rezultate", rekao je za Financial Times, ali je dodao da ne postoji opći aranžman za sve indijske brodove kojima bi bio omogućen prolaz.

Dva indijska tankera za prijevoz plina prošla su kroz tjesnac u subotu, nakon razgovora između Delhija i Teherana.

Još 22 broda pod indijskom zastavom čekaju dozvolu za prolazak.

Hormuški tjesnac je ključan za Indiju jer otprilike 40-50 uvoza sirove nafte dolazi kroz taj plovni put. Njime se prevozi i oko polovice prirodnog plina za tu zemlju. 

Indija se posljednjih nekoliko dana suočava s ograničenim zalihama plina za kuhanje, što je dovelo do paničnog kupovanja i prisililo neke restorane na privremeno zatvaranje.

Bivši libanonski predsjednik podržao pregovore s Izraelom

10.57 - Bivši predsjednik Libanona Michel Suleiman izrazio je potporu inicijativi za održavanje izravnih pregovora s Izraelom i rekao da Bejrut ne bi trebao ostati sam u podnošenju tereta sukoba.

U izjavi objavljenoj iz predsjedničke palače Baabda na X profilu libanonskog predsjedništva, Suleiman je rekao da podržava korak prema izravnim razgovorima, napominjući da su zemlje u regiji poput Egipta, Jordana i Sirije već pregovarale s Izraelom.

Suleiman je dodao da se takav potez uklapa u okvir međunarodnih sporazuma, uključujući Rezoluciju 1701 Vijeća sigurnosti UN-a i Taifski sporazum, koji pozivaju da libanonska država ima monopol nad uporabom sile.

Libanonski premijer Salam je ranije ovog mjeseca izjavio da su vojne i sigurnosne aktivnosti Hezbollaha zabranjene.

Nove eksplozije u Teheranu

10.39 - Stižu izvješća o eksplozijama u Teheranu nekoliko sati nakon što je Izrael objavio da je tijekom noći izveo velike napade.

Eksplozije su se čule u središtu Teherana dok su aktivirani sustavi protuzračne obrane, navode mediji. 

Istovremeno, Izraelske obrambene snage (IDF) priopćile su da su pokrenule val "opsežnih" napada u Teheranu, Shirazu - gradu na jugozapadu Irana i Tabrizu na sjeverozapadu Irana.

Izraelska vojska izjavila je da cilja na "infrastrukturu" iranskog režima, ali u takvim vrstama napada veće je poginulo mnogo civila.

Prema iranskoj novinskoj agenciji koja je citirala guvernera Teherana, 12.000 stambenih jedinica u glavnom gradu je pretrpjelo "djelomičnu" ili "potpunu" štetu zbog američko-izraelskog rata.

Dodaju da su u današnjem napadu meta napada bila stambena područja u Teheranu što će, kako tvrde, vjerojatno rezultirati "značajnim" brojem ozljeda i smrtnih slučajeva. 

Bivši izraelski vojni časnik protiv 'beskrajnog rata' u Libanonu

10.38 - Yair Golan, čelnik lijevog centra stranke Demokrati i bivši zamjenik načelnika izraelske vojske, kaže da izraelskoj vladi ne bi trebalo dopustiti da zemlju odvede "u beskrajni rat” u Libanonu, kao što je to učinila u Gazi.

"Poznajem Libanon. Bio sam zapovjednik Sjevernog zapovjedništva. Veći dio svojih profesionalnih godina proveo sam tamo kao borac i zapovjednik. I jasno kažem: Moramo iscrpiti svaku diplomatsku mogućnost do kraja prije nego što pošaljemo divizije u libanonsku močvaru", napisao je na platformi X. 

Libanon bi priznao Izrael u zamjenu za prekid vatre? 

10.25 - Prema novinama Hareetz, Izrael razmatra francuski prijedlog u kojem bi Libanon formalno priznao Izrael u zamjenu za jamstva da više neće biti izraelskih zračnih napada i da će se izraelske trupe povući s juga zemlje. 

Izrael je zadržao trupe u pet područja južnog Libanona kršeći sporazum o prekidu vatre iz studenog 2024.

