U sklopu drugog dana Sigurnosne konferencije u Münchenu u subotu se nastavlja niz rasprava, razgovora na visokoj razini i zatvorenih okruglih stolova.

Tijek događaja i izjave glavnih sudionika pratite na net.-hr-u.

TIJEK DOGAĐAJA:

• Marco Rubio 'zaradio' ovacije Europljana svojim govorom
• Von der Leyen: 'Europi je bila potrebna šok terapija'
• Starmer: 'Europa je uspavani div'
• Na konferenciji govori i Volodimir Zelenski

Von der Leyen: 'Bila je potrebna šok terapija'

10.00 - Ursula von der Leyen započela je obraćanje ocjenom da je svijet u plamenu, ukazujući na stanje odnosa između EU-a i SAD-a, nastavak ruske invazije na Ukrajinu te jasnu prijetnju vanjskih aktera koji pokušavaju "iznutra oslabiti našu Uniju”. Poručila je da je jedini odgovor učiniti Europu neovisnijom u svakoj dimenziji koja utječe na našu sigurnost i prosperitet - u obrani i energiji, gospodarstvu i trgovini, sirovinama i digitalnim tehnologijama, za što je dobila i pljesak publike.

Odbacila je sugestiju da bi snažnija i neovisnija Europa mogla oslabiti veze sa SAD-om. Pozivajući se na Rubiov govor, istaknula je da neovisna Europa znači snažnu Europu, a snažna Europa jača transatlantski savez. Dodala je da tijekom desetljeća europska sigurnost nije uvijek bila "naša primarna odgovornost”, ali da se to temeljno promijenilo”.

Foto: Alexandra Beier/afp/profimedia

"Doduše, bila je potrebna određena šok terapija i neke su crvene linije prijeđene i više se ne mogu vratiti, ali barem se svi slažemo oko onoga što je potrebno i to isporučujemo”, rekla je.

Govoreći o programu za jačanje obrane i dodatnim zajmovima Ukrajini, rekla je da je to pravo europsko buđenje i tek početak onoga što moramo učiniti. Istaknula je potrebu da se u praksi oživi klauzula o uzajamnoj obrani EU-a te da se ubrza donošenje odluka, češćim korištenjem kvalificirane većine umjesto jednoglasnosti, kako bi se izbjegle blokade pojedinih država članica.

Osvrnula se na partnere EU-a, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo te je pohvalila britanski doprinos ekspedicijskim snagama, djelovanju na krajnjem sjeveru i u baltičkoj regiji te Koaliciji voljnih.

"U ovom nestabilnom vremenu Europa, a posebno Ujedinjeno Kraljevstvo, trebale bi se još više približiti u sigurnosti, gospodarstvu i obrani naših demokracija. Deset godina nakon Brexita, naše su sudbine i dalje jednako povezane, dragi Keire, stoga je u našem zajedničkom interesu biti ambiciozni u našem partnerstvu”, rekla je, obraćajući se britanskom premijeru Keiru Starmeru.

Istaknula je da Europa treba novu sigurnosnu strategiju te poručila da Europa mora biti spremna odlučno i proaktivno koristiti svoju snagu za zaštitu vlastitih sigurnosnih interesa i razviti novu doktrinu s ciljem da u svakom trenutku može braniti svoj teritorij, gospodarstvo, demokraciju i način života.

Govoreći o poukama iz rata u Ukrajini, naglasila je da snaga, odvraćanje i na kraju životi ovise o industrijskim kapacitetima - proizvodnji, povećanju opsega i dugoročnom održavanju napora. Europa mora srušiti krutu barijeru između civilnog i obrambenog sektora i bolje iskoristiti iskustvo u automobilskoj, zrakoplovnoj i industriji teške mehanizacije, uključujući razvoj dronova i sustava naoružanja potpomognutih umjetnom inteligencijom.

"Neki se pitaju možemo li si to priuštiti, ali ja kažem da si ne možemo priuštiti da to ne učinimo”, zaključila je.

Starmer: 'Europa je uspavani div'

10.00 - Starmer je rekao da je rat za mnoge Britance godinama bio nešto daleko, ali da se sada čvrstoća mira omekšava. Upozorio je da su svi znakovi upozorenja tu te da je Rusija pokazala apetit za agresijom. Iako je, kako kaže, Rusija napravila veliku stratešku pogrešku u Ukrajini, nastavlja se naoružavati i mogla bi biti spremna upotrijebiti silu protiv saveza do kraja desetljeća.

"Ne tražimo sukob, ali moramo se suočiti s prijetnjama”, rekao je Starmer, dodavši da Europa mora biti spremna odvratiti agresiju i, ako bude potrebno, boriti se.

