Proteklih dana ruske snage nisu ostvarile veći napredak u Ukrajini, a koncentrirane su uglavnom na urbana središta koja uništavaju topničkim i raketnim napadima.
Ratni zločini i humanitarna kriza jačaju pritisak na europske lidere da uvedu jače sankcije Moskvi, no postavlja se pitanje hoće li Vladimir Putin stati na Ukrajini. Stručnjaci i analitičari u emisiji HRT-a Otvoreno raspravljali su o ukrajinskoj krizi te prijeti li treći svjetski rat.
Maksim Kamenjecki s Institut za međunarodne odnose iz Kijeva kazao je da se borba vodi 20 i nešto kilometara od centra Kijeva. "Ljudi su navikli na ovakav način života, stalno pod prijetnjama i raketiranjem. Sinoć je raketiran veliki trgovački centar, a prije toga i stambeni blok. Krenuli smo u 35-satni policijski sat radi borbe protiv diverzantskih grupa", rekao je za HRT, dodajući da je Kijev prazan te da je više od polovice stanovnika otišlo.
'Blitzkrieg polako prestaje'
Stručnjak za sigurnost, Marinko Ogorec, kazao je da je "ono što je počelo kao blitzkrieg, zahvatilo što se zahvatilo."
"Blitzkrieg polako prestaje, nema pokreta ruskih snaga, ali ulazi se u novu fazu, fazu okruženja gradova i sada će se ići, najvjerojatnije, na iscrpljivanje. Imaju dovoljno sredstava, snažno topništvo, a koliko će to trajati teško je procijeniti", kazao je Ogorec.
Dodao je da Rusima nije krenulo na sjeveru, te da je za njih bolja situacija na jugu gdje su doveli Mariupolj u okruženje i cijelo Azovsko more je u njihovim rukama. "To je jedan od ostvarenih strateških ciljeva. U ovom trenutku izvjesno je da će Mariupolj doživjeti sudbinu našeg Vukovara", poručio je.
Govoreći o upotrebi hipersonične rakete, Ogorec je kazao da trenutno ne postoje sustavi koji joj se mogu suprotstaviti.
O pregovorima Putina i Zelenskog
Goran Bandov, stručnjak za međunarodne odnose, rekao je kako mu se čini da se još nije krenulo pregovarati. "Prvi krugovi pregovora bilo je ponavljanje javno poznatih momenata i s jedne i s druge strane. Ni naredni pregovori nisu bili klasični onome što bi trebali značiti diplomatski pregovori jer nisu vodili do okončanja vojnih sukoba. Jedini pozitivan korak su humanitarni koridori, iako ni on nije bio savršen", rekao je.
Dodao je da se pregovori sa ruske strane očigledno ne vode sa stvarnom voljom, te smatra da je to više "teatar".
Davor Boban sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti smatra da je prerano za postizanje kompromisa jer niti jedna niti druga strana još nije iscrpljena. "Pitanje je jesu li javno poznati zahtjevi Kremlja, ideje, želje i ciljevi ili Putin to još drži za sebe. Ono što se čulo na početku rata - neutralizacija... sada se u ruskim izvorima ne može čuti", kazao je.
"Ako je u početku cilj bio rušenje ili kolaps čitave vlasti i državne strukture u Ukrajini, Kremlj je nakon dva tjedna morao promijeniti svoje ciljeve. Što je Putinu u glavi to teško možemo znati. Oni koji znaju su CIA i američke obavještajne službe koje ne samo da u ovom trenutku imaju fenomenalne podatke nego su imali odavno", istaknuo je Boban.
Bandov se osvrnuo na pregovore Putina i Zelenskog, rekavši da Moskva ne želi sastanak Putina i Zelenskog te da će se to dogoditi tek kad "sve bude pripremljeno i dogovoreno". "U momentu kada bi se Putin osobno angažirao oko pregovora, a oni ne uspiju, to bi značilo da je doživio poraz, a tu sliku on ne želi poslati. Ovako šaljući bilo koga drugoga, on izbjegava mogućnost da se njega okarakterizira da je poražen", rekao je.
Krim kao ključno pitanje
Potom je istaknuo da je za Rusiju ključno pitanje Krima. "Spajanje Donbasa s Krimom je očigledno jedna od opcija koja će se pojaviti u pregovorima. Hoće li ići na potpuno zatvaranje i micanje Ukrajine kao pomorske države to je također jedna od opcija.
Želim vjerovati da se to neće tako odvijati jer je to potpuno suprotno međunarodnom pravu, povelji UN-a. Značajno bi promijenilo strukturu svijeta i poslalo krive signale zemljama koje bi se mogle naći u situaciji kao što je danas Rusija, da ovakvim agresivnim metodama počnu mijenjati svoju sudbinu i sudbinu zemalja oko nje", naglasio je Bandov.
Može li Kina utjecati na Putina?
No, može li Kina utjecati na Putina? "Prije bi ga situacija na domaćem terenu mogla prisiliti i na neki način pritisnuti da reterira od ciljeva koje je zacrtao. Zacrtao je velike ciljeve, a ne ide mu kako je zacrtao. Tako da je za očekivati da će doći do velikog pritiska domaće javnosti, a onda su sve opcije moguće", poručio je Ogorec.
"Kina je zainteresirana za svoju poziciju i svoje interese i sjedit će na svojoj stolici. Ona će balansirati. Kina je kao i Rusija protiv NATO-a i to je ključ njihova saveza. Što se tiče ekonomskog, Kina profitira jer za jeftine pare kupuje energente u Rusiji i to za svoju valutu", istaknuo je Bandov, dodajući da će Kina ići do one granice kada procijeni da bi njoj moglo naštetiti te će se tada početi povlačiti.
Najveći problem - zračni prostor
Kamenjecki je rekao da je Ukrajini najveći problem zračni prostor i zaštita od zrakoplova koji ih raketiraju.
"Bilo bi jako dobro kada bi dobili protuzračna sredstava", rekao je, na što je Ogorec dodao da veliki broj zapadnih zemalja već šalje Ukrajini protuzračno oružje. "Radi se o malim sustavima za male visine. A zabrana zone letenja apsolutno ne dolazi u obzir, jer bi to značilo da NATO-ovi zrakoplovi počnu rušiti ruske avione, a to vodi k trećem svjetskom ratu", istaknuo je.
Upitan postoji li mogućnost da Putin i njegovi generali budu izvedeni pred neki međunarodni sud za ratne zločine, Bandov je rekao kako smo daleko od toga.
"U ovom trenutku nisam siguran kako bi to trebalo izgledati, i to ne zato što Putin i njegovi suradnici nisu krivi nego zato što je Rusija članica Vijeća sigurnosti s pravom veta i teško je zamisliti da se pronađu mehanizmi koji bi bili djelotvorni i koji bi to mogli utvrđivati. Ne kažem da jednog dana nećemo doći do toga, ali to je ipak kompliciranije. Neupitno je da je Putin kriv, ali nisam siguran da će ikada biti osuđen", naglasio je.
Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