Izvor je za Hareetz rekao da izraelski premijer Benjamin Netanyahu još nije odlučio o francuskom prijedlogu. 

Izvještava se da dužnosnici u Washingtonu očekuju da će američko "strpljenje" za rat u Libanonu biti iscrpljeno nakon što završi "glavni" rat protiv Irana.

To znači da postoji uska mogućnost za pregovore s Libanonom, čija bi vlada vjerojatno platila visoku diplomatsku cijenu za neviđeni korak službenog priznanja Izraela.

Axios zasebno izvještava da bi, prema francuskom prijedlogu, Izrael i Libanon započeli pregovore o "političkoj deklaraciji" koju bi podržale SAD i Francuska, a koja bi se trebala dogovoriti u roku od mjesec dana.

Prekid interneta u Iranu ušao u 17. dan

10.10 - Prekid interneta u Iranu ušao je u 17. dan, priopćila je organizacija za praćenje interneta NetBlocks.

"Tijekom posljednjeg dana zabilježen je pad u rezerviranoj telekomunikacijskoj mrežnoj infrastrukturi, što je dodatno smanjilo dostupnost VPN-ova te je neke korisnike s odobrenim pristupom i usluge NIN-a (Nacionalne informacijske mreže) poslalo offline", naveli su.

Iranske vlasti su više puta uvodile gotovo potpune prekide interneta pa je globalna povezanost zemlje padala na oko 1 posto uobičajene razine.

U zračnom napadu u središnjem Iranu uništena školska zgrada

9.41 - U zračnom napadu u središnjem Iranu uništena je školska zgrada, izvijestili su u ponedjeljak iranski mediji.

Napad se dogodio u malom gradu Homejnu, izvijestila je iranska novinska agencija Mehr.

Poginulih nema, a oštećeno je nekoliko kuća u blizini. U ostalim napadima u pokrajini navodno je ubijeno pet osoba.

I poznati internetski aktivist po imenu Vahid izvijestio je o incidentu. Pozvao se na lokalne stanovnike koji su rekli da je ondje bombardirana raketna baza Korpusa islamske revolucionarne garde.

Najmanje jedan iranski projektil pogodio središnji Izrael

9.39 - Najmanje jedan iranski projektil pogodio je središnji Izrael, izvijestilo je nekoliko izraelskih medija. Nije jasno je li riječ o krhotinama projektila ili izravnom pogotku.

Prema izraelskim službama spašavanja na koje se poziva The Times of Israel, u središtu Izraela prijavljena su najmanje dva udara.

Izraelski vojni radio, pozivajući se na vojni izvor, izvijestio je da je iranski projektil pao u području oko Tel Aviva.

Zasada nema informacija o ozlijeđenima.

Iranska vojska prijeti američkom nosaču zrakoplova

9.29 - Ebrahim Zolfaghari, glasnogovornik iranskog Središnjeg stožera Khatam al-Anbiya, izjavio je da se prisutnost američkog nosača zrakoplova USS Gerald R. Ford u Crvenom moru smatra prijetnjom Iranu, prenosi poluslužbena novinska agencija Fars.

Dodao je da to znači kako se logistički i potporni centri koji opslužuju borbenu skupinu nosača u Crvenom moru smatraju "metama” iranskih oružanih snaga.

USS Gerald Ford djelovao je u Crvenom moru kao dio američkih vojnih operacija protiv Irana.

U četvrtak su dvojica američkih mornara na nosaču ozlijeđena nakon što je tijekom borbe izbio požar u praonici broda. Njihove ozljede nisu opasne po život.

USS Gerald Ford ostao je u potpunosti operativan nakon incidenta.

Izrael tvrdi da je uništio avion ubijenog Alija Hameneija

9.23 - Izraelska vojska priopćila je da je njezino ratno zrakoplovstvo uništilo zrakoplov koji je koristio pokojni iranski vrhovni vođa Ali Hamenei u, kako su naveli, "preciznom napadu“ na zračnu luku Mehrabad u glavnom gradu Teheranu.

"Uništenje zrakoplova narušava sposobnosti vodstva iranskog režima za koordinaciju s državama takozvane osovine, njegove napore u jačanju vojnih snaga te sposobnost obnove svojih kapaciteta“, navodi se u priopćenju objavljenom na Telegramu.