"Nismo više Britanija iz godina Brexita”, rekao je Starmer na što je publika reagirala pljeskom. "U opasnom svijetu ne bismo preuzeli kontrolu povlačeći se u sebe; time bismo je predali drugima – a ja to neću dopustiti", dodao je te naglasio da nema britanske sigurnosti bez Europe, niti europske bez Britanije.

Braneći savez sa SAD-om kao nezamjenjivim saveznikom, Starmer je rekao da Europa mora preuzeti primarnu odgovornost za vlastitu obranu i da je to "nova normalnost.” Iako Europa ne može jednostavno zamijeniti sve američke sposobnosti, mora smanjiti ovisnosti i ulagati generacijski u obranu, rekao je te istaknuo trajnu predanost Ujedinjenog Kraljevstva članku 5. NATO-a.

Foto: Stefan Rousseau/afp/profimedia

Starmer je rekao i da je Europa "uspavani div" čije je gospodarstvo višestruko veće od ruskog, ali da je previše fragmentirana i neefikasna u obrambenoj proizvodnji.

"Američki sigurnosni kišobran omogućio je razvoj loših navika, ali sada ih moramo prekinuti”, rekao je i upozorio na "prodavače lakih rješenja” na krajnjoj ljevici i desnici, za koje je rekao da su blagi prema Rusiji ili otvoreno protivnici NATO-a. 

Na kraju su se i Starmer i Von der Leyen osvrnuli na govor američkog državnog tajnika Marca Rubia.

Von der Leyen je rekla da ju je on "uvelike ohrabrio" te da se slaže s pozivom da Europa ojača svoju spremnost.

Starmer je ocijenio da su Rubiove poruke dosljedne onome za što se i sami zalažu, ali je upozorio da Europa ne smije upasti u "toplu kupku samozadovoljstva" i misliti da je dovoljno samo nastaviti putem proteklih 80 godina.

Von der Leyen je pritom naglasila da Rusiju bez sumnje smatra stvarnom prijetnjom, odbacivši svaku usporedbu SAD-a s Rusijom.

Rubio: 'Naša sudbina je isprepletena s vašom'

9.00 - Američki državni tajnik Marco Rubio otvorio je današnji dan konferencije koji je dočekan s olakšanjem nakon prošlogodišnje oštre retorike američkog potpredsjednika JD Vancea na istoj konferenciji.

"Danas se ovdje okupljamo kao članovi povijesnog saveza, saveza koji je spasio i promijenio svijet. Kada je ova konferencija započela 1963., održavala se u zemlji, zapravo na kontinentu, koji je bio podijeljen sam sa sobom. Linija između komunizma i slobode prolazila je kroz samo srce Njemačke”, rekao je uvodno Marco Rubio.

Istaknuo je da je u vrijeme tog prvog okupljanja sovjetski komunizam bio u naletu te da je tisućljetna zapadna civilizacija visjela o koncu.

"U to vrijeme pobjeda je bila daleko od sigurne, ali pokretala nas je zajednička svrha. Nismo bili ujedinjeni samo onime protiv čega smo se borili, nego i onime za što smo se borili. Euforija tog trijumfa dovela nas je do opasne zablude da smo ušli u ‘kraj povijesti’ i da će svaka nacija sada postati liberalna demokracija, da će veze stvorene trgovinom i gospodarstvom same po sebi zamijeniti nacionalnu državu, da će takozvani poredak temeljen na pravilima - izraz koji se prečesto koristi - zamijeniti nacionalni interes te da ćemo živjeti u svijetu bez granica, u kojem će svi postati građani svijeta. To je bila pogrešna ideja koja je zanemarila ljudsku prirodu i pouke više od 5000 godina zabilježene ljudske povijesti, i skupo nas je stajala", nastavio je Rubio.

Foto: Alex Brandon/afp/profimedia

Istaknuo je poslijeratne zablude kao pogreške koje su Europa i SAD počinili "zajedno”.

Rubio je rekao da smo u toj zabludi prigrlili dogmatsku viziju slobodne i neograničene trgovine, dok smo istodobno prolazili kroz deindustrijalizaciju, prebacivali milijune radnih mjesta u inozemstvo i prepuštali kontrolu "protivnicima i suparnicima”. Sve smo više prepuštali svoj suverenitet međunarodnim institucijama, dok su mnoge države ulagale u goleme socijalne sustave nauštrb sposobnosti da se same brane, rekao je Rubio.

Kritizirao je zelene politike te istaknuo da se na njima inzistira "kako bi se udovoljilo klimatskom kultu”, navodeći da su one osiromašile Zapad, dok njegovi konkurenti istodobno iskorištavaju naftu, ugljen i prirodni plin.

"U potrazi za svijetom bez granica otvorili smo svoja vrata dosad neviđenom valu masovne migracije koja prijeti koheziji naših društava, kontinuitetu naše kulture i budućnosti naših naroda”, rekao je Rubio.