Požar u industrijskoj zoni u Fujairahu u UAE-u

8.58 - U velikoj industrijskoj zoni u Fujairahu u Ujedinjenim Arapskim Emiratima izbio je požar nakon napada dronom, priopćio je medijski ured emirata.

Zasad nema izvješća o ozlijeđenima.

Lokalni obrambeni timovi pokušavaju staviti požar pod kontrolu.

U Fujairahu se načazi najveća luka u zemlji, a operacije utovara nafte u luci su obustavljene nakon napada, rekla su dva izvora za Reuters.

Ova industrijska zona je napadnuta već nekoliko puta od početka sukoba. 

Kina 'razgovara sa svim stranama' u iranskom sukobu

8.54 - Kinesko ministarstvo vanjskih poslova ponovno je izrazilo zabrinutost zbog Hormuškog tjesnaca i sukoba na Bliskom istoku.

Ministarstvo nije spomenulo slanje brodova u tjesnac, nakon što je američki predsjednik Donald Trump pozvao Peking da to učini.

Glasnogovornik ministarstva Lin Jian opisao je situaciju kao "napetu" i potkopavajuću za globalnu stabilnost.

"Kina još jednom poziva sve strane da odmah prekinu vojne akcije, izbjegnu daljnju eskalaciju napetosti i spriječe veće utjecaje regionalnih turbulencija na globalni gospodarski razvoj", rekao je. 

Trump je ranije dao naslutiti da bi mogao odgoditi planirani samit s kineskim čelnikom Xi Jinpingom, dodajući da bi "i Kina trebala pomoći jer Kina 90 posto svoje nafte dobiva iz tjesnaca".

Lin je tu poruku komentirao ovim riječima: "Diplomacija šefova država igra nezamjenjivu ulogu u pružanju strateškog vodstva kinesko-američkim odnosima. Dvije strane ostaju u komunikaciji u vezi s posjetom predsjednika Trumpa Kini“.

Također je izbjegao pitanje o tome je li Kina primila ikakav zahtjev od SAD-a za slanje brodova u vode oko Hormuškog tjesnaca.

"U komunikaciji smo sa svim stranama u vezi s trenutnom situacijom i predani smo promicanju ublažavanja i smirivanja situacije“, rekao je Jian.

Araghchi: Nema razloga za pregovore s Amerikancima

8.50 - Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi​ izjavio je da Iran ne vidi nikakav razlog za pregovore s SAD-om o završetku rata.

Araghchi je u intervjuu za CBS rekao da će se Iran braniti sve dok Trump ne shvati da je ovo "ilegalan rat u kojem nema pobjede“.

Hormuški tjesnac nije potpuno zatvoren, rekao je Araghchi, ali je pristup strogo zabranjen SAD-u i njegovim saveznicima. 

"Obratio nam se veći broj zemalja tražeći siguran prolaz za svoja plovila. Na našoj vojsci je da odluči tko može proći. Određena skupina brodova iz različitih zemalja već je dobila dopuštenje, ali tjesnac ostaje zatvoren za Sjedinjene Države i njihove saveznike“, rekao je iranski ministar. 

Araghchi je potvrdio da se iranske zalihe obogaćenog uranija trenutno nalaze pod ruševinama.

"Trenutno nemamo nikakav plan za izvlačenje obogaćenog uranija koji se nalazi pod ruševinama. To bi bio proces koji zahtijeva suradnju s IAEA-om, ali u ovom trenutku, ništa od toga nije na stolu", rekao je Araghchi.  

Izraelski ministar: Rat će trajati još nekoliko tjedana

8.47 - Izraelski ministar kulture i sporta Miki Zohar pozvao je Izrael da se pripremi za eskalaciju "u narednim danima“, dodajući da je američko-izraelski rat protiv Irana "vrlo vjerojatno“ da će trajati još nekoliko tjedana.

"Znamo da bi u narednim danima moglo doći do eskalacije. Cijela Država Izrael, svi mi, moramo biti spremniji u narednim danima. Vrlo je vjerojatno da će rat potrajati još nekoliko dugih tjedana“, rekao je ministar za izraelski radio 103FM.