"Te smo pogreške učinili zajedno i sada smo zajedno dužni svojim građanima suočiti se s tim činjenicama i krenuti naprijed", poručio je Rubio.

Dodao je da je SAD "ponekad izravniji i hitniji u savjetima” jer mu je duboko stalo. Istaknuo je da će pod vodstvom predsjednika Donalda Trumpa SAD ponovno preuzeti zadaću obnove i preporoda. 

"Zato mi Amerikanci ponekad možemo djelovati pomalo izravno i hitno u svojim savjetima… Razlog za to, prijatelji moji, jest taj što nam je duboko stalo. Duboko nam je stalo do vaše budućnosti i naše. Ako se katkad i ne slažemo, naša neslaganja proizlaze iz dubokog osjećaja zabrinutosti za Europu s kojom smo povezani, ne samo gospodarski, ne samo vojno, nego i duhovno i kulturno.”

Dodao je da SAD želi snažnu Europu jer "znamo da sudbina Europe nikada neće biti nevažna za našu nacionalnu sigurnost”.

U nastavku je naveo niz razloga zbog kojih je Europa posebna, pozdravljajući kulturnu baštinu koju simboliziraju Wolfgang Amadeus Mozart, Ludwig van Beethoven, Dante Alighieri, William Shakespeare, Michelangelo i Leonardo da Vinci, kao i The Beatles i The Rolling Stones. Spomenuo je i Sistinsku kapelu i katedralu u Koelnu kao simbole europske duhovne i kulturne veličine.

"Oni ne svjedoče samo o veličini naše prošlosti ili o vjeri u Boga koja je nadahnula ta čuda, nego nagovješćuju i čuda koja nas čekaju u budućnosti”, rekao je Rubio.

Poručio je da deindustrijalizacija nije bila neizbježna, nego pogrešan ishod poslijeratne "zablude”, kako ju je nazvao. Ustvrdio je i da masovna migracija nije i nikada nije bila neka marginalna tema bez većih posljedica, upozorivši da ona transformira i destabilizira društva diljem Zapada. Prema njegovim riječima, nužno je "ponovno preuzeti kontrolu nad vlastitim nacionalnim granicama”.

"To nije izraz ksenofobije. To nije mržnja. To je temeljni čin nacionalnog suvereniteta, a propust da se to učini nije samo odricanje od jedne od naših najosnovnijih dužnosti prema vlastitim građanima. To je hitna prijetnja tkivu naših društava i samom opstanku naše civilizacije", rekao je Rubio.

Istaknuo je da stare međunarodne organizacije ne treba ukidati, ali ih je potrebno žurno obnoviti i reformirati kako bi odgovorile na nove izazove. Za UN je rekao da ima ogroman potencijal, ali da nije uspio riješiti rat u Gazi i Ukrajini, te se iznova i iznova pokazivao nemoćnom, za razliku od, kako je naveo, odlučnih poteza SAD-a koji su mijenjali situaciju na terenu.

"U savršenom svijetu svi bi se ti problemi i mnogi drugi rješavali diplomatima i oštro sročenim rezolucijama. Ali mi ne živimo u savršenom svijetu i ne možemo nastaviti dopuštati onima koji otvoreno i bez zadrške prijete našim građanima i ugrožavaju globalnu stabilnost da se skrivaju iza apstrakcija međunarodnog prava koje i sami redovito krše", rekao je.

Zatim se ponovno vratio povijesnoj paraleli s Europom neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, podsjetivši da su tada kao i danas mnogi povjerovali da je doba zapadne dominacije završilo i da je naša budućnost osuđena biti blijedi i slabi odjek naše prošlosti. Odlučno je odbacio tu tezu poručivši da je propadanje "izbor” koji je nakon 1945. odbačen i koji bi, prema njegovim riječima, trebalo odbaciti i danas.

U snažnom dijelu govora, objašnjavajući američke kritike upućene Europi, istaknuo je:

"Ne želimo da naši saveznici budu slabi, jer to i nas čini slabijima. Želimo saveznike koji se mogu sami braniti, kako nijedan protivnik nikada ne bi bio u iskušenju testirati našu zajedničku snagu. Zato ne želimo da naši saveznici budu sputani krivnjom i sramom. Želimo saveznike koji su ponosni na svoju kulturu i svoju baštinu, koji razumiju da smo nasljednici iste velike i plemenite civilizacije i koji su, zajedno s nama, voljni i sposobni braniti je. Zato ne želimo saveznike koji racionaliziraju nefunkcionalni status quo, umjesto da se suoče s onim što je potrebno kako bi ga popravili. Jer mi u Americi nemamo interesa biti pristojni i uredni skrbnici upravljanog propadanja Zapada", rekao je.