Ministri EU-a raspravljaju o Hormuškom tjesnacu 

8.27 - Zemlje članice EU-a raspravljat će o tome što se može učiniti s europske strane kako bi Hormuški tjesnac ostao otvoren, izjavila je u ponedjeljak visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas.

"U našem je interesu da Hormuški tjesnac ostane otvoren i zato raspravljamo i o tome što možemo učiniti u tom pogledu s europske strane“, rekla je Kallas novinarima uoči sastanka EU o vanjskim poslovima u Bruxellesu.

Ministri vanjskih poslova EU-a raspravljat će zapravo o jačanju male pomorske misije na Bliskom istoku.

Misija EU-a Aspides osnovana je 2024. godine kako bi zaštitila brodove od napada jemenskih Hutista u Crvenome moru. Pod izravnim zapovjedništvom trenutačno ima talijanski i grčki brod, a može pozvati i francuski i još jedan talijanski brod za potporu.

Očekuje se da će razgovori u Bruxellesu u ponedjeljak vjerojatno biti fokusirani na pritisak Kaje Kallas da se misiji doda više brodova. 

Diplomati i dužnosnici ipak ne očekuju da će odlučiti o proširenju misije na Hormuški tjesnac.

Svaka promjena mandata Aspidesa zahtijevala bi odobrenje svih 27 zemalja članica EU-a.

Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul u nedjelju je rekao da Aspides nije bio učinkovit ni u realizaciji aktualnih zadaća te da je vrlo skeptičan u pogledu toga da bi njegovo proširenje na Hormuški tjesnac zajamčilo veću sigurnost. 

"Ne vidim da je NATO donio ikakvu odluku u tom smjeru ili da bi mogao preuzeti odgovornost za Hormuški tjesnac. Da je to slučaj, onda bi se tijela NATO-a time pozabavila u skladu s tim", rekao je njemački ministar u Bruxellesu uoči sastanka Vijeća EU za vanjske poslove. 

Francuska nastoji okupiti koaliciju da bi osigurala tjesnac nakon što se sigurnosna situacija stabilizira, dok Velika Britanija sa saveznicima raspravlja o nizu opcija da bi se zajamčila sigurnost brodskog prometa, rekli su dužnosnici.

SAD: Zastupnici će ponovno glasati o ratnim ovlastima

8.14 - Vođa manjine u Zastupničkom domu Hakeem Jeffries izjavio je da će Zastupnički dom SAD-a u ponedjeljak, nakon povratka na zasjedanje, glasati o rezoluciji o ratnim ovlastima kako bi se ograničila ovlast predsjednika Donalda Trumpa da se uključi u rat s Iranom.

"Donijeli smo rezoluciju o ratnim ovlastima na Kongres kojoj je nedostajalo nekoliko glasova kada smo bili na zasjedanju ranije ovog mjeseca. Po povratku nastavit ćemo raditi isto“, rekao je Jeffries u nedjelju.

Dodao je da su neki od demokrata koji su glasali protiv rezolucije izrazili da bi sada bili za.

Četiri demokrata u Zastupničkom domu glasala su protiv posljednje rezolucije.

Projektil pao na civilno vozilo u Abu Dhabiju: Jedna osoba poginula

8.10 - Jedna osoba je poginula nakon što je raketa pala na vozilo u Abu Dhabiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, rekli su u dužnosnici.

U objavi na X-u, Ured za medije Abu Dhabija izvijestio je da je projektil pao na civilno vozilo u području Al Bahyah, a žrtvu su identificirali kao Palestinca. Nije jasno je li raketa presretnuta ili je pogodila metu.

Ranije tog jutra, policija Abu Dhabija izjavila je da se sustavi protuzračne obrane bore s raketnom prijetnjom i pozvala stanovnike da ostanu na sigurnom mjestu.

Dvoje poginulih u zračnom napadu na bazu iračke milicije

7.45 - Dvije osobe poginule su u incidentu blizu Babilona, izvijestio je irački dužnosnik.

Ranije su stigle vijesti o napadu na sjedište Snaga narodne mobilizacije u području Jurf al-Sakhar, blizu Babilona.

Izrael pokrenuo 'ograničene' kopnene operacije u Libanonu

7.40 - Izraelska vojska (IDF) izjavila je da su njezine trupe započele "ograničene i ciljane" kopnene operacije protiv Hezbollaha u južnom Libanonu. 

Većina operacija Izraelskih obrambenih snaga protiv militantne skupine koju podržava Iran do sada su bili raketni napadi, s manjim kopnenim operacijama blizu libanonske granice.

Taj potez je "dio širih obrambenih napora za uspostavljanje i jačanje prednjeg obrambenog položaja... [i] stvaranje dodatnog sloja sigurnosti za stanovnike sjevernog Izraela", priopćio je IDF.

Libanonsko ministarstvo zdravstva priopćilo je da je u izraelskim napadima u Libanonu od 2. ožujka ubijeno 850 ljudi, a ranjeno više od 2100.

Snažan rast cijena nafte drugi tjedan zaredom

7.37 - Cijene nafte snažno su porasle i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer je zbog krize na Bliskom istoku onemogućen izvoz nafte kroz Hormuški tjesnac.

U dva tjedna od napada SAD-a i Izraela na Iran cijene su skočile više od 40 posto.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla oko 10 posto, na 103,14 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio oko 8 posto, na 98,70 dolara.

Na početku prošloga tjedna cijene su se primaknule i granici od 120 dolara, no kasnije su ipak skliznule s te razine.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) poručila je da se radi o najvećem poremećaju opskrbe u povijesti i odlučila da će njezine članice koordinirano na tržište plasirati 400 milijuna barela nafte iz strateških rezervi.

Zahvaljujući tome, cijene nafte ponešto su se stabilizirale, no i dalje se kreću na povišenim razinama.

Irak trpi posljedice američko-izraelskih napada na Iran

7.30 - Irak sa svojih 47 milijuna stanovnika zemlja je koja bi najviše mogla stradati od američkog i izraelskog napada na Iran, zbog svoje krhke političke strukture i velike proračunske ovisnosti o nafti.

Naime, u roku nekoliko sati od napada na Iran, ponovno su izbili sukobi u Iraku.

Iran i šijitske grupe koje Iran podržava gađaju američke baze u Iraku dok SAD bombardira proiranske skupine u Iraku.

Irak je na udaru obiju zaraćenih strana, ustvrdio je irački ministar vanjskih poslova Fuad Husein na konferenciji za novinare.

Jedna proiranska skupina objavila je da su u utorak u zračnom napadu ubijena četiri njezina borca u bazi na sjeveru Iraka, u najnovijem nizu napada koje su najvjerojatnije izveli SAD ili Izrael.

Proiranske milicije istodobno gotovo svakodnevno napadaju američku bazu u Irbilu, glavnom gradu iračke autonomne regije Kurdistan, te pucaju na položaje potencijalnih američkih saveznika među lokalnim kurdskim frakcijama.

Širenje sukoba na Irak prijeti urušavanjem ionako krhke ravnoteže u toj zemlji koja se nikad nije oporavila od američke invazije 2003. radi rušenja režima Sadama Huseina.

Iračko gospodarstvo ovisi o izvozu nafte, koji je naglo pao zbog iranske blokade Hormuškog tjesnaca. Učestali su nestanci struje u trenutku kad se političari bore za formiranje nove vlade.

Šijitske milicije koje podržava Teheran preuzele su odgovornost za desetak raketnih i bespilotnih napada usmjerenih na američke vojne i diplomatske objekte.

Letovi se nastavljaju na aerodromu u Dubaiju 

7.25 - Letovi do i iz međunarodne zračne luke Dubai postupno će se nastaviti jutros nakon privremene obustave.

Zatvaranje je uvedeno na nekim mjestima "kao mjera predostrožnosti", priopćio je Dubai Media Office.

Prema podacima praćenja tvrtke Flightradar24, nekoliko britanskih letova koji su letjeli prema Dubaiju moglo se vidjeti kako se okreću usred leta.

Letovi obustavljeni u zračnoj luci Dubai 

6.24 - Privremeno su obustavljeni letovi u međunarodnoj zračnoj luci Dubai kao "mjera opreza kako bi se osigurala sigurnost svih putnika i osoblja", izvijestile su vlasti.