Rubio je naglasio da SAD ne žele razdvajanje, nego revitalizaciju starog prijateljstva te ponovio da Washington ne želi saveznike koji će racionalizirati slomljeni status quo, umjesto da se suoče s nužnim promjenama kako bi ga popravili. Prema njegovim riječima, SAD želi osnaženi savez koji prepoznaje da ono što je pogodilo naša društva nije samo skup loših politika, nego i stanje beznađa i samozadovoljstva. 

"U vremenu kada naslovi najavljuju kraj transatlantskog razdoblja, neka svima bude jasno da to nije ni naš cilj ni naša želja, jer za nas Amerikance, iako je naš dom na zapadnoj hemisferi, mi ćemo uvijek biti dijete Europe”, rekao je Rubio.

Naglasio je duboke povijesne veze Europe i SAD-a, podsjetivši da američka priča započinje s talijanskim istraživačem, da su prve kolonije osnovali Englezi, a da su je oblikovali Škoti i Irci te njemački doseljenici, koji su, kako se našalio, dramatično unaprijedili kvalitetu američkog piva. Pozvao se i na vlastitu životnu priču, istaknuvši da ga ona podsjeća da su naše povijesti i naše sudbine uvijek bile i ostat će povezane. Spomenuo je i vojnike NATO-a, rekavši da su krvarili i ginuli rame uz rame.

Rubio je dodao da SAD "utire put novom stoljeću prosperiteta, ali da to žele činiti zajedno s Europom.

Ove su poruke prilično slične kritikama koje je prošle godine iznosio Vance, no Rubio ih je iznio na drugačiji način, govoreći o tome kao o zajedničkoj pogrešci cijelog Zapada, a ne kao o kritici usmjerenoj isključivo na Europu. Nakon govora američkog državnog tajnika govora, dvoranom se prolomio pljesak, a moderator je primijetio da se u prostoriji "osjeti olakšanje". 

Podsjetimo, prošle godine američki potpredsjednik JD Vance ostavio je gorak okus u ustima Europljana kada je s iste govornice poslao poruke kojima je prozvao Europljane za "nedemokratsko ponašanje" i ugrožavanje slobode govora. Rubio - iako nije napravio značajan tematski odmah od tih poruka - - učinio je to diplomatskim rječnikom i tonom koji naglašava europsko i američko savezništvo radije nego podjele i time ostavio potpuno drugačiji dojam od svog kolege lani. 

Današnji raspored

U 9 sati na glavnoj pozornici u Konferencijskoj dvorani američki državni tajnik Marco Rubio govori o ulozi Sjedinjenih Država u svijetu, nakon čega slijedi razgovor s kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yi o poziciji Kine u globalnom poretku. 

U 10 sati predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i britanski premijer Keir Starmer govore o principijelnom i pragmatičnom korištenju moći u svijetu poremećenih odnosa. 

U 11.45 sati slijedi panel o dugoročnoj potpori Ukrajini, koji otvara ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. U raspravi sudjeluju glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola i američki senator Roger F. Wicker. 

Prijepodnevni dio zaključuje razgovor o Indiji i Njemačkoj u nestabilnom globalnom okruženju, na kojem govori indijski ministar vanjskih poslova Subrahmanyam Jaishankar.

U 15 sati održava se panel "Regionalni sukobi i krize" o jačanju temelja transatlantske sigurnosti, uz sudjelovanje španjolskog premijera Pedra Sáncheza, finskog predsjednika Alexander Stubba i danske premijerke Mette Frederiksen. 

Slijede rasprave o prekograničnom kriminalu, Venezueli te obrani Europe i potpori Ukrajini, u kojima sudjeluju, među ostalima, njemački ministar obrane Boris Pistorius i litavski predsjednik Gitanas Nausėda. 

U drugom dijelu poslijepodneva teme 'sele' na indo-pacifičku regiju, sigurnosne izazove između Europe i Azije te budućnost Sirije nakon revolucije.

Navečer je na rasporedu panel o sigurnosti u obje Amerike, rasprava o globalnom nazadovanju temeljnih prava žena uz sudjelovanje Hillary Rodham Clinton i nobelovca Denis Mukwegea, kao i razgovor o transatlantskoj suradnji na regionalnoj razini uz kalifornijskog guvernera Gavin Newsoma. 

NET I VOYO /

Prijavite se na Net.hr s istom e-mail adresom kojom ste pretplaćeni na Voyo i čitajte sadržaje bez oglasa!

Istodobno se održava i panel o Bliskom istoku s princem Faisal bin Farhan Al Saudom. 

U 18.30 sati slijedi rasprava o trogodišnjem razaranju Sudana i mogućnostima okončanja rata, te paralelno panel o sigurnosti Arktika, uz sudjelovanje danske premijerke Mette Frederiksen i kanadske ministrice vanjskih poslova.