Reakcija je to na ranije izazvan požar do kojeg je došlo na spremniku goriva uslijed napada dronom. 

Prije izbijanja sukoba između SAD-a i Irana, Međunarodna zračna luka Dubai bila je najprometnija na svijetu za međunarodne letove, s gotovo 90 milijuna putnika u 2025. godini.

Protuzračna obrana Ujedinjenih Arapskih Emirata odgovara na napade raketama i dronovima iz Irana, priopćilo je ministarstvo obrane.

U objavi na X- u navedeno je da su "zvukovi koji se čuju u raštrkanim dijelovima zemlje rezultat presretanja balističkih raketa od strane sustava protuzračne obrane, kao i presretanja dronova i streljiva koje se zadržava“.

SAD premješta marince iz Japana na Bliski istok

5.57 - SAD je počeo premještati više od 2000 marinaca s japanskog otoka Okinawa na Bliski istok, javljaju mediji.

Washington je već nedavno započeo premještanje sustava raketne obrane sa sjedištem u Južnoj Koreji.

Marinci se navodno nalaze na amfibijskom jurišnom brodu Tripoli, čija je matična luka u Sasebu, na jugozapadu Japana.

Vojnici pripadaju 31. ekspedicijskoj jedinici marinaca na Okinawi, u kojoj se nalazi više od polovice od 50.000 američkih vojnika stacioniranih u Japanu.

Očekuje se da će Tripoli, opremljen borbenim zrakoplovima F-35, stići do Bliskog istoka za jedan do dva tjedna.

Premještanje američkih vojnih sredstava iz sjeveroistočne Azije izazvalo je zabrinutost o predanosti SAD-a sigurnosti Japana i Južne Koreje, usred povećane kineske pomorske aktivnosti u Istočnom i Južnom kineskom moru te sjevernokorejskog razvoja balističkih projektila i nuklearnog oružja.

Sjeverna Koreja je tijekom vikenda testirala oko 10 balističkih projektila u znak prosvjeda protiv početka zajedničkih vojnih vježbi SAD-a i Južne Koreje.

Ali Hamenei nije želio da njegov sin preuzme vlast?

5.50 - Novi obavještajni podaci iz SAD-a sugeriraju da je bivši iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamenei imao sumnje u vezi s time da će ga njegov sin zamijeniti, rekli su više izvora američkom medijskom partneru BBC-a, CBS Newsu.

Izvještava se da je Hamenei bio zabrinut zbog toga što bi njegov sin Modžtaba Hamenei ikada mogao preuzeti vlast jer je bio doživljavan kao "ne baš bistar" i "nekvalificiran" za vođu.

Izvori su također rekli publikaciji da je pokojni vrhovni vođa bio svjestan da njegov sin ima "problema u privatnom životu".

CBS izvještava da je informacija već proslijeđena američkom predsjedniku Donaldu Trumpu i "njegovom uskom krugu". 

Ajatolah Modžtaba Hamenei (56) je prošlog vikenda izabran za vrhovnog vođu Irana.

Macron: Neprihvatljivo da Francuska bude meta napada

5.44 - Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je u nedjelju iranskom kolegi Masudu Pezeškijanu da je "neprihvatljivo" da Francuska bude meta napada na Bliskom istoku i zatražio hitan povratak dvojice francuskih državljana koji su pritvoreni u Iranu.

"Podsjetio sam ga da Francuska djeluje isključivo u defenzivnom okviru čiji je cilj zaštita njezinih interesa, interesa regionalnih partnera i sloboda plovidbe, i da je neprihvatljivo da naša zemlja bude meta", kazao je Macron u objavi na X-u.

Macron ‌je naglasio i da je važno ponovno uspostaviti slobodu plovidbe u Hormuškom tjesnacu: "Sloboda plovidbe u Hormuškom tjesnacu mora se ponovno uspostaviti što je prije moguće."

Naglasio je da će trajna stabilnost zahtijevati novi politički i sigurnosni okvir koji će uzeti u obzir iranske nuklearne ambicije, program balističkih projektila i regionalne aktivnosti.

"Samo novi politički i sigurnosni okvir može jamčiti mir i sigurnost za sve“, rekao je Macron, dodajući da takav aranžman mora jamčiti da Iran nikada neće steći nuklearno oružje.

Japan i Australija neće poslati brodove u Hormuški tjesnac

4.47 - Japan i Australija ne planiraju slati ratne brodove na Bliski istok kako bi pratili brodove kroz Hormuški tjesnac, nakon što je američki predsjednik Donald Trump pozvao saveznike na stvaranje koalicije za ponovno otvaranje plovnog puta.

Trump je rekao da je njegova administracija već kontaktirala sedam zemalja. U objavi na društvenim mrežama tijekom vikenda izrazio je nadu da će sudjelovati Kina, Francuska, Japan, Južna Koreja, Velika Britanija i druge.

Japanska premijerka Sanae Takaichi izjavila je da njezina zemlja, ograničena ustavom koji odbacuje rat, nema plan slati ratne brodove u pratnju brodova na Bliskom istoku.

"Nismo donijeli nikakve odluke o slanju pratećih brodova. Nastavljamo ispitivati ​​što Japan može učiniti samostalno, a što se može učiniti unutar pravnog okvira“, rekala je Takaichi parlamentu.

Australija je izjavila da nije zamoljena i da neće poslati ratne brodove kako bi pomogli u ponovnom otvaranju tjesnaca.

"Znamo koliko je to nevjerojatno važno, ali to nije nešto što smo pitani niti čemu mi doprinosimo“, rekla je Catherine King, članica kabineta premijera Anthonyja Albanesea, u intervjuu za državnu televiziju ABC.

Vatra blizu međunarodne zračne luke u Dubaiju

2.55 - Požar je u noći na ponedjeljak izbio kod međunarodne zračne luke u Dubaiju, objavio je ured za medije. Nema informacija o ozlijeđenima. 

Vlasti u Dubaiju rekle su da je dron pogodio spremnik goriva. Spasilački timovi rade na stavljanju požara pod kontrolu. 

 

Zaljevske arapske države suočile su se s više od 2000 napada raketama i dronovima od izbijanja američko-izraelskog rata protiv Irana 28. veljače.

Mete su bile američke diplomatske misije i vojne baze, ali i ključna naftna infrastruktura u Zaljevu, kao i luke, zračne luke, hoteli te stambene i poslovne zgrade.

Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su 2020. normalizirali odnose s Izraelom, suočili su se s najvećim teretom napada.

Trump: NATO se možda suočava s 'vrlo lošom' budućnosti

1.17 - Američki predsjednik Donald Trump upozorio je da se NATO suočava s "vrlo lošom" budućnosti ako američki saveznici ne pomognu u otvaranju Hormuškog tjesnaca, u intervjuu koji je u nedjelju objavio Financial Times (FT).

Trump je za FT rekao da bi mogao odgoditi i samit koji se priprema s kineskim predsjednikom Xi ⁠Jinpingom kasnije ovog mjeseca, dok pokušava izvršiti pritisak na Peking da pomogne da se odblokira ključni pomorski put.

Podsjetio je da Europa i Kina uvelike ovise o nafti iz Perzijskog zaljeva, za razliku od SAD-a te je rekao da bi zemlje koje imaju korist od ove pomorske rute trebale pomoći da se ona osigura.

"Primjereno je jedino da ljudi koji imaju koristi od tjesnaca pomognu kako se tamo ne bi dogodilo ništa loše. Ako nema odgovora (na američki zahtjev) ili ako je on negativan, mislim da će to imati vrlo loše posljedice za budućnost NATO-a“, rekao je Trump novinama.

Dodao je i kako smatra da bi i Kina trebala pomoći jer ona "dobiva 90 posto svoje nafte preko tjesnaca", naglasivši da bi želio znati poziciju Pekinga prije planiranog putovanja.

“Mogli bismo odgoditi”, ‌dodao je Trump, misleći na put u Kinu.

POGLEDAJTE VIDEO Više od 2000 mrtvih i stotine tisuća izbjeglica! Rat na Bliskom istoku ulazi u treći tjedan...